101 replies to this topic

[zg76]

Dr. Lawrence Reed unistava mit o Velikoj americkoj depresiji i oporavku od iste. Toplo preporucujem svakome ko je zainteresovan za ekonomiju, politiku, obrazovanje...


" Depression, Slavery, War and Hope - Dr Lawrence Reed on Freedomain Radio "
"Stefan Molyneux, host of Freedomain Radio, discusses the Great Depression of the 1930s, the world slaughterhouse of the 1940s, and the recent financial crisis with Dr. Lawrence Reed, President of The Foundation for Economic Education, www.Fee.org


https://www.youtube....tuR7OCoBTDLAlvI "

[zg76]

Molim Vas, ostavite komentare i ovdje, predloge, sugestije.... ako ste pogledali klip, kako vam se svidja? Opsti dojam...

[zg76]

Isto pogledajte:
Great Myths of the Great Depression! - video napravljen po eseju Larence W. Reeda,

[mrblaf]

Nekoliko opaski:

1. Danas gomila ljudi govori o Austrijskoj skoli kao 'pravoj' stvari. Ta skola je zasnovana na romanticarskim pogledima par austrijanaca koji su sa sjetom gledali na 19.vijek, ne znam samo na osnovu cega, ko ne zna kako se zivjelo u 19. vijeku neka izvoli da procita knjige od Dickens-a, volio bih da vidim sta bi Von Mises pricao da je morao radi 80 sati nedjeljno u nekoj tvornici u Liverpool-u cca 1870-tih. Osim toga svi su u fazonu kao da su sad otkrili austrijsku skolu a ona je bila idejni vodic Miltona Friedmana, njegov mentor je bio Hayek jedan od glavnih ideologa austrijske skole i fakticki na zapadu danas je Friedman-izam esencijalno glavni ekonomski pravac razmisljanja te su time i mnoge postavke austrijske skole usle u tzv. Washington-ski koncenzus koji MMF i WB primjenjuju kod preporuka nacionalnim ekonomijama, prije svega deregulacija i privatizacija svega moguceg. Npr. Glass-Steagall akt koji je oboren upravo od strane friedman-ista finansiranih od strane interesnih lobija, i 10 godina kasnije imamo spaljena finansijska trzista, kakva slucajnost. Smjesno je kako pristalice austrijske skole tvrde kako je 'centralno planiranje' vlada uzrok krize nakon sto su neoliberalni ekonomisti deregulisali i privatizirali u zadnjih 30 godina sve sto im je palo pod ruku, ukljucujuci i svjestku trgovinu. Koga interesuje vise pohod neoliberalnih friedmanista i cikaske skole neka procita 'Shock Therapy' od Naomi Klein.

2. Austijanci i ostali staro- i neo-liberalni ekonomisti stalno govore o slobodnom trzistu. Ako ja ne mogu da uzgajam i prodajem drogu ili hvatam ljude na ulici i vadim im bubrege i onda ih prodajem ili nudim 'zastitu' od spontanog izgaranja poslovnog prostora, slobodno trziste ne postoji, postoji samo regulirano trziste. Austrijanci nikad nisu uspjeli da odgovore na pitanje kako bez regulacije sprijeciti stvaranje monopola koji su prakticno prekrili cijelu americku ekonomiju krajem 19. vijeku (Rockfeller je u jednom trenutku kontrolisao gotovo 90% trzista nafte i derivata, Carnegie celik, AT&T telegraf i telefoniju itd.). I opet ponavljam, procitajte malo istoriju, ljudi su umirali masovno od hrane i lijekova koji nisu odgovarali standardima, ginuli u desetinama u nesrecama na radu itd, o kakvoj vi ovdje romanticnoj verziji 19. vijeka bez regulacije pricate? Jedino kome odgovara takva ekonomija je buducim Rockfeller-ima, ko da ih nema dovoljno.

3. Sto se tice same velike depresije, ne vidim nikakvu misteriju, imas kreditni bubble koji pukne i poslije njega slijedi pad. Nije ni prvi ni posljednji put, normalne drzave bi trebale da uvide bubble relativno lako i da ga sprijece, no kako su u vecini zemalja drzavnici u bliskoj vezi sa onim koji kupe kajmak u toku bubble-a, to se naravno ne desava. Neko je zbog profita malo zanemario fiducijarnu duznost, ono sto jeste velika razlika danasnje krize u odnosu na veliku depresiju je sto su tada pustili na hiljade banaka i firmi da bankrotiraju, pa je kriza bila duboka ali na kraju rjesena, dok su sada nenaplative dugove prebacili na drzave i pustili zombie banke da hodaju sto ce daviti ekonomiju sljedecih 10-tak godina i bez nekog srecnog zavrsetka.

U svakom slucaju ekonomija je daleko od egzaktne nauke, ne prihvatam dogme nijedne skole, nekad je dovoljno koristiti zdrav razum pa se moze vidjeti sta je crno a sta bijelo. Ono gdje drzava jeste problem je kada je ona samo paravan za bogacenje plutokrata i gdje se regulativa koristi ne da bi svima bilo bolje nego da bi pojedinci ostvarili povlasten polozaj. A ko misli da se problem moze rijesiti totalnim ukidanjem drzavne regulative, pare u ruke pa za Somaliland, tamo drzava ni ne postoji i svaki preduzetnik ima odrijesene ruke za biznis, cuo sam da se u odredjenim granama pomorskog saobracaja pored obala Somalije mogu da se obrnu lijepe pare....

[bojant]

Nekoliko opaski:

1. Danas gomila ljudi govori o Austrijskoj skoli kao 'pravoj' stvari. Ta skola je zasnovana na romanticarskim pogledima par austrijanaca koji su sa sjetom gledali na 19.vijek, ne znam samo na osnovu cega, ko ne zna kako se zivjelo u 19. vijeku neka izvoli da procita knjige od Dickens-a, volio bih da vidim sta bi Von Mises pricao da je morao radi 80 sati nedjeljno u nekoj tvornici u Liverpool-u cca 1870-tih. Osim toga svi su u fazonu kao da su sad otkrili austrijsku skolu a ona je bila idejni vodic Miltona Friedmana, njegov mentor je bio Hayek jedan od glavnih ideologa austrijske skole i fakticki na zapadu danas je Friedman-izam esencijalno glavni ekonomski pravac razmisljanja te su time i mnoge postavke austrijske skole usle u tzv. Washington-ski koncenzus koji MMF i WB primjenjuju kod preporuka nacionalnim ekonomijama, prije svega deregulacija i privatizacija svega moguceg. Npr. Glass-Steagall akt koji je oboren upravo od strane friedman-ista finansiranih od strane interesnih lobija, i 10 godina kasnije imamo spaljena finansijska trzista, kakva slucajnost. Smjesno je kako pristalice austrijske skole tvrde kako je 'centralno planiranje' vlada uzrok krize nakon sto su neoliberalni ekonomisti deregulisali i privatizirali u zadnjih 30 godina sve sto im je palo pod ruku, ukljucujuci i svjestku trgovinu. Koga interesuje vise pohod neoliberalnih friedmanista i cikaske skole neka procita 'Shock Therapy' od Naomi Klein.

2. Austijanci i ostali staro- i neo-liberalni ekonomisti stalno govore o slobodnom trzistu. Ako ja ne mogu da uzgajam i prodajem drogu ili hvatam ljude na ulici i vadim im bubrege i onda ih prodajem ili nudim 'zastitu' od spontanog izgaranja poslovnog prostora, slobodno trziste ne postoji, postoji samo regulirano trziste. Austrijanci nikad nisu uspjeli da odgovore na pitanje kako bez regulacije sprijeciti stvaranje monopola koji su prakticno prekrili cijelu americku ekonomiju krajem 19. vijeku (Rockfeller je u jednom trenutku kontrolisao gotovo 90% trzista nafte i derivata, Carnegie celik, AT&T telegraf i telefoniju itd.). I opet ponavljam, procitajte malo istoriju, ljudi su umirali masovno od hrane i lijekova koji nisu odgovarali standardima, ginuli u desetinama u nesrecama na radu itd, o kakvoj vi ovdje romanticnoj verziji 19. vijeka bez regulacije pricate? Jedino kome odgovara takva ekonomija je buducim Rockfeller-ima, ko da ih nema dovoljno.

3. Sto se tice same velike depresije, ne vidim nikakvu misteriju, imas kreditni bubble koji pukne i poslije njega slijedi pad. Nije ni prvi ni posljednji put, normalne drzave bi trebale da uvide bubble relativno lako i da ga sprijece, no kako su u vecini zemalja drzavnici u bliskoj vezi sa onim koji kupe kajmak u toku bubble-a, to se naravno ne desava. Neko je zbog profita malo zanemario fiducijarnu duznost, ono sto jeste velika razlika danasnje krize u odnosu na veliku depresiju je sto su tada pustili na hiljade banaka i firmi da bankrotiraju, pa je kriza bila duboka ali na kraju rjesena, dok su sada nenaplative dugove prebacili na drzave i pustili zombie banke da hodaju sto ce daviti ekonomiju sljedecih 10-tak godina i bez nekog srecnog zavrsetka.

U svakom slucaju ekonomija je daleko od egzaktne nauke, ne prihvatam dogme nijedne skole, nekad je dovoljno koristiti zdrav razum pa se moze vidjeti sta je crno a sta bijelo. Ono gdje drzava jeste problem je kada je ona samo paravan za bogacenje plutokrata i gdje se regulativa koristi ne da bi svima bilo bolje nego da bi pojedinci ostvarili povlasten polozaj. A ko misli da se problem moze rijesiti totalnim ukidanjem drzavne regulative, pare u ruke pa za Somaliland, tamo drzava ni ne postoji i svaki preduzetnik ima odrijesene ruke za biznis, cuo sam da se u odredjenim granama pomorskog saobracaja pored obala Somalije mogu da se obrnu lijepe pare....

i jedni i drugi prepojednostavljuju stvari i to me izrazito nervira jer se izbegava konstruktivna intelektualna rasprava koja moze da vodi resenjima problema.
1. Fridmanizam se razlikuje od Austrijske skole po tome sto Fridman podrzava postojanje centralnih banaka koje ce da kontrolisu kolicinu novca u opticaju. Po njemu je jedan od razloga za veliku depresiju drzava koja je dozvolila da kolicina novca opadne za trecinu sto je dovelo do deflacije (uz jos dodatne mehanizme zamrzavanja plata i slicno). Fridman bi podrzavao bail-out finansijskog sektora, dok bi se Hajek zgrozio na tu ideju. Sto se tice Glass-Steagall akta, jeste izlobiran od strane finansijskih institucija i on potvrdjuje tvrdnje obe strane price, i onih koji se zalazu za vise regulacije i onih koji se zalazu za manje. Uglavnom svede se na to, ako ce drzava da garantuje poreskim novcem depozite u bankama onda mora da regulise sta oni rade sa tim depozitima, ukoliko ne garantuje, korisnik usluga mora da se zanima sta banke rade sa njegovim novcem, a uz to su i banke prinudjene da paze sta rade jer ako se zeznu nema ni za njih posla, a ovim razvojem situacija je ispalo dase zadrzavaju profiti, a gubici dele na sve ljude. Dalje, Fridman je priznao da je napravio gresku sto je zemljama istocnog bloka savetovao da sve privatizuju misleci da ce se samo time izazvati nagli razvoj u tim zemljama, te je zakljucio da je pored privatizacije potrebno imati jake drzavne institucije koje ce da kontrolisu kriminalne aktivnosti i kaznjavaju aktere koji krse zakone. No, ne moze se poreci da je u velikom broju zemalja koje su krenule putem Fridmanovih preporuka danasnji standard mnogo bolji nego ranije.
Sto se tice boldovanog dela, hajde samo izanaliziraj stanje pre 1980. godine, ogromna inflacija i ogromna nezaposlenost (bar sto se tice amerike i engleske), promene su bile nuzne i donele su nagli napredak, koji je u poslednjih 10ak godina stao.
2. Rokfeler je spustio nekoliko puta cenu nafte u odnosu na stanje pre njega, cak je i spasio kitove svojim bogacenjem.
To sto u 19. veku nije postojalo previse standarda o bezbednosti, a danas postoje, nije jedini razlog zasto se broj nesreca smanjio. Kada bi danasnje zakone primenio na 19. vek, smanjio bi broj nesreca, ali ne zato sto bi obezbedio radno mesto, nego zato sto bi manji broj ljudi radio. Uvodjenje OSHA-e nije promenilo nista u trendu smanjivanja broja nesreca. Uvodjenje FDA-a jeste obezbedilo mnoge ljude od trovanja, ali je opet drasticno povecalo cene lekova i omogucilo farmaceutima monopol, tako da je opet udarilo po najsiromasnijim.

Sa boldom se slazem.

[mrblaf]

Sto se tice Rokfelera, nije on spustio cijenu nafte, nego otkrivanje novih izvora u Teksasu i busenje novim tehnikama pa je cijena nafte u relativno kratkom razdoblju pala 10-tak puta.

U principu austrijska skola je radikalno trzisni orijentisana do te mjere da predlazu ideje poput ukidanja centralne banke i novca koje bi emitovale privatne banke, pa da onda trziste odredi koji novac je dobar. Nijedna skola koja je izrazito trzisni orijentisana (Austrijska, neoliberalna Fridmana) nije uspjesno odgovorila na problem asimetrije na trzistu i to dvije vrste asimterije:
1. Asimetrija u informacijama - svi ucesnici na trzistu nisu ravnopravni u pogledu informisanosti, neki imaju mnogo vise informacija od drugih te mogu da dovedu u losiju poziciju stranu sa manje informacija. Klasican primjer su npr. ovi krediti u svajcarskim francima koje su banke uvalile svojim klijentima. Banke mogu jako jeftino da se zaduze u CHF ali onda preuzimaju valutni rizik, stoga su one taj rizik prevalile na klijente koji nisu bili dovoljno informisani o mogucim posljedicama zaduzivanja u svajcarskim francima. Ovo je samo banalan primjer za legalnu praksu, da ne spominjem samo tzv. insajderske poslove koji su otvoreno ilegalni na regulisanim trzistima.
2. Asimetrija u resursima - svi ucesnici na trzistu ne raspolazu istim resursima te npr. jaka firma damping cijenama moze da ugusi konkurenciju i izbori monopolsku poziciju. Isto vazi i za trziste rada, preduzece moze sebi da dozvoli da bojkotuje usluge radne snage, cak i da ne radi par mjeseci dok ljudi bas i ne mogu da prezive bez hrane par mjeseci.

Znaci trzisna privreda da, ali regulisana trzisna privreda koja ce stititi slabije na trzistu i sprecavati monopol. Drzavna regulativa je stetna kada ona favorizuje odredjene ucesnike na trzistu kojima takva pomoc nije potrebna vec je koriste da bi ostvarili ekstra profit na racun svih ostalih ucesnika.

FDA regulacija koju spominjes nije uzrok skupoce lijekova vec postojanje farmaceutskog kartela, prije par godina je izbio skandal kada se pojavio covjek koji je prodavao u Americi lijekove koji su proizvedeni u Americi ali su re-eksportovani preko Kanade i posto ih je prodavao jeftinije od farmaceutskih kompanija u US ove su mu skocile na vrat. Znaci lijek proizveden u US i koji u US kosta recimo $100 dolara se prodaje u Kanadi za $70, i onda se pojavi lik koji ga uveze iz Kanade i prodaje ga u US za $80, ne vidim sta FDA ima s tim da ga americke kompanije ne mogu prodavati i u US za $70.
Ili jos jedan primjer za lijekove, ja sam platio kutiju azitromicin-a $100 dolara u Americi, u pitanju je antibiotik koji je genericki i koji je Pfizer za smijesne pare otkupio od zagrebacke Plive 80-tih da bi ga distribuirao u Americi, znaci nisu imali nikakve troskove istrazivanja, dobili su patent za smijesne pare, morali su istina da ga verifikuju kroz klinicka ispitivanja u Americi, ali vjerovatno samo 3. fazu, i oni ga prodaju 6 puta skuplje nego Pliva u Evropi. Ne znam bas detaljno FDA propise ali ne vjerujem da ima nesto tipa 70% akcize na lijekove u njima...
FDA regulacija je ovdje problem samo zbog toga sta zabranjuje uvoz jeftinih lijekova iz svijeta dok ne prodju FDA verifikaciju, ali to ne bi bio toliki problem da postoji stvarna konkurencija izmedju farmaceutskih kompanija, da postoji stvarna konkurencija nasao bi se vec neko ko bi prodavao azitromicin za $50 u US.

Edited by mrblaf, 16 February 2012 - 15:31.

[bojant]

Sto se tice Rokfelera, nije on spustio cijenu nafte, nego otkrivanje novih izvora u Teksasu i busenje novim tehnikama pa je cijena nafte u relativno kratkom razdoblju pala 10-tak puta.

info na koje sam naisao tvrde da je Rokfeler bio taj koji je odlucio da isproba te nove tehnike i da je otkrivao nove izvore, sto bi onda impliciralo da je on oborio cenu nafte. Ako imas neke cinjenice koje tvrde drugacije, post them

U principu austrijska skola je radikalno trzisni orijentisana do te mjere da predlazu ideje poput ukidanja centralne banke i novca koje bi emitovale privatne banke, pa da onda trziste odredi koji novac je dobar. Nijedna skola koja je izrazito trzisni orijentisana (Austrijska, neoliberalna Fridmana) nije uspjesno odgovorila na problem asimetrije na trzistu i to dvije vrste asimterije:
1. Asimetrija u informacijama - svi ucesnici na trzistu nisu ravnopravni u pogledu informisanosti, neki imaju mnogo vise informacija od drugih te mogu da dovedu u losiju poziciju stranu sa manje informacija. Klasican primjer su npr. ovi krediti u svajcarskim francima koje su banke uvalile svojim klijentima. Banke mogu jako jeftino da se zaduze u CHF ali onda preuzimaju valutni rizik, stoga su one taj rizik prevalile na klijente koji nisu bili dovoljno informisani o mogucim posljedicama zaduzivanja u svajcarskim francima. Ovo je samo banalan primjer za legalnu praksu, da ne spominjem samo tzv. insajderske poslove koji su otvoreno ilegalni na regulisanim trzistima.
2. Asimetrija u resursima - svi ucesnici na trzistu ne raspolazu istim resursima te npr. jaka firma damping cijenama moze da ugusi konkurenciju i izbori monopolsku poziciju. Isto vazi i za trziste rada, preduzece moze sebi da dozvoli da bojkotuje usluge radne snage, cak i da ne radi par mjeseci dok ljudi bas i ne mogu da prezive bez hrane par mjeseci.

pitanje je koliko su druge skole uspele da odgovore na te probleme, kao i problem da se biznis vrlo lako stopi sa drzavom koja forsira pravila koja smanjuju konkurenciju na trzistu.

FDA regulacija koju spominjes nije uzrok skupoce lijekova vec postojanje farmaceutskog kartela, prije par godina je izbio skandal kada se pojavio covjek koji je prodavao u Americi lijekove koji su proizvedeni u Americi ali su re-eksportovani preko Kanade i posto ih je prodavao jeftinije od farmaceutskih kompanija u US ove su mu skocile na vrat. Znaci lijek proizveden u US i koji u US kosta recimo $100 dolara se prodaje u Kanadi za $70, i onda se pojavi lik koji ga uveze iz Kanade i prodaje ga u US za $80, ne vidim sta FDA ima s tim da ga americke kompanije ne mogu prodavati i u US za $70.
Ili jos jedan primjer za lijekove, ja sam platio kutiju azitromicin-a $100 dolara u Americi, u pitanju je antibiotik koji je genericki i koji je Pfizer za smijesne pare otkupio od zagrebacke Plive 80-tih da bi ga distribuirao u Americi, znaci nisu imali nikakve troskove istrazivanja, dobili su patent za smijesne pare, morali su istina da ga verifikuju kroz klinicka ispitivanja u Americi, ali vjerovatno samo 3. fazu, i oni ga prodaju 6 puta skuplje nego Pliva u Evropi. Ne znam bas detaljno FDA propise ali ne vjerujem da ima nesto tipa 70% akcize na lijekove u njima...
FDA regulacija je ovdje problem samo zbog toga sta zabranjuje uvoz jeftinih lijekova iz svijeta dok ne prodju FDA verifikaciju, ali to ne bi bio toliki problem da postoji stvarna konkurencija izmedju farmaceutskih kompanija, da postoji stvarna konkurencija nasao bi se vec neko ko bi prodavao azitromicin za $50 u US.

to je poenta, da je FDA postao sredstvo kojim kompanije smanjuju i unistavaju konkurenciju.

[mrblaf]

info na koje sam naisao tvrde da je Rokfeler bio taj koji je odlucio da isproba te nove tehnike i da je otkrivao nove izvore, sto bi onda impliciralo da je on oborio cenu nafte. Ako imas neke cinjenice koje tvrde drugacije, post them

pitanje je koliko su druge skole uspele da odgovore na te probleme, kao i problem da se biznis vrlo lako stopi sa drzavom koja forsira pravila koja smanjuju konkurenciju na trzistu.

to je poenta, da je FDA postao sredstvo kojim kompanije smanjuju i unistavaju konkurenciju.

1901 je otvorena busotina Spindletop koja je sama proizvodila vise nafte dnevno nego sto je bila cjelokupna US dnevna proizvodnja nafte do tada, evo linkova:
http://www.priweb.or...pindletop2.html
http://en.wikipedia....wiki/Spindletop
Ne vidim nigdje Rokfelera u ovoj prici, mozda grijesim, svako uostalom moze da uz pomoc google-a pretrazi informacije, Spindletop i Texas oil boom su kljucni pojmovi.

Koja ekonomska skola je odgovorila najbolje na do sada pomenute ekonomske probleme? Samo treba pogledati praksu, mislim da ima dovoljno primjera ekonomija sa visokom stopom razvoja i povecanja prosperiteta za sve gradjane (SAD, Njemacka, Skadninavija, Japan, Juzna Koreja, Singapur, Australija u odredjenim periodima 20 vijeka).

Ekonomski talibani koji propovjedaju neke svoje teorije sa predanoscu mula iz Teherana su srozale ekonomiju na takav nivo da vise ni nobelovcima ne vjerujem nista. Evo nekoliko mantri:
- Drzava je problem jer ima previse regulacije. Kako to onda da Somalija nije najrazvijenija drzava svijeta?
- Previse poreza gusi privredu - Svedska ubire poreza u visini 60% GDP a Meksiko tek nekih 10-11%. Nesto se ne sjecam scena gladnih svedjana koji preko zida pokusavaju da se prebaci u bogati Meksiko.
- Privatizacija dovodi do smanjenja cijena i povecanja kvaliteta. Odlican primjer je Kalifornija koja je 1996 deregulisala trziste struje da bi uvela vecu kompetitivnost: http://en.wikipedia....ricity_crisis

Mada kad na kraju sagledas stvari, kao sto rece Deng Xiaoping, nije vazno je li macka crna ili bijela, vazno je da lovi miseve. Tamo gdje postoji radna etika i visoke civilizacijske norme ima i progresa bez obzira kako se sistem zove. A tamo gdje caruje nepotizam i korupcija mgou da uvedu svajcarske kantone sa svedskim socijalnim sistemom, americkim poticajima preduzetnistvu, njemackim pravilima u birokratiji opet ce sve zavrsiti u kaljugi i blatu.

[bojant]

Ekonomski talibani koji propovjedaju neke svoje teorije sa predanoscu mula iz Teherana su srozale ekonomiju na takav nivo da vise ni nobelovcima ne vjerujem nista. Evo nekoliko mantri:
- Drzava je problem jer ima previse regulacije. Kako to onda da Somalija nije najrazvijenija drzava svijeta?
- Previse poreza gusi privredu - Svedska ubire poreza u visini 60% GDP a Meksiko tek nekih 10-11%. Nesto se ne sjecam scena gladnih svedjana koji preko zida pokusavaju da se prebaci u bogati Meksiko.
- Privatizacija dovodi do smanjenja cijena i povecanja kvaliteta. Odlican primjer je Kalifornija koja je 1996 deregulisala trziste struje da bi uvela vecu kompetitivnost: http://en.wikipedia....ricity_crisis

kao sto rekoh, ne volim prepojednostavljivanje stvari ni kod jednih koji kao nude neka resenja. Sve to o cemu pricaju funkcionise dobro u nekom apstraktnom svetu, ali potrebno je videti sta se desava sa time u realnom.
na neki nacin si i ti ovde prepojednostavio stvari,
-drzava jeste problem ako regulacijama gusi individualca i njegove mogucnosti u pogledu otvaranja sopstvenog biznisa ili sirenja postojeceg, radeci sve to uglavnom da bi zastitili postojece monopole. Ne znam nijednog predstavnika bilo koje skole ekonomije koji ne smatra da drzava mora da postoji i da obezbedjuje vladavinu zakona jednaku za sve. Razlikuju se u delu koji opisuje koliko drzava ima prava da se mesha u privredu sa svojim zakonima. Jedni tvrde da drzava moze samo da tera pojedince da postuju ugovore, sprecava otimanje proizvoda tudjeg rada, drugi misle da bi trebala da zastiti neukog pojedinca diktirajuci na koji nacin nesto sme da se iznese u ugovoru jer iskusni pravni tim moze mnogo stvari da podvali lakomim ljudima. Somalija ne ispunjava ni jedno ni drugo, apsolutno nema razloga da se ti posvecujes svojoj proizvodnji kad ce ti lokalni baja oteti to sto si napravio.
-Odredjeni nivo poreza gusi privredu, ali ne mislim da je progresivni porez nesto pogresno. Jasno je da ljudima koji vise zaradjuju poviseni procenat ne znaci toliko koliko najsiromasnijima znaci nizi procenat. Ipak bi bilo, bar po meni, potrebno da i najsiromasniji uplacuju nesto vise novca u budzet nego sto ga dobijaju nazad, cisto da im se ne stvara osecaj da im je drustvo duzno nesto samo zato sto postoje,
-privatizacija u nacelu donosi smanjenje cena i povecanje kvaliteta. Medjutim, ono sto se desilo svugde sa privatizacijom jeste da je drzavni monopol smenjen privatnim, sto je mnogo gore. Drzava je izgradila infrastrukturu, navikla ljude na pogodnosti koje struja donosi, a zatim predala monopol privatnicima koji onda mogu da eksploatisu korisnike. Osim toga, drzava je cesto subvencionisala energiju, pa kad je predala kontrolu privatnicima, oni nisu mogli da nastave sa tom praksom. Osim sa energijom, isti problem se javlja u Americi sa zatvorima za koje nema ni najmanjeg razloga da budu privatni jer sta god radio imas sigurnog korisnika (drzavu->ljude) pa mozes bez problema da dizes cenu u nedogled a osim toga profit povecas gurajuci politiku "zero tolerance". Privatizacija ima smisla samo ukoliko dovodi do slobodnog a ne kontrolisanog trzista, tj da ja imam vise opcija da biram od koga cu da kupujem proizvod. Oslobadjanje trzista energije ce ima smisla za 10ak godina kada alternativna energija bude imala slicne cene konvencionalnim.

[mrblaf]

kao sto rekoh, ne volim prepojednostavljivanje stvari ni kod jednih koji kao nude neka resenja. Sve to o cemu pricaju funkcionise dobro u nekom apstraktnom svetu, ali potrebno je videti sta se desava sa time u realnom.
na neki nacin si i ti ovde prepojednostavio stvari,

Ni je decidno ne tvrdim da su suprotne tvrdnje tacne u odnosu na ove koje sam spomenuo. Znaci ono sto moze da se tvrdi je sljedece:
1. Drzavna regulativa je nekad korisna (npr. propisivanje standarda bezbjednosti na radu, hrane, sprecavanje zagadjivanja) a nekad ide na stetu gradjana (npr. zabrana koriscenja Paypala u Srbiji, uvoza lijekova u SAD)
2. Povecanje poreza je nekada korisno (npr. kada se njime sprecava spekulacija) a nekada stetna (npr. kada se njima opterecuju radna mjesta, pogotovo prozivodna)
3. Privatizacija je nekada korisna (npr. u oblasti mobilnih telekomunikacija gdje postoji velika konkurencija) a nekad stetna (npr. u oblasti snabdjevanja vodom i strujom gdje je gotovo nemoguce razviti konkurenciju zbog visokih troskova infrastrukture)

Ja sam ekonomskim talibanima i mulama prozvao one koji tvrde da je trziste JEDINO mjerilo, da je privatizacija UVIJEK dobra, da je smanjenje poreza UVIJEK dobro i da drzavna regulativa UVIJEK pravi problem. Ovi neoliberalni ekonomisti su toliko dogmatizovani da mi se cini da je lakse voditi konstruktivnu raspravu o kontracepciji u Vatikanu nego o prednostima i manama privatizacije sa Fridmanovim pristalicama.

Moj pristup ekonomiji je iskljucivo funkcionalan, daj da vidimo sta se pokazalo dobro u praksi i da se to primjenjuje, kao sto vec rekoh nije bitno da li je macka crna ili bijela, vazno je da lovi miseve.

[zg76]

Prvo hvala na komentarima, drago mi je da ima zainteresovanih )

Nekoliko opaski:

1. Danas....

Skola je zasnovana na praksioloskoj metodologiji za razliku od ostalih ekonomskih skola koje nemaju skoro pa nikakvu konzistentnu metodolosku osnovu...
Mises se dovoljno namucio, a prisivati tek tako patnje ljudi onima koji su u stvari jedini zainteresovani za boljitak svih ljudi je u najmanju ruku neumjesno.
Friedman je Cikaska, monetaristicka skola, ne Austrijska... Hayek je sporedna grana Austrijske. Nisu imali iste ideje kako bojan ispod objasnjava.
Koja deregulacija kada Federalni registar poslije svakog predsednika raste za hiljade stranica?? Koja deregulacija kada ukupan broj zakona, ako pricamo o Americi kao glavnoj svj. ekonomiji svake godine raste? Koja deregulacija kada imas centralnu banku koja odredjuje cijenu novca, a novac je polovina svake transakcije? Koja deregulacija....?

Glass-Steagall Bojan, opet fino, objasnjava...

Naravno, trziste ima svoje, prirodne zakone i regulacciju, monopol inicijacije sile (drzava) svakako ne rjesava problem sile. I pricas gluposti, problem monopola nikada nije ni postojao jer je odmah rijesen, monopoli ne moze da postoji na slobodnom trzistu, razlozi su jednostavno... http://www.youtube.c...h?v=nOBD6v8g1F4 ti si ustvari taj koji ne poznaje dovoljno istoriju. Niti jedan monopol nije opstao bez uticaja drzave!!
Ako te boli masovno umiranje proguglaj sta je democid, pa da uporedimo cifre poginulih na radu i pobijenih civila od str. drzave, samo u ovom vijeku, ne racunajuci ratove.

Na 3. ti sdamo mogu reci pogledaj prvo postavljeni klip pa ces vidjeti sta su "neplanirane posledice" drzavnih intervencija. Velika depresija je trajala skoro deceniju duze samo zbog pokusaja svemudrih da komanduju trziste, a po tvojim rijecima, onih "u bliskoj vezi sa onim koji kupe kajmak u toku bubble-a". I kako ti ne pozli od zagovaranja vise drzave i poljuvanja u isto vrijeme... " no kako su u vecini zemalja drzavnici u bliskoj vezi sa onim koji kupe kajmak u toku bubble-a, to se naravno ne desava"-... pa zato trebamo vise jednog te istog. Po nekada je dovolno samo da sam sebe saslusas!

"Ono gdje drzava jeste problem je kada je ona samo paravan za bogacenje plutokrata i gdje se regulativa koristi ne da bi svima bilo bolje nego da bi pojedinci ostvarili povlasten polozaj." A koja drzava nije??
Somalija, ha ha ha, opet ti fale informacije, ako zelis da pricas o faktama izvoli: http://www.youtube.c...h?v=qtGkTRnocZI ,

Edited by zg76, 17 February 2012 - 23:32.

[zg76]

Dosadna Somalija2: http://www.youtube.c...h?v=OBuPECU0_P0 ...vidis kako je dobro, sve info imas na jednom mjestu....

[zg76]

mrblaf
Posto vidim da poprilicno saras sa temam i stalno zagovaras nesto od strane efekta, prije nego bilo sta dalje raspises, pitao bih te par jednostavnih stvari.


Ja se apsolutno ne slazem i mislim da je sve tako nakaradno i naopacke okrenuto u tvojoj prici, da mi vise lici da se dopisujem sa nekim propagandnom TV kanalom, tipa Sjevernokorejske drzavne televizije, nego li sa pravom osobom... no i pored svege, meni nikada ne bi palo na pamet da te, zato sto se razlikuje moje misljenje od tvoga, strpam u kavez, otimam od tebe ili tvoje porodice dio po dio zivota ili da te mlatim pendrekom po glavi ili ne daj boze ubijem. Da li je ljudski i realno da i sa tvoje strane trazi istu, osnovnu, ljudskost i uctivost???

[mrblaf]

Dosadna Somalija2: http://www.youtube.c...h?v=OBuPECU0_P0 ...vidis kako je dobro, sve info imas na jednom mjestu....

Ko misli da je Somalija zemlja sa potencijalom, pasos u ruke i pravac u slobodnu Somaliju. U stvari, kad bolje razmislim, pasos ti vjerovatno ni ne treba...

Edited by mrblaf, 18 February 2012 - 12:13.

[zg76]

Ko misli da je Somalija zemlja sa potencijalom, pasos u ruke i pravac u slobodnu Somaliju. U stvari, kad bolje razmislim, pasos ti vjerovatno ni ne treba...

Ha ha ha, da li je to neka nova keinzianska ideja za stimulaciju ekonomije!! Protjeramo sto vise ljudi i pokrademo ime ne samo 60-70% od onoga sto stvore, vec sve!!

Ovo je ponasanje osobe bez i malo integriteta ili morala. Osjetim, treskaju se rukici, znoje okice dok para sisti na usi...

Ovim smo zavrsili razgovor, jer necu se pretvarati da pricam sa nasilnikom. Pa paa