136 replies to this topic

[ironside]

Recimo, ja sam dušom i srcem za gentrifikaciju i to u onom smislu koji mnogi ovdje smatraju negativnim. Kako me se kirije/stanarine ič ne dotikavleju (osim ako sam ne izdajem stan), uvijek mi odgovara promjena socijalne, ekonomske i kulturne slike. Konkretan primjer: briselski veliki stan sam vrlo povoljno kupio kad se poklopilo nekoliko zgodnih okolnosti -  pad vrijednosti nekretnina i (insajderska informacija) gradnja velikih objekata i relokacija tijela EU (komisije i direktorata), te doseljavanje gomile eurokrata, povezano s proširenjem EU.

To je značilo da su se iz četvrti izmjestile razne kebabdžinice i pide salonu, a zamijenili su ih bolji restorani i talijanske cafeterije u kojima se (konačno, umjesto odvratne filterice) može popiti odličan espresso.

Jedino Indijci opstaju; vječni su kao materija.

 

U mom slučaju to znači da je prodajna vrijednost mog stana u startu porasla za cca 95-100 K €, pa si mogu priuštiti kupovinu još jedne, doduše manje, nekretnine, opet ovisno o burzi immobilières, ambicijama moje studentice, te mom zdravstvenom stanju.

 

Buy low, sell high!

[Kinik]

...

 

Ti onako, tipicno 'sitnosopstvenicki, uz burzujski pristup!

Znas kako bese u onom witzu: 'размахни по кољективу!

 

Vidis da su vremena drugacija - ne dirajte mi los kraj, al' hocu da mi se besplatno postave kvalitetnije tapete!

 

 ruske tapete.jpg   130.05KB   2 downloads

 

...

[ironside]

...

 

Ti onako, tipicno 'sitnosopstvenicki, uz burzujski pristup!

Znas kako bese u onom witzu: 'размахни по кољективу!

 

Vidis da su vremena drugacija - ne dirajte mi los kraj, al' hocu da mi se besplatno postave kvalitetnije tapete!

 

ruske tapete.jpg

 

...

 

Bravo!

 

No, od prvog dana na forumu nisam krio svoj sitnosopstvenički status, te buržujski pristup. Tome bih dodao i klasičnu liberalnu političku orijentaciju, nipošto ovu žućkastu, koja se izgnjezdila zadnjih 20+ godina, pa prodaje pod lib.

 

Spoiler

The Key Insights of Classical Liberalism

 

The key, basic insights of classical liberalism were first developed in the late 18^th and early 19^th century, at which time they weren’t split up into separate disciplines. Was Adam Smith an economist or a philosopher? A sociologist or a psychologist? In some sense he was all of them. And that was true of the other scholars who were around at that time.

Today, of course, the different disciplines have all become very distinct and very different. In some ways, there’s a gain to this because it means you get more in-depth study and knowledge of a particular subject. On the other hand, there are also losses because it means the connections between the various disciplines are not so apparent or so obvious to most people. And that’s particularly true here, because it means the way in which key classical liberal insights play out in different disciplines are often not appreciated. So what are the key basic ideas then?

1. That the goal of life in this world is happiness, human flourishing, and wellbeing. You may say, well, that’s a no brainer. But in fact, there have been many people historically who think that the goal of human life should be something else, like winning kudos for the next world, serving your ruler, seeking glory, or a whole range of other things.

2. That personal choice and, hence, individual liberty are crucial in explaining both how society develops and in the achievement of individual happiness and flourishing.

3. That commerce, wealth, and trade are good, while war and conflict are bad. Again, you may think that this is something obvious and trivial, but many people historically have not thought this. There has been a long-standing tradition which says that war brings out the finest qualities in human beings and that wealth is actually bad for you. And this is an idea we still have around today.

4. Individualism: That people are distinct, separate, and self-governing.

5. Spontaneous order: That much of the order and structure we see in society is not the product of conscious design, but something that just happens when you have the right kinds of institutions and rules in place.

6. That things can and will get better for society over time. Again you may think this is obvious, but this kind of optimistic view of the world—the idea that improvement is both possible and desirable—is a relatively recent development.

7. Reason, rather than tradition or authority, is the way to understand the world and make sense of it. In other words, if you want to really understand the nature of the world—how human society works—the way to do this is not to rely on a sacred text or simply believe what we are told by authorities, but through reason, empirical investigation, and study.

[Kinik]

...

 

Znao sam ja!

 

'Padaj bedo i sirotinjo!'

 

...

[cyberwor/L/d]

Jedino Indijci opstaju; vječni su kao materija.

Pade mi na pamet Chinatown u San Francisku, i to je jedna vrsta geta. 

Od kad su Kinezi pre 150 godina naselili jednu ulicu pa do danasnjih 24 kvartova nikada nije bila potrebna gentrifikacija. Dapace!

Uverena sam da razumes zasto je to tako. 

[angelia]

Tebi izgleda nije najjasnije sta je gentrifikacija. Nije to renoviranje zapustenih gradskih cetvrti uz zadrzavanje postojeceg stanovnistva, nego totalna promena socijalne i demografske strukture tih delova grada.

To znaci da u slucaju da se cetvrti gde ti ljudi sada zive gentrifikuju, po definiciji oni moraju da traze sebi drugo mesto pod suncem. Procitaj sta pojam gentrifikacije znaci i sta sve ukljucuje, pa se vise neces cuditi sto se opiru:

Tebi izgleda nije najjasnije sta je definicija gentrifikacije  Meni je jasno jer u njoj ucestvujem poslovno.

Nemam pojma sta si ocekivala, da neko udje sredi sve, i cene nekretnina i zivota na toj lokaciji ostanu iste? Inace proces je cesto dugacak, godinama, nikako par meseci. Filadelfija je uvela program gentrifikacije svojih centralnih neighborhoods 2005, taj proces jos uvek traje, i planiran je da traje jos 17 godina, znaci ukupno 30.

 

Ko nece da prihvati nova pravila, morace da potrazi drugo mesto pod suncem

[mrd]

Pade mi na pamet Chinatown u San Francisku, i to je jedna vrsta geta. 

Od kad su Kinezi pre 150 godina naselili jednu ulicu pa do danasnjih 24 kvartova nikada nije bila potrebna gentrifikacija. Dapace!

Uverena sam da razumes zasto je to tako. 

To je grad u gradu, vaze njihova pravila, postali su turisticka atrakcija ima problema, ali su sistemski reseni. Dapace, tu zive ljudi koji ne znaju rec Engleskog, a i ne treba im.

[Schrodinger]

Pravis veliku filozofiju od vrlo jednostavne stvari. Gentrifikacija nije neka postepena promena gde se ulice i fasade doteruju, a privatni stambeni prostor ostaje kakav je bio. To je radikalni makeover gde se nema vremena za prilagodjavanje. Nijedan investitor takvog projekta nece cekati da se trenutni stanovnici malo razmisle i eventualno snadju, vec hoce cistu situaciju gde moze biti siguran da ce mu se ulozeno vratiti. Od vlasnika zemljista se ocekuje da te uslove stvori.

Kada govorimo o gentrifikaciji cetvrti koje se oznacavaju kao geto, ona obicno pocinje od rubnih delova, pa se zgrada po zgrada, ulica po ulica, pripajaju okolnim, bolje sredjenim i skupljim prostorima. 

Ja ovde vidim izvesnu logicku kontradikciju, a ti?

 

Naravno da je vremenska skala razlicita od slucaja do slucaja, ali nije da se meri danima, kako bi ti htela da predstavis, niti se meri decenijama. Nego je negde izmedju. I svakako da ce se sposobniji zitelji prilagoditi. 

[Schrodinger]

Recimo, ja sam dušom i srcem za gentrifikaciju i to u onom smislu koji mnogi ovdje smatraju negativnim. Kako me se kirije/stanarine ič ne dotikavleju (osim ako sam ne izdajem stan), uvijek mi odgovara promjena socijalne, ekonomske i kulturne slike. Konkretan primjer: briselski veliki stan sam vrlo povoljno kupio kad se poklopilo nekoliko zgodnih okolnosti -  pad vrijednosti nekretnina i (insajderska informacija) gradnja velikih objekata i relokacija tijela EU (komisije i direktorata), te doseljavanje gomile eurokrata, povezano s proširenjem EU.

To je značilo da su se iz četvrti izmjestile razne kebabdžinice i pide salonu, a zamijenili su ih bolji restorani i talijanske cafeterije u kojima se (konačno, umjesto odvratne filterice) može popiti odličan espresso.

Jedino Indijci opstaju; vječni su kao materija.

Pa razlog je jednostavan: zato sto imaju bolju hranu od bilo koga od ostatka sveta, uklj. sve "bolje" i "najbolje" restorane ikada, igde. 

[Schrodinger]

Bravo!

 

No, od prvog dana na forumu nisam krio svoj sitnosopstvenički status, te buržujski pristup. Tome bih dodao i klasičnu liberalnu političku orijentaciju, nipošto ovu žućkastu, koja se izgnjezdila zadnjih 20+ godina, pa prodaje pod lib.

 

Spoiler

The Key Insights of Classical Liberalism

 

The key, basic insights of classical liberalism were first developed in the late 18^th and early 19^th century, at which time they weren’t split up into separate disciplines. Was Adam Smith an economist or a philosopher? A sociologist or a psychologist? In some sense he was all of them. And that was true of the other scholars who were around at that time.

Today, of course, the different disciplines have all become very distinct and very different. In some ways, there’s a gain to this because it means you get more in-depth study and knowledge of a particular subject. On the other hand, there are also losses because it means the connections between the various disciplines are not so apparent or so obvious to most people. And that’s particularly true here, because it means the way in which key classical liberal insights play out in different disciplines are often not appreciated. So what are the key basic ideas then?

1. That the goal of life in this world is happiness, human flourishing, and wellbeing. You may say, well, that’s a no brainer. But in fact, there have been many people historically who think that the goal of human life should be something else, like winning kudos for the next world, serving your ruler, seeking glory, or a whole range of other things.

2. That personal choice and, hence, individual liberty are crucial in explaining both how society develops and in the achievement of individual happiness and flourishing.

3. That commerce, wealth, and trade are good, while war and conflict are bad. Again, you may think that this is something obvious and trivial, but many people historically have not thought this. There has been a long-standing tradition which says that war brings out the finest qualities in human beings and that wealth is actually bad for you. And this is an idea we still have around today.

4. Individualism: That people are distinct, separate, and self-governing.

5. Spontaneous order: That much of the order and structure we see in society is not the product of conscious design, but something that just happens when you have the right kinds of institutions and rules in place.

6. That things can and will get better for society over time. Again you may think this is obvious, but this kind of optimistic view of the world—the idea that improvement is both possible and desirable—is a relatively recent development.

7. Reason, rather than tradition or authority, is the way to understand the world and make sense of it. In other words, if you want to really understand the nature of the world—how human society works—the way to do this is not to rely on a sacred text or simply believe what we are told by authorities, but through reason, empirical investigation, and study.

Sve ne za 10, nego za 20!

 

Jedino je misterija kako je to sad prihvatljivo ogorcenim protivnicima slobodnog trzista, ali eto svet je pun misterija (a lude glave jos i vise)... 

[angelia]

Ja ovde vidim izvesnu logicku kontradikciju, a ti?

 

Naravno da je vremenska skala razlicita od slucaja do slucaja, ali nije da se meri danima, kako bi ti htela da predstavis, niti se meri decenijama. Nego je negde izmedju. I svakako da ce se sposobniji zitelji prilagoditi. 

Neki se prilagode a neki odu - sto neki kazu nije ni Harlem ono sto je bio  Znam delove recimo Filija gde pre 10 godina nisam smela da stanem kolima, a danas idem na dorucak sa prijateljima

[melankolic]

Problem nije nestao, samo se izmestio na drugo mesto.

[Kinik]

...

 

Pa neka ga resavaju tamo, na drugom mestu.

Zar im je neko obecao bezbrizan zivot?

 

Nema besplatnog sira.

 

...

[vilhelmina]

Ja ovde vidim izvesnu logicku kontradikciju, a ti?

 

Naravno da je vremenska skala razlicita od slucaja do slucaja, ali nije da se meri danima, kako bi ti htela da predstavis, niti se meri decenijama. Nego je negde izmedju. I svakako da ce se sposobniji zitelji prilagoditi. 

 

Logicke kontradikcije nema, osim ako se cita tendenciozno. U tom slucaju se uvek moze pronaci.

Pojam gentrifikacije se odnosi na citave kvartove. Ne mozes gentrifikovati jednu zgradu ili ulicu. Ali odluka o renoviranju svakog pojedinacnog objekta se donosi u ogranicenom periodu, gde se ljudima ostavlja vreme od par nedelja ili meseci da se kvalifikuju za zivot i rad u renoviranom objektu, uz visestruko vece cene. Oni koji to ne mogu da priuste, moraju da se isele.

Kljucno je pitanje sta im se nudi u zamenu i vezano za to sam i reagovala na sledecu Andjinu izjavu (ovaj post):

 

Uostalom pokusaji da se getoi gentrifikuju konstantno nailaze na otpor lokalaca, kako kazu nece da im se menjaju uslovi zivota.

 

 

Naravno da ce se opirati oni kojima to znaci prinudno iseljenje jer ne mogu da plate visestruko vece rente. No po Andji ispade da samo nece da zive u boljim uslovima, eto svidja im se geto.

 

Sto se mene tice, bila sam jasna. Gentrifikacija po sebi nije negativan, vec sasvim prirodan proces. Meni je neprirodno sto u USA jos postoje geta u centru grada, ali ako nekoga treba za to kriviti, onda je to upravo trziste. Nijedan investitor ne moze i nece da otkupi pola Menhetna i u njemu renovira zgrade, ako nema garanciju gradskih vlasti da ce se citav kraj unaprediti i dobiti na vrednosti, pocevsi od infrastrukture pa nadalje. Tek kad postoji takva odluka, a ona jeste politicka, ljudi ce reagovati tako sto ce kao ironside kupovati pojedinacne stanove, ili citave zgrade i blokove zgrada. I to je u redu, dok god se aktualnim stanovnicima geta nudi odgovarajuca alternativa. To naravno nece biti centar grada, ali ne moze da bude ni pusta ledina.

 

Ako ces i dalje traziti logicke kontradikcije, onda mi odgovori na sledece pitanje: Ako investitori renoviranja s pravom traze i ocekuju od gradskih vlasti (dakle, politickih struktura, nista trziste) garancije da nece spucati pare u nesto sto ce ostati geto, vec da ce vrednost tih nekretna znacajno porasti... a nece porasti samo zato sto je zgrada renovirana, vec to treba da zahvati i okolinu... a u tu okolinu treba da investira grad, nece sve vlasnici zgrada...   E onda zasto i aktualni stanovnici geta ne bi imali pravo da traze iste te garancije da ce moci da nastave koliko-toliko kvalitetan zivot na nekom drugom mestu?

Ako se ovo poslednjepomenuto ne obezbedi, onda i gentrifikacija dobija negativnu konotaciju, jer ispada da gradske vlasti podrzavaju projekte jednih na racun drugih. Ako se tu postigne balans, onda niko nece imati problem s gentrifikacijom, naprotiv.

[mrd]

Logicke kontradikcije nema, osim ako se cita tendenciozno. U tom slucaju se uvek moze pronaci.

Pojam gentrifikacije se odnosi na citave kvartove. Ne mozes gentrifikovati jednu zgradu ili ulicu. Ali odluka o renoviranju svakog pojedinacnog objekta se donosi u ogranicenom periodu, gde se ljudima ostavlja vreme od par nedelja ili meseci da se kvalifikuju za zivot i rad u renoviranom objektu, uz visestruko vece cene. Oni koji to ne mogu da priuste, moraju da se isele.

Kljucno je pitanje sta im se nudi u zamenu i vezano za to sam i reagovala na sledecu Andjinu izjavu (ovaj post):

 

 

Naravno da ce se opirati oni kojima to znaci prinudno iseljenje jer ne mogu da plate visestruko vece rente. No po Andji ispade da samo nece da zive u boljim uslovima, eto svidja im se geto.

 

Sto se mene tice, bila sam jasna. Gentrifikacija po sebi nije negativan, vec sasvim prirodan proces. Meni je neprirodno sto u USA jos postoje geta u centru grada, ali ako nekoga treba za to kriviti, onda je to upravo trziste. Nijedan investitor ne moze i nece da otkupi pola Menhetna i u njemu renovira zgrade, ako nema garanciju gradskih vlasti da ce se citav kraj unaprediti i dobiti na vrednosti, pocevsi od infrastrukture pa nadalje. Tek kad postoji takva odluka, a ona jeste politicka, ljudi ce reagovati tako sto ce kao ironside kupovati pojedinacne stanove, ili citave zgrade i blokove zgrada. I to je u redu, dok god se aktualnim stanovnicima geta nudi odgovarajuca alternativa. To naravno nece biti centar grada, ali ne moze da bude ni pusta ledina.

 

Ako ces i dalje traziti logicke kontradikcije, onda mi odgovori na sledece pitanje: Ako investitori renoviranja s pravom traze i ocekuju od gradskih vlasti (dakle, politickih struktura, nista trziste) garancije da nece spucati pare u nesto sto ce ostati geto, vec da ce vrednost tih nekretna znacajno porasti... a nece porasti samo zato sto je zgrada renovirana, vec to treba da zahvati i okolinu... a u tu okolinu treba da investira grad, nece sve vlasnici zgrada...   E onda zasto i aktualni stanovnici geta ne bi imali pravo da traze iste te garancije da ce moci da nastave koliko-toliko kvalitetan zivot na nekom drugom mestu?

Ako se ovo poslednjepomenuto ne obezbedi, onda i gentrifikacija dobija negativnu konotaciju, jer ispada da gradske vlasti podrzavaju projekte jednih na racun drugih. Ako se tu postigne balans, onda niko nece imati problem s gentrifikacijom, naprotiv.

Sve vreme trazis nesto od drugog da da. Dokle to, kakve garancije? Nema garnacije, sve moras sam sebi da obezbedis. 

Tipican primer su ogromni pozari u Napi prosle godine. Da li ti mozes da zamislis, iako ce osiguranje da plati stetu, koliko ti ljudi moraju da cekaju i koliko ih to kosta? Ne mozes, to je van tvog shvatanja. NIko nikome nista ne daje na tanjiru, za sve to mora neko da se pobrine. Tebi je sve to nesto im neko dao, ko je sta dao? Imali su srecu da je renta bila jeftina neko vreme, sad kako je poskupela ima da se presele tamo gde je jeftinije i gotovo! Nije to nicija krivica, najveci gresnik je zemaljska kugla koja se okrece i u svakom krugu se javi novi dan, koji treba ispuniti.

Nesto mi pade na pamet, kupim novi auto i onog momenta kad ga prevezem kroz kapiju, vrednost mu je pala bar 25%, ko ce meni da plati taj gubitak, zar to nije pljacka!