1164 replies to this topic

[Kinik]

...

http://www.e-novine....icom.html?print

>> ... 23.08.2013 - 14:22
Strašna je tišina ovdje
Šetnja Srebrenicom
Piše: Faruk Šehić

Jedan od najvećih pjesnika današnjice na prostorima zajedničkog nam jezika Faruk Šehić ukazao nam je posebnu čast i poslao nam do sad neobjavljenu pjesmu pod nazivom "Šetnja Srebrenicom". U svijetu koji nas okružuje, to nam je potpuno jasno, za poeziju ima sve manje mjesta, ali jednog dana, koji će nadamo se stići, svojim unucima pričat ćemo: "Eh, to su bila vremena, kad je Faruk Šehić svoje pjesme slao najprije Lupigi, portalu koji smo stvorili doslovno iz ničeg i na kojem smo cijelo jedno desetljeće radili iz čistog entuzijazma." Farukova pjesma o Srebrenici malo je remek djelo i najtoplije je preporučujemo


Kad sam bio u Srebrenici prvi put
Probijajući se kroz zrak zbog jeze poput želatine gust
Hodao sam gradom što se preselio pod zemlju
U njemu je bilo više pasa lutalica nego ljudi na ulici
Sve što bih vidio pretvaralo se u nešto drugo
Kuća ovdje nije kuća kao bilo gdje
Njen rentijer je smrt
Flora mi je bila strana, iako svugdje prvo prepoznam biljke
Ali sve što sam vidio upućivalo me na to da sam ovdje nekad davno već bio
Toliko su se fotografije i televizijske slike upisale u memoriju
Sila teže usporava korake i jezik
Svaki posjet ovom gradu ravan je hodočašću, pogotovo prvi put, tad si zatravljen i nijem
Na povratku u Sarajevo morao sam sebi pustiti krv
Puls noći da zaigra tijelom i oslobodi bol
Nesrazmjer između fizičke snage i gorčine ljudskoga poraza, to sam tek tu shvatio

Kad sam bio u Srebrenici
Jednom sam došao iz suprotnog pravca, iz Beograda
Uhvatio me alergijski napad na početku puta
I paničan strah od smrti gušenjem
Onda šetao noću ulicama Srebrenice izliječen
Vratio se kući u najcrnje srce tame
Niz Učinu bašču i Reufa Selmanagića Crnog
Prozori su bili mračna špigla
Iz dimnjaka izbija samoća umjesto konopca od dima
Strašna je tišina ovdje, peti element, jezik onih kojih nema
Kuće sam zamišljao kao živa bića
Da u svojoj glavi ovaj prostor naselim životom
Potok je šumio između tamnih nastambi
S one strane zavjesâ mrak je puštao svoje micelije
Srebrile se duše mrtvih
Kuće bez fasada zavitlane duboko u noć
Betonske stepenice na kojima se šćućurila mačka - krznena opruga topline
I jedna dunja na stepenicama ostavljena da sazrije
Šetnja noću Srebrenicom me ispunjava nadom
Približava zvijezdama spasa
I vraća dostojanstvo mome biću

Kad sam bio u Srebrenici
Osjetio bih kolosalnu zbrku kosmosa bez boga
Težinu svoga tijela, kojeg, ovdje, kao da sam nosio po kazni
Da, osjećaj krivice je zrak koji izdišemo
Nijedna pjesma o Srebrenici nikada neće doći do svoga kraja
Beskrajna je tuga njena muzika
Baština naših duša

* Tekst preuzet sa prijateljskog portala Lupiga ... <<

..

[Kinik]

...

http://www.e-novine....lama.html?print

>> ... 28.08.2013 - 17:02
Obilježena 18. godišnjica zločina pred gradskom tržnicom
Ne zaboravimo masakr na Markalama
e-Novine

Nema utehe za one koji su izgubili svoje najdraže; neophodno je tragati za istinom, jer zločinci i danas pokušavaju sebe predstaviti kao žrtve, falsificiraju i preokreću.

Minutom šutnje, učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na spomen-ploču kod gradske tržnice Markale u sredu je obilježena 18. godišnjica zločina u kojem su poginulo 43 Sarajlija. Cvijeće su, osim članova porodica poginulih civila, položili i predstavnici vlasti svih nivoa.

Kobnog 28. avgusta 1995. godine sa srpskih položaja iz pravca Trebevića ispaljena je minobacačka granata među građane koji su stajali ispred sjevernog ulaza u tržnicu u ulici Mula Mustafe Bašeskije kod broja 64. Tada su teže i lakše povrijeđene još 84 osobe.

Gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić kazao je da je obilježavanje ovog i sličnih datuma obaveza svih građana i nivoa vlasti.

"Mi smo već nekoliko godina unazad svjedoci kako se događaji slični ovom falsificiraju, preokreću. Po interpretacijama zločinaca ispada da su oni zapravo bili ugroženi. Zato treba uporno ponavljati, i ne smijemo stati bez obzira koja je vremenska distanca govoriti istinu šta se zaista zbivalo ovdje" kazao je Komšić.

Suze, bol i tuga vidjeli su se na licima prisutnih, koji su došli da odaju počast nevino nastradalim Sarajlijama.

Među brojnim visokim zvaničnicima i delegacijama koje su položile cvijeće na spomen-obilježje ubijenim Sarajlijama bili su predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, savjetnik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića Haris Bašić, premijer Kantona Sarajevo Suad Zeljković, predsjedavajući Predstavničkog Doma Parlamenta FBiH Fehim Škaljić, predstavnici predsjednika i potpredsjednika FBiH, delegacija Vlade FBiH, i dogradonačelnik Aljoša Čampara, delegacija Udruženja civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Udruženja roditelja ubijene djece Sarajeva, te delegacije opština Centar, Stari Grad, Novo Sarajevo, Novi Grad, JP Tržnice pijace.

"Ne može se dati utjeha onima koji su izgubili svoje najbliže, čak ni nakon ovoliko godina", kazao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Naglasio je kako je "važno da odgovorni, koji još uvijek nisu svi procesuirani, dođu na red da odgovaraju".

"Nakon ovoliko vremena u BiH, zemlji koja živi u miru i hoće da bude članica Evropske unije i NATO-a, ljudi koji su odgovorni za ovo još nisu procesuirani. Siguran sam da će, nažalost, nakon puno vremena, pravda ipak doći na svoje i da će ljudi koji su izgubili svoje najmilije bar u tom smislu biti zadovoljeni. Osamnaest godina je puno, kao cijeli jedan život, pa se zapitate koliko to ima smisla. Ali tragati za pravdom uvijek ima smisla i nikad ne treba stati", poručio je Komšić.

Komšić je rekao i to da je "tek ovih dana na videlo izašla činjenica da su delovi granate koja je ubila Sarajlije napravljeni u Valjevu".

"Ljudi su to krili i manipulisali celom pričom. Siguran sam da će, nažalost, posle dugo vremena, pravda ipak doći na svoje i da će ljudi koji su izgubili svoje najdraže bar u tom smislu biti zadovoljeni", istakao je Komšić.

Amira Topčagić izgubila je majku Halidu Cerić kobnog 28. avgusta 1995. godine. Sjeća se kao da je danas bilo kada je majka nazvala da joj kaže da ide kupiti potrebne stvari za Ramazan, izašla je iz tržnice, zakoračila i granata je pala.

"Svake godine dolazim ovdje. Bila sam mnogo vezana za majku. Taj dan sam i ja ranjena, išla sam da je tražim, jer je bila među neidentifikovanim, i granata me je pogodila. Sedam dana prije masakra, svake godine, je sanjam", kazala je kroz suze Topčagić.

Teškim glasom i sa suzama u očima, Nermin Crnčalo prisjetio se tog strašnog dana i odao počast svojoj majci, koja je nastradala u masakru. Sjeća se majke svaki dan, a stalno proživljava isto.

"Svaki ponedjeljak mi je isti. Pola mog života je nema. Bol i tuga stalno su tu. Praznina, nema je... Ali joj se želim zahvaliti na svemu što mi je pružila do tad. Hvala joj", rekao je Nermin ... <<

...

[Kinik]

...

http://www.b92.net/i...8&nav_id=752214

>> ... Svet    | sreda 11.09.2013 | 20:06 -> 08:05    
Godišnjica 11/9 u senci Sirije
Izvor: B92, Tanjug

Vašington -- Sjedinjene Američke Države obeležavaju 12 godina od terorističkih napada na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. godine, u kojima je poginulo 2.977 ljudi.

Godišnjica se obeležava u trenutku kada su oči sveta uprte u predsednika Baraka Obamu zbog njegove namere da sirijsku krizu reši vojnim putem.

Skoro 3.000 ljudi je stradalo kada su dva oteta aviona udarila u kule Svetskog trgovinskog centra u Njujorku, koje su se srušile, kao i prilikom udara trećeg aviona na Pentagon u Vašingtonu i pada aviona u Pensilvaniji.
Terorističke napade izršili su pripadnici Al Kaide. Ovaj tragičan događaj imao je posledice širom sveta.
Taj dan zapamćen je kao crn i širom planete, kad je 2001. godine skoro 3.000 ljudi stradalo u simultanom vazdušnom napadu terorista Al Kaide na Njujork i Vašington putničkim avionima koje su prethodno oteli.
Napadnuti su Svetski trgovinski centar u Njujorku i sedište Pentagona u Vašingtonu, dok je u Pensilvaniji srušen četvrti putnički avion, takođe otet u toj sinhronizovanoj akciji Bin Ladenovih sledbenika, usmerenoj prema Beloj kući ili Kongresu na Kapitol hilu.

Direktna posledica terorističkog napada 11. septembra 2001. godine bila je odluka Bele kuće na čelu sa Džordžom Bušom mlađim, da objavi rat terorizmu u svetu, što je nesumnjivo suštinski odredilo tendencije u međunarodnim odnosima prvih decenija 21. veka.
U Sjedinjenim Državama sa izuzetnom posvećenošću svake godine podsećaju na žrtve napada od pre 12 godina.
Akcija 19 pripadnika Al Kaide počela je tako što su oteli četiri putnička aviona koji su uzleteli sa aerodroma u Bostonu, Njujorku i Vašingtonu.
Otmičari su ušli u kabine aviona i, koristeći noževe za sečenje papira koje su prošvercovali u avion, ubili pilote i preuzeli kontrolu nad letelicama.
Prvi avion "Amerikan erlajnsa" je u 8.46 sati udario u severnu kulu Svetskog trgovinskog centra u Njujorku. Nedugo posle toga, drugi oteti avion kompanije "Junajted" udario je u južnu kulu, a treći oteti avion u sedište Pentagona.
Iz Kula STC u Njujorku svega je 20 ljudi, koji su bili na spratovima iznad mesta udara, uspelo bezbedno da napusti zgrade pre nego što su se urušile.
Među žrtvama 11.septembra bilo je i 372 stranca, među kojima i jedan državljanin Srbije.
Ogromne žrtve su pretrpeli njujorški vatrogasci, čije su 343 kolege poginule u padu kula bliznakinja, dok su pokušavali da pomognu povređenima da napuste zgrade.

Kasnije su odgovarajuće službe SAD ocenile da je „mozak“ napada koji su se dogodili bio Kalid Šeik Muhamed. Posle opsežne potrage on je uhvaćen marta 2003. godine u Pakistanu, a u februaru 2008. godine optužen je za ratni zločin i u toku je proces pred vojnim sudom SAD.
Ako bude proglašen krivim, preti mu smrtna kazna.

Komandosi američke vojske izveli su u proleće 2011. godine prepad na jedno imanje u Pakistanu na kome se krio Osama bin Laden, optužen da je odgovoran za terorističke napade na SAD i likvidirale ga, o čemu je Obama izvestio naciju i ceo svet.
Sudija vojnog suda u američkoj vojnoj bazi u zalivu Gvantanamo na Kubi januara ove 2013. godine odbio je zahtev da se suđenje petorici optuženih za napade na Njujork i Vašington 11. septembra 2001. javno prenosi putem televizije.

Na mestu na kojem su se nalazile kule STC u Njujorku podignuto je spomen-obeležje žrtvama, a sazidan je i novi Svetski trgovinski centar.
Svaka godišnjica obeležavanja napada povod je i za iznošenje različitih nagađanja, prema kojima je napad insceniran kako bi se pokrenuli novi ratovi pod okriljem borbe protiv terorizma.
Senka događaja od 11. septembra 2001. godine nadvila se i nad najnovijom krizom u Siriji, jer američka javnost, pored ostalog, strahuje da bi vojna akcija mogla da isprovocira američke neprijatelje da ponovo napadnu ...<<

....

[barracuda]

nije za politiku ali je tako.....tipično:

 

[Kinik]

...

http://www.e-novine....novi.html?print

>> ... 20.09.2013 - 15:41
Deset godina Memorijalnog centra u Potočarima
Da se genocid ne zaboravi i ne ponovi
Agencija Anadolija


Dosad je obavljeno 13 kolektivnih dženaza, a u mezarju ukopano je ukupno 6.066 žrtava genocida. Najmlađa žrtva genocida, beba Have i Hajrudina Muhića, Fatima Muhić, ukopana je zajedno sa 408 identifikovanih žrtava. Hava Muhić djevojčicu je rodila u bazi holandskog UNPROFOR-a, nakon pada Srebrenice, u noći sa 12. na 13. juli 1995. godine. Žrtve genocida u Srebrenici pronalažene su na više od 150 različitih lokaliteta na području Podrinja, od čega u 74 masovne grobnice većinom sekundarnog karaktera, a za oko 1.500 žrtava genocida u Srebrenici se još uvijek traga

Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. godine, u petak je obilježena deseta godišnjica Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari. Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica Potočari Sadik Ahmetović zahvalio je svima koji su došli da prisustvuju obilježavanju desete godišnjice centra, te pozvao predstavnike svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, ali i druge, da se genocida u Srebrenici sjećaju svaki dan, a ne samo 11. jula, kada se obilježava godišnjica.

"Pozivam sve da svoje misli barem jednom mimo 11. jula okrenu ka Memorijalnom centru, kako bi sve naše aktivnosti dovršili. Mi nećemo prestati da ih pozivamo da nam pomognu. Siguran sam da zbog namjere, onoga što se desilo ovdje u julu 1995. godine, zbog genocida, žrtava koje ovdje leže, da ćemo naše projekte i sve što smo planirali i završiti", rekao je Ahmetović.

Prije deset godina, kada je postavljen kamen temeljac za Memorijalni centar, sve je ukazivalo na to da će on biti mezarje koje će biti samo to, rekao je načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković. Ipak, Centar je prerastao u jednu planetarnu stvar i za njega se čulo širom svijeta.

"Svake godine pokušavamo podsjetiti one koji se Srebrenice sjećaju samo 11. jula, da je prije deset godina na današnji dan uspostavljen Memorijalni centar i mi želimo taj datum da gajimo u svojim srcima kao početak jednog olakšanja za sve porodice koje su našle mjesto gdje će ukopati svoje najmilije. Danas je po prvi put i predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Radomir Pavlović smogao snage, došao sa nama ovdje i odao počast žrtvama, što nam govori da će centar po svojoj simbolici imati perspektivu", poručio je Duraković.

Predsjednica Udruženja Pokret majki enklave Srebrenica i Žepa Munira Subašić podsjetila je da je na zahtjev udruženja srebreničkih majki bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton došao i zvanično otvorio centar prije deset godina. Memorijalni centar za žrtve genocida je druga Kaba, kazala je Subašić, dodavši da bi na ovo mjesto trebali doći i svi oni koji su počinili genocid.

"Mi majke, dok postojimo, Memorijalni centar će biti naše hodočašće i nešto što ostavljamo našim unučadima, praunučadima, da se ne zaboravi, ne ponovi i da se zna šta se desilo pod zastavom Ujedinjenih nacija, na početku 21. vijeka. Ja sam ove godine ukopala dvije kosti svoga sina Nermina, a maloprije sam posjetila njegov mezar, zamolila dragog Allaha da mu oprosti grijehe ako ih je imao, a da zločince koji su počinili ovaj genocid stigne, ako ne ljudska, bar Božija pravda", kazala je Subašić.

Ona je istakla da postoje žrtve koje nikada neće biti pronađene, dodavši da će udruženje, zajedno sa nevladinim organizacijama, za 25. godišnjicu genocida nastojati da se postave nišani svih onih koji su ubijeni i nestali 1995. godine.

Današnjem obilježavanju desete godišnjice Memorijalnog centra prisustvovali su otpravnik poslova u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država u BiH Nicolass Hill, načelnik opštine Srebrenica Ćamil Duraković, predsjednik Skupštine opštine Srebrenica Radomir Pavlović, predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari Sadik Ahmetović, predstavnici visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, kao predstavnici porodica žrtava.

U Potočarima je do sada obavljeno 13 kolektivnih dženaza, a u mezarju ukopano je ukupno 6.066 žrtava genocida. Najmlađa žrtva genocida, beba Have i Hajrudina Muhića, Fatima Muhić, ukopana je zajedno sa 408 identifikovanih žrtava. Hava Muhić djevojčicu je rodila u bazi holandskog UNPROFOR-a, nakon pada Srebrenice, u noći sa 12. na 13. juli 1995. godine.

Žrtve genocida u Srebrenici pronalažene su na više od 150 različitih lokaliteta na području Podrinja, od čega u 74 masovne grobnice većinom sekundarnog karaktera, a za oko 1.500 žrtava genocida u Srebrenici se još uvijek traga ... <<

...

[thomy]

 

svaka cast senadu!

 

nikad ali nikad ne bih mogao sesti pred zlocinca! 

Edited by thomy, 30 September 2013 - 15:26.

[st.maurice]

http://www.youtube.com/watch?v=rYuNCx6IuVM

 

Ubistvo gardista u kasarni gde se sakrivao Ratko Mladic: 9 godina bez istine.

Edited by st.maurice, 06 October 2013 - 13:34.

[AgroUrban]

http://www.b92.net/i...2&nav_id=767738

 

 

Da se ne zaboravi stradanje srpskih civila.......

[Kinik]

...

http://www.e-novine....rinu.html?print

22.10.2013 - 00:16
Nezaborav
Dvadeset jedna godina od zločina u Sjeverinu
e-Novine


U utorak se navršava 21 godina od otmice i ubistva 16 građana bošnjačke nacionalnosti, državljana SR Jugoslavije iz Sjeverina

Oni su 22. oktobra 1992. iz Sjeverina krenuli svakodnevnim poslom u Priboj, autobusom preko teritorije Bosne i Hercegovine.

Pripadnici srpske paravojne formacije Osvetnici, kojom je komandovao Milan Lukić, zaustavili su autobus na teritoriji Republike Srpske u mestu Mioče i nakon legitimisanja izveli 15 muškaraca i jednu ženu.

Kamionom su ih odvezli u Višegrad, u motel "Vilina vlas" gde su ih brutalno psihički i fizički zlostavljali a potom ih odveli na obalu reke Drine, gde su ih streljali.

Ubijeni su: Mehmed Šebo, Zafer Hadžić, Medo Hadžić, Medredin Hodžić, Ramiz Begović, Derviš Softić, Modhad Softić, Mujo Alihodžić, Alija Mandal, Sead Pecikoza, Mustafa Bajramović, Hajrudin Sajtarević, Esad Džahić, Ramahudin Djatović, Ediz Gibović i jedina žena medju njima Mevlida Koldžić, svi iz sela Sjeverin.

Dok su se iživljavali nad bespomoćnim žrtvama, zločinci su ih fotografisali.

Za taj zločin Okružni sud u Beogradu je u julu 2005. osudio na po 20 godina zatvora Milana Lukića, Olivera Krsmanovića (obojicu u odsustvu) i Dragutina Dragićevića, a Đorđa Ševića na 15 godina zatvora.

Obrazlažući presudu predsedavajuća sudskog veća Vinka Beraha-Nikićević istakla je da je nesumljivo dokazano da su na čelu sa svojim zapovednikom Lukićem, Krsmanović, Dragutinović i Šević i još petorica nepoznatih pripadnika "Osvetnika", ubili 16 Sjeverinaca automatskim oružjem i noževima, i potom ih bacili u Drinu.

Lukić je početkom avgusta 2005. uhapšen u Argentini i izručen Haškom tribunalu gde je 2009. osuđen na doživotnu kaznu zatvora za zločine u Višegradu.

Krsmanović je uhapšen u maju 2011. na području Višegrada. Tužilaštvo BiH protiv njega vodi istragu za ratni zločin nad pripadnicima bošnjačke nacionalnosti na području Višegrada.

Ustavni sud Srbije je oktobra ove godine utvrdio da je članovima porodica žrtava ratnog zločina iz Sjeverina povređeno pravo na suđenje u razumnom roku u postupku za naknadu štete koji je Fond za humanitarno pravo (FHP) u njihovo ime pokrenuo 2007. godine protiv Republike Srbije. Ustavni sud Srbije je istom odlukom svakom od 22 podnosioca žalbe dodelio naknadu u iznosu od po 600 evra.

FHP je ustavnu žalbu podneo avgusta 2013. godine zbog neopravdanog odugovlačenja postupka pred Osnovnim i Apelacionim sudom u Beogradu u kojem pravnosnažna presuda nije doneta ni nakon šest godina. Advokat FHP-a je u dva navrata podnosio urgencije postupajudem Veću Apelacionog suda, čija je predsednica sudija Melanija Santovac, a zatim i pritužbu predsedniku suda. ... <<

...

[tornjak]

Da ne prodje nekaznjeno!

 

TOMASICE

[Bosniak]

Slike uzasa iz masovne grobnice Tomasica kod Prijedora iz koje se trenutno jos uvijek vrsi ekshumacija zrtava, do sada pronadjeno 430 posmrtnih ostataka:

 

 

http://radiosarajevo...rija/7423/87027

[melankolic]

Strava i užas.

 

http://www.e-novine....ih-lobanja.html

[Taxi Driver]

12.05.2012

 

..."Uhvatili smo ih u krađi glasačkih listića i dokazaćemo zašto nismo pobedili sa 15 odsto razlike, koliko je otprilike naša snaga", rekao je Nikolić u Domu omladine.

On je optužio vlast da je u birački spisak dopisala 500.000 nepostojećih i mrtvih jer oni ne mogu da se bune, a onda zaokružila njihove glasove...

 

Tomislav Nikolić i Aleksandra Vučić pokazuju džak sa listićima za koje tvrde da su iskorišćeni u krađi glasova na izborima (Foto: TANJUG)

Attached Files

•  dzzak-politiccka.jpg   34.52KB   7 downloads

[Constantin]

Na današnji dan 1996. godine u Nišu.....

 

[Danko101]

Da se podsetimo..