Filipoviću, evo ti ovde 21 strana rasprave o inteligenciji pa pročitaj, ima jako dobrih postova.
Učinila sam to. Post po post, stranu po stranu... i, znate šta sam otkrila?
NIŠTA.Ništa osim - sada već tradicionalnog - "žala za mlados'", zapravo.
Elem, to "dvadesetjednostranično"
pričanje-ni-o-čemu podsetilo me je na početke mog seksualnog života kada sam naspram sebe imala partnere koji su i
mogli i
hteli ali...
(Znate kako kažu: jedno "ali" devojačku sreću kvari!

)
... sve je završavalo nekako "pored"; ne i "tamo gde treba", međutim!
Za "tamo gde treba" bilo je potrebno
znanje, a to oni sa kojima sam tada bila - vršnjaci, uglavnom - najčešće nisu posedovali.
Isto je, naime, i sa učesnicima u toj, "dvadesetjednostraničnoj" diskusiji...
Svi (so-called) odgovori se, u najboljem slučaju, mogu okarakterisati kao ono "pored"; za "tamo gde treba", bojim se da će vam ipak biti potrebno objašnjenje nekoga ko - za promenu, je li -
ZNA. Mene.
So...
Inteligencija, u psihološkom smislu, predstavlja sposobnost brzog i uspešnog snalaženja u novim situacijama na osnovu apstraktnog mišljenja, odnosno rešavanje problema i uviđanje bitnih odnosa u problem(atičnoj) situaciji.
Ali!
(Opet...

)
Postoji više shvatanja o
prirodi i
strukturi inteligencije.
Proučavanju njene strukture mnogo je doprinela faktorska analiza; autori kao Binet i Spearman smatraju da postoji samo jedna
opšta sposobnost ili generalni faktor, dok drugi, npr. Kattell, smatraju da postoje dva tipa generalnog faktora, a to su
fluidna (bazični mentalni potencijal) i
kristalizovana inteligencija (nasleđene dispozicije + sistematsko učenje).
Što se prirode tiče, inteligecija može biti apstraktna, konkretna, emocionalna i socijalna. Prva je ono što, u najvećem broju slučajeva, ispituju i mere
testovi inteligencije. Iako u svetu postoji oko 200 standardizovanih, upravo su testovi gorepomenutih autora ti koji se najčešće koriste. S obzirom na to da su drugačije koncipirani, za prijem u Mensu je potrebno imati IQ veći od 132 po Binetovoj, odnosno 148 po Cattellovoj skali. (Otud i diskrepancija među pojedinim učesnicima "spornog" topica; na njegovom početku nije naglašeno da je veličina IQ-a dotičnog policajca utvrđena na osnovu ove druge, Cattellove skale.)
Postavlja se, dakle, pitanje: "Otkud to da je policajac
SAMO policajac?"
Odgovor je - vidi vraga! - prilično
jednostavan.
(Možete odahnuti; ne nameravam da vam i sama tako "očigledne stvari" prezentujem kroz xy postova na dvadeset-i-nešto strana...

)
Psiholozi koji poslednjih decenija istražuju
uspeh intelektualno visoko obdarenih u školi, na studijama, njihov
uspeh i
zadovoljstvo na poslu, u braku i različitim društvenim odnosima, došli su do saznanja da sama, "čista" računarska, odnosno apstraktna inteligencija -
NIJE dovoljna.
Drugim rečima, logička inteligencija koju mere testovi inteligencije (e.g. slučaj "pandur"!) svakako je neophodna za uspeh u životu ali su, pored nje, potrebne i druge osobine ličnosti koje čine emocionalnu ili personalnu inteligenciju. (Koja, naglašavam, nije suprotna, već samo različita, komplementarna sposobnost u odnosu na racionalnu. Naravno, slično je i sa socijalnom/interpersonalnom inteligencijom...)
Još
jednostavnije, to bi izgledalo otprilike ovako:
0 = 0
1 (a. int.) = 1
1 (a. int.) + 1 (k. int.) = 2
1 (a. int.) + 1 (k. int.) + 1 (e. int.) = 3
1 (a. int.) + 1 (k. int.) + 1 (e. int.) + 1 (s. int.) = 4
Uzgred, ovu potonju kombinaciju ja nazivam "životnim Royal Flush-om" i - pardon mi for maj drskost! - smatram kako sam na dobrom putu da je dostignem. Vrlo dobrom, zapravo... (138 po Binetu, malo li je - "na ovu skupoću"?!!

)
P.S. Od svih učesnika u ovoj diskusiji,
jedino je izvesni Mr Jones bio tik uz "tamo gde treba". Da li to znači i da...?
P.P.S. Pitanje je retoričko, alo!