Sa ovim se naravno, slazem. Sto se tice "streberaja" vs "analitickih sposobnosti" i tu nema sta da se raspravlja.
Ti kao (buduci) pravnik posmatras struku iz pozicije pravnika i najbolje znas sta ti smeta (odnosno je smetalo) na studijama. Ja studiranje generalno najbolje mogu da posmatram sa pozicije nekog ko je diplomirao (i magistrirao) elektrotehniku - i poredim svoje studije sa primedbama studenata odgovarajucih oblasti. I tu imam mali problem sa banalizacijom studija. Na mnogim informatickim i tehnickim fakultetima se upravo uvode predmeti koji su upravo "streberaj" i koji daju iskljucivo proceduralna znanja (a to se lazno naziva prakticnim znanjima) na racun predmeta koji daju bazicna i analiticka znanja.
U kontaktima sa mladjim diplomcima i studentima sam se prilicno razocarao, posto sam primetio da je upravo kvalitet analitickih (i sintetickih) sposobnosti prosecnog diplomca opao. Sta se desava? Dolaze npr. u informatici diplomci koji "znaju" odredjene jezike ili alate ali su istovremeno izuzetno losi programeri. Oni su naucili procedure koriscenja alata, sintaksu programskog jezika, ali nisu naucili da resavaju probleme. Ranije su dolazili diplomci koji cesto nisu poznavali odredjene programske jezike ili alate ali su razvili sposobnost resavanja problema, a jezici i alati se brzo uce. Imam utisak da su neki zele da bukvalno svedu nivo akademskih studija na nivo strukovnih, odnosno bivsih visih skola, a da samo diplome izdaju za "VII stepen".
Btw. "Juris Doctor" (JD) nije isto sto doktor nauka (PHd) - to je titula tipa "Medical Doctor" (MD), a "Juris Doctor" moze da postane PHd, ako nastavi dalje studije. Kad vec pomenuh MD-jeve, i medicinari primenjuju slican nacin upisa kao pravnici u SAD. Daklem prvo zavrsis biologiju, hemiju ili fiziku, a zatim nastavljas studije medicine.
Btw. citao sam pre 10-ak meseci statistike upisa na pravo u SAD. Najgori uspeh su na upisu ostvarili oni koji su studirali "pre-law" specijalizovane pripremne studije, a najbolji ekonomisti ("pravi ekonomisti" koji se bave makroekonomijom itd, ne "menadzeri" i slicni) i matematicari.
Odlican post (dosad sam se rijetko slagao s tobom ).
Narocito sam se osvjedocio ovo za programere (pogotovo sa Elektrotehnickog, matematicari jos uvijek rade dosta teorijskih osnova programiranja). Ljudi ne mogu da skontaju algoritme sortiranja.
Ovo za matematicare i pravo me ne cudi. Skoro sam razgovarao sa jednim pravnikom o slicnosti prava i bilo koje formalne matematicke teorijei bio prilicno iznenadjen jer kao laik nikad nisam posmatrao pravo na taj nacin. Imas sistem aksioma (opsti principi) i imas pravilo da ni jedan specijalizovani akt ne smije da protivrijeci opstem iz kog je nastao i jos nekoliko pravila zakljucivanja i to je to. Manje vise tako se gradi bilo koja matematicka teorija.