Jump to content


Photo
- - - - -

Jedna od funkcija države da podstiče natalitet


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
1285 replies to this topic

#1261 Ibiza

Ibiza
  • Members
  • 1,487 posts

Posted 17 November 2013 - 08:10

hvala na komplimentu za godine

 

sto se rada tice tu bi mogli da se nadjemo pa da uradimo poredjenje

 

Ajd recimo i da je ovo tacno (iako ne sasvim).

a jel najbolji do sada znaci dobar? jel najbolji moguci?

 

I zato sto je najbolji do sada ne treba ga menjati?

 

 

i feudalizam je bio podjednako "najbolji" do tada? znaci kapitalizma nije trebalo biti?

 

sta ja to propagiram a pokazalo se lose na delu?

 

i gde to niko nista nije radio? mislis u SFRJ? ja to ne propagiram ali kada si vec pomenuo ajd da vidimo

izadji iz kuce u srbiji i pogledaj oko sebe, sve se to stvorilo tokom tog nerada?

tokom tog "socijalistickog nerada" u srbiji se stvaralo 20 puta vise nego sada u kapitalizmu. Tokom tog "nerada" se u SFRJ stvaralo vise dobara (robe razne vrste) nego sada u britaniji iako je SFRJ bila 4 puta manja? jel se to neradom stvaralo?

 

 

oficiri i funkcioneri su radili (malo ali ne manje od elite u kapitalizmu) i imali su stan, kucu i dva auta i vikendicu na moru - znaci tri puta vise od prosecnih ljudi dok ova elita danas (i ovde i na zapadu) ima milion puta vise od prosecnih ljudi iako nista ne radi

 

 

ovaj nepravedni sistem ce pasti bas kao i svaki nepravedni sistem pre nejga i razbice se navise oni koji u njemu nista ne rade a imaju sve 

Ima li ovde neko ko je u stanju da ukloni Ovo sto prosipa djubre po forumu?



#1262 ravnicar

ravnicar
  • Members
  • 2,743 posts

Posted 17 November 2013 - 11:38

Da se ne bi zbunio pocni uopsteno pa cemo da suzimo okvir po razlicitim faktorima.

 

Necemo postupno vec sveobuhvatno kako ne bi bilo tvog "manevrsanja" - te rekla sam, te nisam rekla.

 

 

Poenta je da na moja direktna pitanja ne odgovaras jer znas da onda moras da pojedes onaj proverbijalni sesir. Prvo si izbegavao odgovor pricom kako nisu dobro formulisana pitanja, pa kako nisam jasna i sve u krug - nikako odgovor. Ali zato zdusno izmisljas tumacenje sta sam ja rekla B-)

 

Videcemo sta ce biti sa sesirom a da nisi jasna, nisi.

 

 

Da li su bioloske promene kod coveka uticale na produzenje zivotnog veka?

Da li je napredak medicine uticao na produzenje zivotnog i radnog veka?

Da li Vili gresi kad kaze da je to samo statisticka kategorija?

 

Da se ne bi zbunio pocni uopsteno pa cemo da suzimo okvir po razlicitim faktorima.

 

 

 

 Da vidimo prvo sta ti i kako tvrdis:

 

1. Pocinjes uopsteno, siroko i naglaseno - ocigledno da govoris o citavoj vrsti.

 

"...Biologija se itekako promenila, pre 100 godina neko od 40-50 bi bio jednom nogom u grobu. Danas 70+ trce maraton. Zivotni vek se produzio izmedju ostalog i napretkom medicine koja danas nasa tela odrzava u stanju koje su pre 50 godina imali oni barem dekadu mladji."

 

 

2. Zatim skracujes i svodis na raspon od 50 godina i teziste prebacujes na medicinu.

 

"Ako si primetila biologija i medicina nisu bile u istoj recenici, znaci 50 godina se nije odnosilo na biologiju. To je proces koji traje od postanka coveka, a ne nesto sto se iniciralo ili treba da se inicira."

 

 

3. Potom negiras da si govorila o vrsti pa prelazis na grupe.

 

"Ja nisam govorila o bioloskoj promeni vrste nego grupa, a u tim grupama se neke stvari prenose genetikom"

 

 

4. Zatim meni ukazujes na linkove kao sigurnu ilustraciju na pitanje o promenama u poslednjih 100 godina.

 

Jedan tekst se odnosi na periode od par hiljada godina i vise a u drugom se kaze "we must remain agnostic on a definitive conclusion".

 

 

5. Posle toga ti negiras da si pomnjala primetne genetske promene i vadis na znacenje reci "itekako" da li je potrebno da definisemo podvucenu rec? (Posto je ocigledno da si pod "bioloskom promenom" mislila na stalnu evolutivnu promenu, sasvim je jasno da se to mora doticati promena u genetskom materijalu).

 

"Verovatno zato sto ja nisam nikad rekla da postoje primetne genetske promene u zadnjih 100 godina  :D rekoh ja da ne citas pazljivo."

 
 
6. Jos jednom to isto pa sa "itekako" prelazis na "verovatno".
 
"Rekla sam da se biologija promenila, nisam rekla u zadnjih 100 godina, iako je verovatno ljudska vrsta nastavila da se menja, u pitanju je proces. Da bi doslo do genetickih promena koje mogu da se lociraju moraju da budu vise od 2 generacije. Vec sam vise puta odgovorila sta mislim da se promenilo, a ovi textovi to i objasnjavaju."
 
 
7. I na kraju:
 
"Sve se poklapa sa mojom izjavom. Osim to da ti pokusavas da je izvrnes i istrgnes naravno iz kontexta u kojoj je napisana."
 
---
 
Sa cim se poklapa ova gomila nedoslednosti?
 
 
 

Edited by ravnicar, 17 November 2013 - 15:26.


#1263 ravnicar

ravnicar
  • Members
  • 2,743 posts

Posted 17 November 2013 - 12:01

1. Da li su bioloske promene kod coveka uticale na produzenje zivotnog veka?

2. Da li je napredak medicine uticao na produzenje zivotnog i radnog veka?

3. Da li Vili gresi kad kaze da je to samo statisticka kategorija?

 

1. Donekle

2. Da, kao spoljni faktor

3. Ne gresi ako misli na 20 vek (vezano za tvoju tvrdnju jer se skok u produzetku poklapa sa skokovima u uslovima zivota, boljoj prehrani i higijeni i pre svega velikom napretku medicine. U delovima sveta gde se sve ovo nalazi na nizem nivou, ljudski zivot je primetno kraci

 

 

Edit: slovne greske 


Edited by ravnicar, 17 November 2013 - 13:12.


#1264 Slaven

Slaven
  • Banned
  • 18,018 posts

Posted 17 November 2013 - 12:08

Sa cim se poklapa ova gomila nedoslednosti?

 

 

Angelia, ovo bi i mene zanimalo,

pa ako ti nebi bilo tesko odgovoriti (al' konciznije nego li dosad) bio bih ti zahvalan. 



#1265 ravnicar

ravnicar
  • Members
  • 2,743 posts

Posted 17 November 2013 - 13:21

Prvo si izbegavao odgovor pricom kako nisu dobro formulisana pitanja, pa kako nisam jasna i sve u krug - nikako odgovor. Ali zato zdusno izmisljas tumacenje sta sam ja rekla B-)

 

Ako ti svoje komentare ili zakljucke tumacis kao pitanje kako covek da zna da li treba da odgovori ili ne. Bilo je samo jedno na koje si dobila odgovor, ne ocekuj ih od mene ako pitanja postavljas drugom,



#1266 angelia

angelia
  • Members
  • 15,569 posts

Posted 17 November 2013 - 18:10

Angelia, ovo bi i mene zanimalo,

pa ako ti nebi bilo tesko odgovoriti (al' konciznije nego li dosad) bio bih ti zahvalan. 

Veoma prosto. Ono sto od pocetka pricam, covek se naravno bioloski menjao od postanka, ili i te kako, eno onaj text rece brze u zadnjih 10,000 godina nego ikad pre. Malo malo pa se otkrije poneka genetska mutacija ili prilagodjavanje. To je stalan proces. Cesto su te promene vidljive samo u nekim grupama, od one price sa Tibetancima do proseka radjanja na malom ostrvu i otpornosti na HIV.

 

Ponekad promene nisu ni uocene dugo vremena. S obzirom da je evolucija proces koji traje ne sumnjam da su se neke promenile desile i u zadnjih 100 godina, ali ce one biti vidljive tek kroz nekoliko generacija, tako da za njih sada i ne moze da ima dokaza, samo logicki sledi da je negde doslo do neke promene.

 

Ogroman napredak medicine u zadnjih 100 (pa ajde tacnije bi bilo 200 godina ali nisam znala da razdvajamo dlaku) je zajedno sa bioloskim promenama (koje se desavaju vec jako dugo, da sad ne bi bilo da se desavaju u 200 godina) imala ogroman uticaj na produzenje zivotnog i radnog veka ljudi u razvijenim zemljama.

 

To nije i ne moze biti samo statisticka kategorija.

 

Recenica koju on uporno secira, je bila odgovor u veoma konkretnoj razmeni i odnosila se na oboje biologiju i medicinu. Mozda je trebala da bude tacka izmedju ali meni nije palo na pamet da ce neko pokusati da tvrdi da sam rekla da se evolucija desila u 100 godina.

 

Znaci sve se slaze sa mojim izjavama, posto je on lepo izvukao sve citate vidi se da od prvog pitanja ja tvrdim da nisam rekla da se biologija promenila u zadnjih 100 ili 50 godina, vec da je zajedno sa medicinom uticala na produzetak zivotnog veka.

 

 

1. Donekle

2. Da, kao spoljni faktor

3. Ne gresi ako misli na 20 vek (vezano za tvoju tvrdnju jer se skok u produzetku poklapa sa skokovima u uslovima zivota, boljoj prehrani i higijeni i pre svega velikom napretku medicine. U delovima sveta gde se sve ovo nalazi na nizem nivou, ljudski zivot je primetno kraci

 

 

Edit: slovne greske 

2. Sta ti ovo znaci kao spoljni faktor? Da li je vakcinacija sprecila veliki broj smrtonosnih virusa? Istrazivanja su pokazala da odredjena dijeta i zovotni stil odrzavaju nase telo u boljem stanju duze, tj odlazu starenje. Meni je to jako tesko da vidim kao spoljni faktor.

 

3. U delovima gde je tradicionalno postojala malarija, neke grupe su razvile otpornost na malariju. Istovremeno je malarija razvila otpornost na kinin. Te grupe prezivljavaju uglavnom zbog svoje otpornosti. Ili uzmi u obzir istrazivanje otpornosti na HIV u africi kod nekih grupa, medicina tu ne moze nista ali ih je biologija zastitila, ali sigurno nece tebe ili mene.

 

Medju grupama sa najduzim prosecnim zivotnim vekom naci ce se Himalajci, pleme sa Anda i etnicke grupe oko Crnog Mora, ili stanovnici Sardinije. Verujem da tu mozemo da zanemarimo uticaj boljih zivotnih uslova (u odnosu na razvijene zemlje) ili medicine



#1267 babyW

babyW
  • Members
  • 4,672 posts

Posted 17 November 2013 - 18:31

http://www.b92.net/i...8&nav_id=778518

 

 

"Neće biti 'bejbi buma' u Kini" Izvor: Tanjug

Peking -- Kina je, prvi put posle tri decenije, ublažila svoju strogu politiku jednog deteta, ali eksperti smatraju da ne treba očekivati novi kineski "bejbi bum".

 
6226197335288c9343ae93170834204_640x480.
Ilustracija (sxc.hu)

Stručnjaci u prilog toj tezi navode da se mladi parovi danas opredeljuju za manje porodice.

Kineska komunistička partija donela je ranije ove nedelje odluku o ublažavanju svoje višedecenijske politike jednog deteta, dozvoljavajući od sada parovima da imaju dvoje dece ukoliko je jedan od roditelja jedinac, a takvih roditelja ima od 15 do 20 miliona.

Međutim, ublažavanje kineske politike je toliko postepeno da demografi i kreatori politike ne predviđaju značajno povećanje broja novorođenčadi, pošto se mladi kineski parovi danas opredeljuju za manje porodice, navodi AP.

"'Bejbi bum' se slobodno može isključiti... Reproduktivne želje mladih su se promenile", kaže Vang Feng, profesor sociologije na Univerzitetu u Irvinu, u Kaliforniji.

Eksperti ocenjuju da će novi kineski propisi rezultirati rođenjem samo milion do dva miliona novih beba na godišnjem nivou u prvih par godina, u zemlji u kojoj godišnje dođe na svet 16 miliona novorođenčadi.

Sja Gaolong i njegova supruga su među onima kojima će, kao rezultat nove politike, biti dozvoljeno da imaju drugo dete, ali on kaže da nema nameru da svom 10-godišnjem sinu podari brata ili sestru.

Sja, koji vodi turističko saobraćajno preduzeće u gradu Nanđing na istoku Kine, objašnjava da ga visoki troškovi života i jaka konkurencija kad je reč o upisivanju dece u škole i zapošljavanju, odvraćaju od odluke o rađanju još jednog deteta.

"Nipošto ne planiram još jedno dete... Toliko je pritisaka u životu današnjeg društva, naša deca će se samo suočavati sa još većim pritiscima", navodi Sja, koji je u kasnim 30-im godinama.

S druge strane, prema rezultatima nenaučnog istraživanja na društvenoj medijskoj platformi na kineskom jeziku Sina Veibo, više od 60 odsto ispitanika koji od sada imaju dozvolu da prekorače granicu od jednog deteta, kažu da žele još jedno dete.

"Drugo dete je apsolutno potrebno i zahvalni smo na novoj politici", kaže Maj Dža (34) iz Pekinga, majka trogodišnjeg deteta.

Ipak, eksperti tvrde da su mali izgledi da dođe do skoka u broju novorođenih beba pošto parovi u različito vreme planiraju da donesu na svet drugo dete, a osim toga, ne ostvaruju se svi planovi.

Centralna vlada, očigledno, ne želi da dođe do naglog porasta u rađanju beba, čak ni na regionalnom nivou.

Vang Peijan, zamenik direktora Komisije za nacionalno zdravlje i planiranje porodice, kaže da se Kina opredeljuje za postepen korak pošto bi univerzalna politika dva deteta rezultirala pritiskom na osnovne javne službe.

Suočena sa porastom stanovništva, kineska vlada je počela da primenjuje politiku planiranja rađanja tokom 1970-ih, a rađanje je ograničila na jedno dete 1980. godine, podseća američka agencija.



#1268 ravnicar

ravnicar
  • Members
  • 2,743 posts

Posted 17 November 2013 - 19:13

Veoma prosto. Ono sto od pocetka pricam, covek se naravno bioloski menjao od postanka, ili i te kako, eno onaj text rece brze u zadnjih 10,000 godina nego ikad pre. 

 

To nije sporno, elementarna stvar. 

 

 

S obzirom da je evolucija proces koji traje ne sumnjam da su se neke promenile desile i u zadnjih 100 godina, ali ce one biti vidljive tek kroz nekoliko generacija, tako da za njih sada i ne moze da ima dokaza, samo logicki sledi da je negde doslo do neke promene.

 

Zar onaj sporni primer ne oslikava vidljivu razliku u osobinama? Sad odjednom pricamo onim nevidljivim?

 

 

Znaci sve se slaze sa mojim izjavama, posto je on lepo izvukao sve citate vidi se da od prvog pitanja ja tvrdim da nisam rekla da se biologija promenila u zadnjih 100 ili 50 godina, vec da je zajedno sa medicinom uticala na produzetak zivotnog veka.

 

"...Biologija se itekako promenila, pre 100 godina neko od 40-50 bi bio jednom nogom u grobu. Danas 70+ trce maraton. Zivotni vek se produzio izmedju ostalog i napretkom medicine koja danas nasa tela odrzava u stanju koje su pre 50 godina imali oni barem dekadu mladji."



#1269 ravnicar

ravnicar
  • Members
  • 2,743 posts

Posted 17 November 2013 - 19:23

1. Donekle

2. Da, kao spoljni faktor

3. Ne gresi ako misli na 20 vek (vezano za tvoju tvrdnju jer se skok u produzetku poklapa sa skokovima u uslovima zivota, boljoj prehrani i higijeni i pre svega velikom napretku medicine. U delovima sveta gde se sve ovo nalazi na nizem nivou, ljudski zivot je primetno kraci

 

2. Sta ti ovo znaci kao spoljni faktor? Da li je vakcinacija sprecila veliki broj smrtonosnih virusa? Istrazivanja su pokazala da odredjena dijeta i zovotni stil odrzavaju nase telo u boljem stanju duze, tj odlazu starenje. Meni je to jako tesko da vidim kao spoljni faktor.

 

3. U delovima gde je tradicionalno postojala malarija, neke grupe su razvile otpornost na malariju. Istovremeno je malarija razvila otpornost na kinin. Te grupe prezivljavaju uglavnom zbog svoje otpornosti. Ili uzmi u obzir istrazivanje otpornosti na HIV u africi kod nekih grupa, medicina tu ne moze nista ali ih je biologija zastitila, ali sigurno nece tebe ili mene.

 

Medju grupama sa najduzim prosecnim zivotnim vekom naci ce se Himalajci, pleme sa Anda i etnicke grupe oko Crnog Mora, ili stanovnici Sardinije. Verujem da tu mozemo da zanemarimo uticaj boljih zivotnih uslova (u odnosu na razvijene zemlje) ili medicine

 

2. Ako medicinu kao spoljni faktor ukines, sta mislis da ce se desavati u veoma kratkom roku od svega nekoliko godina? Istina je sve to za dijetu i zivotni stil ali je neadekvatan primer jer zahteva odredjene uslove koje najveci deo populacije nemoze da priusti i primenjiv je samo u odredjenim grupama.

 

3. Ako je ovo komentar na odgovor na trece pitanje kakve veze ovo ima sa mojim odgovorom i pitanjem?


Edited by ravnicar, 17 November 2013 - 19:26.


#1270 angelia

angelia
  • Members
  • 15,569 posts

Posted 17 November 2013 - 20:00

To nije sporno, elementarna stvar. 

Kako elementarna kad Vili rece da se covek nije bioloski promenio?

 

 

 

Zar onaj sporni primer ne oslikava vidljivu razliku u osobinama? Sad odjednom pricamo onim nevidljivim?

Koji sporni primer? Dosta naucnika tvrdi da se evolucijom u vrsti prednost dobijali dugovecni:

 

This research develops an evolutionary growth theory that captures the intricate time path of life expectancy in the process of development, shedding new light on the origin of the remarkable rise in life expectancy since the Agricultural Revolution. The theory argues that social, economic and environmental changes that were associated with the transition from hunter-gatherer tribes to sedentary agricultural communities and ultimately to urban societies affected the nature of the environmental hazards confronted by the human population, triggering an evolutionary process that had a significant impact on the time path of human longevity. The theory suggests that the deterioration in the health environment enhanced the genetic potential for longer life expectancy thereby playing a significant role in the dramatic impact of recent improvements in health infrastructure on the prolongation of human life.
 

 

Slobodno u istrazivanju mozes naci sve sto sam ja do sada rekla.

2. Ako medicinu kao spoljni faktor ukines, sta mislis da ce se desavati u veoma kratkom roku od svega nekoliko godina? Istina je sve to za dijetu i zivotni stil ali je neadekvatan primer jer zahteva odredjene uslove koje najveci deo populacije nemoze da priusti i primenjiv je samo u odredjenim grupama.

 

3. Ako je ovo komentar na odgovor na trece pitanje kakve veze ovo ima sa mojim odgovorom i pitanjem?

2. Pa ja pricam o grupama, ja nisam rekla da je to primenjivo na celu populaciju. Nisu svi razvili istu geneticku otpornost.

 

3. Naravno da ima zato sto dokazuje da nije sve u medicini, prehrani i zivotnim uslovima. Neke od tih relativno izolovanih grupa imaju duzi zivotni vek od nekih razvijenih zemalja i jedini zakljucak je genetika, prezivljavanje 'najotpornijih'.



#1271 ravnicar

ravnicar
  • Members
  • 2,743 posts

Posted 17 November 2013 - 21:08

Kako elementarna kad Vili rece da se covek nije bioloski promenio?

 

Jeste elementarna i Vili ne prica o vremenu od prvog Homo Sapiensa vec o periodu o kom ste polemisali - savremenom dobu.

 

Da je rec o savremenom dobu, potvrdjuje tvoje direktno nadovezivanje jer joj odmah odgovaras pricom o danasnjim dekama maratoncima koje poredis sa generacijama s pocetka XX veka.

 

Covek se u poslednjih par stotina godina nije elementarno promenio osim sto je pod direktnim uticajem vestackih faktora (medicine, ishrane i boljih uslova zivota i rada) postao otporniji i zivi koju godinu duze. Kada iskljucis te faktore, rezultati ce biti vise nego evidentni.

 

 

 

Koji sporni primer? Dosta naucnika tvrdi da se evolucijom u vrsti prednost dobijali dugovecni:

 

Onaj o promenama u poslednjem veku. Tu o dugovecnosti ne govoris.

 

 

2. Pa ja pricam o grupama, ja nisam rekla da je to primenjivo na celu populaciju. Nisu svi razvili istu geneticku otpornost.

 

Tamo pricas samo o dijeti i zivotnom stilu, kakve bre grupe?


Edited by ravnicar, 17 November 2013 - 21:28.


#1272 ravnicar

ravnicar
  • Members
  • 2,743 posts

Posted 17 November 2013 - 21:27

Mislim da je besmisleno dalje nastavljati bilo kakvu diskusiju o evoluciji i genetici na ovoj temi ako ni zbog cega drugog ono zbog ozbiljnosti i dimenzije ove nauke. Mozda na posebnom topiku i odgovarajucem pdf-u.

 

Dovoljno je jasno ko je sta i kad rekao, dodatna izvrnuta objasnjenja i necije lagarije vise mi nisu potrebne.


Edited by ravnicar, 17 November 2013 - 21:28.


#1273 babyW

babyW
  • Members
  • 4,672 posts

Posted 17 November 2013 - 21:29

Mislim da je besmisleno dalje nastavljati bilo kakvu diskusiju o evoluciji i genetici na ovoj temi ako ni zbog cega drugog ono zbog ozbiljnosti i dimenzije ove nauke. Mozda na posebnom topiku i odgovarajucem pdf-u.

 

Dovoljno je jasno ko je sta i kad rekao, dodatna izvrnuta objasnjenja vise mi nisu potrebna.

 

E fala... napokon si nešto pametno rekao. Svakako je cilj cele ove diskusije bio da se ti ne složeš sa njom, ma šta god ona napisala..



#1274 ravnicar

ravnicar
  • Members
  • 2,743 posts

Posted 17 November 2013 - 21:31

E fala... napokon si nešto pametno rekao. Svakako je cilj cele ove diskusije bio da se ti ne složeš sa njom, ma šta god ona napisala..

 

Nemas ti pojma sta je bio cilj.


Edited by ravnicar, 17 November 2013 - 21:32.


#1275 babyW

babyW
  • Members
  • 4,672 posts

Posted 17 November 2013 - 21:34

Nemas ti pojma sta je bio cilj.

 

;)