111 replies to this topic

[Rastko]

Youtube Video ->Original Video

[Brane2]

Još jedan tip iz Half-Lifea u CERNu:

Click !

[Artur Dent]

Q&A u BBC stilu

Q: znatiželjni laici
A: naučnik laičkim jezikom

http://news.bbc.co.u...ews/7598996.stm

Brian Cox je velika legenda u popularizaciji nauke, bio sam na njegovom predavanju u British Councilu u BGD pre par meseci, bas je govorio o LHC-u i potrazi za Higsovim bozonom.

[Cro-boy]

Youtube Video ->Original Video

gangsta rap is dead, long live nerd-rap!!!


lyrics im bas i nije nesto, al flow je vrhunski!!!

mada... da su konzultirali eminema, siguran sam da bi i rijeci bile bolje

[Cro-boy]

Jutarnji list vec danima dosta dobro prati cijeli dogadjaj:


Projekt LHC rekonstruirat će uvjete kakvi su vladali u svemiru u trenucima nastanka svijeta prije 13,7 milijardi godina

- Uspjeli smo - mirno je rekao dr. Lyn Evans kada je jučer oko 10.30 uspješno okončan 27 kilometara dugi put snopa protona kroz LHC (veliki hadronski sudarač), najveći znanstveni instrument na svijetu. Fizičari i inženjeri okupljeni oko Evansa, voditelja projekta LHC-a, u Glavnom kontrolnom centru CERN-a (Europski centar za nuklearna istraživanja), slavodobitno su uzviknuli: “Bravo!” Nas nekoliko stotina akreditiranih novinara, okupljenih u press centru Globe, oduševljeno smo zapljeskali. Najambiciozniji znanstveni pothvat u povijesti čovječansta počeo je uspješno.

Kao što vidite, dragi čitatelji, nije se ništa strašno dogodilo. Umjesto smaka svijeta, kojim su vas neki plašili, ušli smo u jednu uzbudljivu intelektualnu avanturu koja bi idućih mjeseci i godina mogla rezultirati novim, izvanrednim spoznajama. Naime, oko pet milijardi eura vrijedni projekt LHC (veliki hadronski sudarač) rekonstruirat će uvjete kakvi su vladali u trenucima nastanka svemira za koji se smatra da je nastao Velikim praskom (Big Bang) prije 13,7 milijardi godina.

- Ovo je vrlo značajan datum za CERN, ali i za sve nas . Ovo je početak nove ere i danas slavimo zbog onoga što smo dosad postigli, ali i zbog nade u nova otkrića - izjavio je generalni direktor CERN-a Robert Aymar okružen trojicom svojih prethodnika, nobelovcem Carlom Rubbijom, Chrisom Llewllin Smithom te Lucianom Mainijem koji su tijekom svojih mandata radili na razvoju projekta.

Naime, projekt LHC započeo je još u rujnu 1989. godine (tijekom Rubbijina mandata), a zatim se pet godina razvijala njegova koncepcija da bi se sredinom devedesetih počelo raditi na razvoju supravodljivih magneta koji su glavni dio sudarača. Oko 1600 velikih supravodljivih magneta, koji čine srce sudarača, rade na temperaturi od minus 271 Celzijev stupanj (dva stupnja iznad Apsolutne nule) pa je tako LHC najhladnije mjesto u svemiru.

U LHC-u će se sudarati protoni, a jučer oko 9.30 pušten je prvi snop protona. Put snopa kroz 27 kilometara dugi tunel odvijao se u osam koraka, od jedne do druge kontrolne točke. Naposljetku, krug je zatvoren oko 10.25. Fizičari u Globeu, zaduženi za nas, novinare, nisu krili zadovoljstvo.

- Bio sam uvjeren da će proraditi. Ovo je nevjerojatan tehnološki uspjeh, treba naglasiti uspjeh Europe jer s Amerikancima se istodobno nadmećemo i surađujemo - rekao je dr. Daniel Denegri, hrvatsko-francuski fizičar koji je nekad bio jedan od suradnika nobelovca Rubbije.

- Bio sam pomalo iznenađen da je tako brzo išlo. LHC je vrlo kompleksan stroj, koji je sada prvi put u pogonu. To nije kao auto koji, prije vožnje, nekoliko puta isprobate - rekao je dr. Vuko Brigljević s Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu. Iako Hrvatska nije punopravna članica CERN-a (bivša Jugoslavija bila je među zemljama osnivačima toga centra 1954. godine), dvadesetak hrvatskih fizičara surađuje na eksperimentima.

Bude li se sve odvijalo po planu, u LHC-u će za oko mjesec dana početi prvi sudari protona. Ipak, LHC će se mjesecima “uhodavati”, da bi punim intenzitetom počeo raditi za tri godine. Kada bude u punom pogonu, svake sekunde bit će milijardu proton-proton sudara. Fizičari se nadaju da će jednom u tisuću milijardi sudara nastati famozni Higgsov bozon koji će se odmah raspasti na takav način da će ga detektirati dva golema i izvanredno sofisticirana detektora - CMS i ATLAS. Detektori CMS i ATLAS “jašu” na LHC-u te će poput “mišolovke”, svaki na svoj način, pokušati uhvatiti Higgsov bozon koji je ključ za razumijevanje mase.

Teorijski su ga još 1964. godine predvidjeli britanski fizičar Peter Higgs, te Belgijanci Francois Englert i Robert Brout. Zbog neuhvatljivosti Higgsov bozon popularno je nazvan božjom česticom. Otkriju li fizičari idućih godina Higgsov bozon, bit će to veliki trijumf ljudskog uma, te fantastična potvrda Standardnog modela, fizikalne teorije za koju se smatra da najapotpuniji način opisuje materijalni svijet. No, neki fizičari, poput genijalnog Stephena Hawkinga, već su se kladili da LHC neće naći božju česticu. Upitala sam naše fizičare kako su doživjeli početak rada te što očekuju od LHC-a.

- Uzbuđenje koje vlada ovdje zahvatilo je i mene, a sam početak eksperimenata smatram vrhuncem svoje karijere. Uzbudljivije bi bilo da ne nađemo Higgsov bozon nego nešto novo i nepredviđeno što bismo tek morali objasniti - rekao je dr. Danilo Vranić, bivši Ruđerovac koji već 31 godinu surađuje u CERN-u. Slično misli i dr. Guy Paić, također bivši "ruđerovac", koji sada radi na Meksičkom nacionalnom sveučilištu (UNAM). - Vjerojatno ćemo naći Higgsov bozon iako bi bilo zanimljivije da ga ne nađemo. No, u svakom slučaju ovo je velika pobjeda europske znanosti i tehnologije - rekao je dr. Paić.

Na svim eksperimentima u sklopu projekta LHC, sudjeluje oko 10.000 znanstvenika i inženjera iz 85 zemalja. Istraživanja na području fizike elementarnih čestica među rijetkima su u znanosti gdje Europljani sada imaju primat nad Amerikancima. Stoga u CERN-u na različitim eksperimentima surađuje više od 1000 američkih fizičara među kojima nobelovci Sam Ting i Jack Steinberger. SAD je u ove eksperimente uložio 500 milijuna dolara, a američki fizičari iz konkurentskog Fermilaba kod Chicaga jučer su se, usred noći po tamošnjem vremenu, putem videolinka pridružili slavlju u CERN-u.


U CERN-u je jučer bilo šest hrvatskih fizičara raznih generacija. Evo što su rekli:

Dr. Daniel Denegri (67): Ovo je veliki dan za LHC, CERN, znanost i čovječanstvo.
Dr. Danilo Vranić (60): Bilo bi uzbudljivije da ne nađemo Higgsov bozon, nego nešto novo i nepredviđeno što ćemo tek morati objasniti.
Dr. Guy Paić (71): Ovo je velika pobjeda europske znanosti i tehnnologije.
Dr. Vuko Brigljević (40): Ako Higgsov bozon postoji, mi ćemo ga naći.
Znanstveni novaci Senka Đurić (26) i Srećko Morović: Drago nam je što imamo priliku raditi na detektoru CMS te se nadamo da ćemo na podacima dobivenim na tom detektoru i doktorirati.


CERN
Europski centar za nuklearna istraživanja
1954.
CERN osnovalo 12 europskih zemalja, uključujući i bivšu Jugoslaviju, da bi zaustavili odlazak najboljih fizičara u SAD.
1979.
Od kraja 70-ih CERN je ravnopravan konkurent američkim nuklearnim centrima. Za mandata nobelovca Rubbije preuzima primat. Njeguje vrhunska istraživanja na području fizike elementarnih čestica
1990.
U CERN-u je 1990. “rođen” World Wide Web. Nepisano je pravilo da se svaki uloženi švicarski franak zemlji članici CERN-a i njezinoj industriji vraća kao četverostruka dobit



Ljudi zvali u strahu od smaka svijeta

- Zašto idete u CERN? Pa sutra će ga nestati, nestat će i Ženeve, Francuske, Švicarske, a zatim i cijelog svijeta - rekao mi je u utorak vozač autobusa koji vozi za CERN.
Grohotom sam se nasmijala. No, posljednjih dana CERN-ov ured za odnose s javnošću bio je pod opsadom zbog poziva uplašenih građana koji su strahovali od smaka svijeta. Strah su posijala dvojica odvjetnika s Havaja, Wagner i Sanchoe, koji su tužili CERN s obrazloženjem da bi se u LHC-u mogla stvoriti crna rupa koja bi progutala Zemlju. Tužbe su odbačene kao besmislene.
“Priroda je na Zemlji već pokrenula toliko sudara koji bi odgovarali milijunu eksperimenata poput onoga kakav će biti izveden u LHC-u, a planet još postoji”, piše u sigurnosnoj analizi.







Zanimljivo je da sam Hawking ne vjeruje da ce eksperiment biti uspjesan, iako bi mu uspjeh donio nobelovu nagradu:

Hawking: Neće stvoriti božju česticu


Ima i jedna "teorija" po kojoj bi, ako dodje do velikog praska, bio stvoren novi svemir, pa se onda mozemo zapitati nije li mozda i nas svemir smjesten unutar jednoga "lhc-a" neke druge dimenzije, stvarnosti, svemira...? A kako bi stvaranje novog svemira ponovo stvorilo i vrijeme i prostor, mozda se u nekakvom stvorenom vremensko-prostornom paradoksu pokaze da smo kreirali sami sebe? (sada, tj. 13 mlrd godina ranije, tj. i jedno i drugo)

Edited by Cro-boy, 11 September 2008 - 21:12.

[Krosh]

Sutra je predavanje nobelovca Dzeroma Fridmana u rektoratu BU.

[ilke_etf]

Krosh, ajde snimajte diktafonom, molim te!

[Cro-boy]

5 najskupljih projekata u znanosti


5 najskupljih projekata u znanosti

Predstavljamo neke od najpoznatijih projekata Velike znanosti, koji mijenjaju lice znanosti u novije vrijeme

Velika znanost (Big science) je termin koji su povjesničari skovali kako bi opisali goleme promjene u znanosti razvijenih zemalja do kojih je došlo tijekom i nakon Drugog svjetskog rata. Počelo je s grandioznim projektom Manhattan koji je rezultirao atomskom bombom, projekt Apollo okončao je čovjekovim spuštanjem na Mjesec, a projekt Ljudski genom iznjedrio je “knjigu života”.

Moderna je znanost uvelike obilježena projektima koji poput spomenutih imaju obilježje Velike znanosti. Riječ je ambicioznim i vrlo skupim projektima koji u pravilu traju više godina, a na njima surađuju tisuće znanstvenika. Prema mnogima, znanost je zbog tih megalomanskih pothvata izgubila na “romantičnosti”, a praktički je nestao tip usamljenog i genijalnog znanstvenika koji sam u svojem laboratoriju dolazi do fantastičnog otkrića.


1. Međunarodna svemirska stanica: osvajanje svemira

Gradnja Međunarodne svemirske stanice Alpha (ISS) najskuplji je svjetski znanstveno-tehnološki projekt današnjice, a “teži” oko 100 milijardi dolara. Alpha je zamišljena kao platforma za duga svemirska putovanja i oslonac koji bi trebao pomoći u osvajanju Marsa. U projekt je osim SAD i Rusije uključeno 11 europskih zemalja, te Kanada, Japan i Brazil. Alpha orbitira na visini od oko 400 kilometara iznad Zemlje, duga je 106, a široka 95 metara. Od 2000. godine na ISS-u borave stalne ljudske posade koje se smjenjuju svakih šest mjeseci.

Svemirska je stanica trebala biti gotova 2006. godine, no taj je ambiciozni cilj prolongiran nakon katastrofe svemirske letjelice Columbia koja je eksplodirala 2003. godine. Nakon toga opskrba ISS-a ovisila je više od dvije i pol godine isključivo o ruskom Soyuzu, koji može primiti samo dva astronauta i ograničene zalihe tereta.

Prošlogodišnji povratak shuttlea nije, međutim, unio mnogo optimizma zagovornicima projekta: svima nam je još u sjećanju dramatična misija letjelice Discovery. Analitičari su izračunali da je za dovršenje svemirske stanice nužno još 28 letova shuttlea koji može primiti i do 30 tona tereta. Novi Discoveryjev let do Alphe predviđen je 1. srpnja ove godine.


2. CERN: Lov na Božju česticu

U Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) u predgrađu Ženeve upravo se završava LHC (Veliki hadronski sudarač), najveći i tehnološki najsofisticiraniji stroj na svijetu. Riječ je o akceleratoru u podzemnom tunelu na dubini od 100 metara, koji ima opseg od 27 kilometara i koji se jednim dijelom nalazi u Švicarskoj, a drugim u Francuskoj. Istodobno, LHC je sinonim za jedan od najambicioznijih znanstvenih pothvata u povijesti čovječanstva, čiji je glavni cilj uloviti Higgsov bozon, hipotetsku česticu koja je ključ za razumijevanje mase.

Projekt je počeo još 1989. godine, a procjenjuje se da je njegova ukupna cijena oko osam milijardi dolara. Prvi bi eksperimenti trebali početi u ljeto iduće godine, a fizičari se nadaju da će rekonstruirati uvjete kakvi su vladali prije 13 milijardi godina, odnosno u trenutku stvaranja svemira, za koji se smatra da je nastao Velikim praskom. Znanstvenici drže da će eksperimenti u LHC-u i detektorima CMS i Alice koji na njemu “jašu” potrajati idućih 15 godina. Ako fizičari uistinu ulove Higgsov bozon (što je glavni, ali ne i jedini cilj), bit će to odlična potvrda tzv. Standardnog modela, fizikalne teorije za koju se smatra da na najpotpuniji način opisuje materijalni svijet.

Osim znanstveno-tehnološke, projekt LHC ima i političku dimenziju, jer je fizika elementarnih čestica jedno od rijetkih područja znanosti u kojima Europljani imaju primat nad Amerikancima. Umjesto da europski fizičari odlaze u SAD, Amerikanci dolaze u CERN, koji je u listopadu 2004. godine “proslavio” svoj 50. rođendan.


3. ITER: put do neiscrpne energije

Međunarodni termonuklearni reaktor (Iter), prema mišljenju mnogih fizičara, projekt je koji bi mogao dovesti do neiscrpnog izvora ekološki prihvatljive energije. Iter bi trebao biti put prema komercijalnom reaktoru za proizvodnju električne energije uz pomoć fuzije, odnosno spajanja atomskih jezgri. U Projekt su uključeni EU, SAD, Rusija, Japan, Kanada, Kina i Južna Koreja, a uskoro bi se mogla priključiti i Indija. Eksperimentalni će reaktor za fuziju biti sagrađen u francuskom nuklearnom centru Cadarache u blizini grada Aix-en-Provence, a zanimljivo je da je generalnim direktorom Itera imenovan donedavni japanski veleposlanik u Hrvatskoj Kaname Ikeda. Konstrukcija eksperimentalnog reaktora potrajat će oko 10 godina, a stajat će između pet i 10 milijardi dolara . Nakon toga, započet će istraživanja u sklopu projekta, koja bi trebala trajati barem 20 godina. Budu li eksperimenti uspješni, uslijedila bi gradnja demonstracijskog reaktora koji bi proizvodio električnu energiju. Prve komercijalne elektrane na nuklearnu fuziju očekuju se tek nakon 2050. godine.


4. Ljudski genom: mapa gena koji izazivaju rak

Pobijediti rak višegodišnja je želja znanstvenika koji su u proteklom desetljeću dobili novi poticaj zahvaljujući spoznajama do kojih se došlo u okviru projekta Ljudski genom.

Stoga su američki znanstvenici u ožujku prošle godine federalnim vlastima predložili projekt Atlas genoma raka koji bi stajao oko 1,35 milijardi dolara. Nakon višemjesečne rasprave, vlada je krajem 2005. godine odlučila da se najprije krene s trogodišnjom pilot-fazom projekta u koju će biti uloženo 100 milijuna dolara. Pokaže li se ta faza uspješnom, federalne su vlasti spremne uložiti dodatnih milijardu dolara za istraživanja.

Mapa genetskih mutacija koje dovode do raka uvelike bi unaprijedila dijagnostiku i liječenje tumora. Posljednjih se godina velike nade polažu u tzv. inteligentne lijekove koji ciljaju na određenu genetsku mutaciju. Tijekom stvaranja mape gena koji uzrokuju rak, znanstvenici bi trebali sekvencionirati 12.500 uzoraka tumora, odnosno po 250 uzoraka svakog od 50 glavnih oblika raka. Dosad je poznato 300 gena povezanih s različitim vrstama tumora.


5. Nanotehnologija: minijaturni roboti koji ulaze u krvotok

Jedno je od najatraktivnijih znanstveno-tehnoloških područja u posljednjih 10 godina nanotehnologija, za koju se smatra da će obilježiti 21. stoljeće. Nanotehnologija (prefiks nano označava milijarditi dio metra) se zasniva na manipuliranju pojedinačnim atomima i molekulama, a najviše obećava u biomedicini, elektroničkoj znanosti i znanosti o materijalima.

Primjerice, u biomedicini se velike nade polažu u minijaturne robote, tzv. nanobote koji će se ubrizgavati u krvotok bolesnika da bi zatim ciljano ubijali viruse i stanice tumora. Kad obave posao, iz tijela bi izlazili putem urina. Diljem svijeta javna su ulaganja u nanotehnologiju prošle godine premašila pet milijardi dolara. Najveću pozornost razvoju nanotehnologije posvećuje SAD, u kojem djeluje više desetaka nanotehnoloških centara, odakle trenutačno dolazi gotovo 50 posto svih nanotehnoloških projekata. Nanotehnologija je i jedan od prioriteta europske znanstvene istraživačke politike. Tako je u okviru Šestog okvirnog programa za istraživanje EU (FP6) prošle godine za razvoj nanotehnologije na Starom kontinentu uloženo oko 500 milijuna eura.

[Cecily]

Brian Cox je velika legenda u popularizaciji nauke, bio sam na njegovom predavanju u British Councilu u BGD pre par meseci, bas je govorio o LHC-u i potrazi za Higsovim bozonom.

Sutra je predavanje nobelovca Dzeroma Fridmana u rektoratu BU.

Žao mi je što za predavanje B.E.Cox-a nisam znala, a ni na ovo današnje ne mogu da stignem. Snima li neka televizija ta predavanja, B92?

Btw Arture, da li je Cox-ovo predavanje bilo zanimljivo? Good looks u službi nauke ne može da šteti Da li je i u prirodi Brian Cox zgodan i dinamičan kao što fotografije/biografija nagoveštavaju?

[Krosh]

Krosh, ajde snimajte diktafonom, molim te!

Mogu eventualno da snimam telefonom, ako budem otisao. Prvo je trebalo da bude u Sava centru, medjutim tamo je samo dodela pocasnih doktorata.

Ne znam kolika je najveca sala u rektoratu, pa ce verovatno biti popunjena "vaznijim" zvanicama. Jos je to prvo predavanje (u 16h), bice peak.

[Artur Dent]

Žao mi je što za predavanje B.E.Cox-a nisam znala, a ni na ovo današnje ne mogu da stignem. Snima li neka televizija ta predavanja, B92?

Ne verujem, to bi u Srbiji gledalo 100-200 ljudi, ne vise.

Btw Arture, da li je Cox-ovo predavanje bilo zanimljivo? Good looks u službi nauke ne može da šteti Da li je i u prirodi Brian Cox zgodan i dinamičan kao što fotografije/biografija nagoveštavaju?

O da, veoma je mladolik, vitak, dinamican, prijatnog glasa. A pritom mu je stil odevanja kao da je iz nekog brit-pop benda, vise lici na rok-zvezdu nego na fizicara. A predavanje je bilo veoma zanimljivo, naravno.

[Zverilla]

Žao mi je što za predavanje B.E.Cox-a nisam znala, a ni na ovo današnje ne mogu da stignem. Snima li neka televizija ta predavanja, B92?

Btw Arture, da li je Cox-ovo predavanje bilo zanimljivo? Good looks u službi nauke ne može da šteti Da li je i u prirodi Brian Cox zgodan i dinamičan kao što fotografije/biografija nagoveštavaju?

[highlanderka]

Prvi znaci problema ?

KLIK !

Kako da verujem coveku sa onakvom kravatom?!!!!!

[RE*NATA]

Hakeri provalili u LHC i bili na korak do kontrole nad akceleratorom

dnevnik.hr

index.hr

Attached Files

•  fireshotcapture39vijestwz9.png   276.95KB   33 downloads

Edited by RE*NATA, 14 September 2008 - 00:52.

[Brane2]

Jaka muda.

CERN je ionako praktično otvoren prema javnosti. Šta su mogli da urade i da su preuzeli totalnu kontrolu nad glavnm serverom ?

Da sjebu neki senzor ili isključe magnet ?

U jebote katastrofe, stvarno.

Jeste da su mnogi od tih naučnih projekata aljkavo štićeni ali i za to kako kažu sysopi takvih projekata, ima razloga.

A ti uglavnom leže u nepismenosti naučnika za kompjutersku tehniku i dostaputa "nemogućih" zahteva, gde dostavljanje rezultata u roku često preuzima primat nad svim ostalim parametrima, često i nad zdravom logikom...