Posted 23 April 2017 - 16:51
Cekajuci prolece...
Hågelby park, danas:
Fil 001(6).jpeg 798.05KB
0 downloads
Fil 002(9).jpeg 213.71KB
0 downloads
Fil 000(9).jpeg 203.64KB
0 downloads
Fil 005(2).jpeg 252.5KB
0 downloads
Fil 000(10).jpeg 280.2KB
0 downloads
Edited by vilhelmina, 23 April 2017 - 16:52.
Posted 24 April 2017 - 03:35
vidish, ovaj zinfandel iz kalifornije pocheli da pakuju u 250 ml limenke, vrlo simpatichno, znam da je bogohulno za vinopije, kaze mi prodavac za ljude koji nece da otvore flashu nego samo malo, taman za mene ..... rekoh ajde da probam .......
Wine People
Grape Geneticist Dr. Carole Meredith On Her Life Among the Vines
by Christopher Barnes / Published on: 12/5/2014
[...]
I had always been interested in the origin of Zinfandel. Zinfandel had been such an important grape in California that it became known as a Californian grape. It had no European connection, there was no grape in Europe called Zinfandel. People came to think that it was an American grape, and it made sense because there was nothing in Europe named Zinfandel. For Cabernet Sauvignon we looked to Bordeaux, for Pinot, we looked to Burgundy, for Sangiovese we looked to Tuscany. For Zinfandel we looked to California because there was nothing else.
I had always been interested, and other people that Davis before me had always been interested in, where does Zinfandel come from. A colleague of mine in the 70s at Davis had encountered Primitivo in Southern Italy, which we came to learn is the same grape as Zinfandel, but did not originate there. The Italians would be the first to tell you that Zinfandel, which they call Primitivo, was introduced to Italy probably 200 to 300 years ago. It didn't come from there.
It doesn't take a rocket scientist or a plant geneticist to look at the map and tell you to look across the Adriatic. It's not very far to go to the Dalmatian Coast of what is today Croatia. I decided I wanted to look there to see if that maybe was the home of Zinfandel. Through my work, and that of a number of my other contemporaries working in grapevine genetics in several countries around the world, in Europe, and Australia, and other places, we were developing DNA tools that really would enable us to answer conclusively these questions about where our grapes come from. I was interested in applying these tools to try to find the home of Zinfandel. I wanted to look in Croatia. I didn't know anybody in Croatia, and you can't just march into somebody else’s country and go tramping through their vineyards and grab stuff, that's just not the way it works.
At that time, I had no Croatian connection. I contacted Mike Grgich, Miljenko Grgić, who is Croatian and who has become famous here in California for his Grgich Hills Winery. I contacted him and told him I was interested in looking in Croatia for Zinfandel. He had always been of the mind that it was the home of Zinfandel. Because he had tasted it here and he knew that it tasted similar to the wines from his homeland. What he had in mind was Plavac Mali, which is the predominant red grape grown today on the Dalmatian Coast of Croatia. He thought that they tasted very similar and what we know now is that they taste very similar because Plavac Mali is the direct offspring of Zinfandel, but it is not Zinfandel.
Mike was willing to help me, but he really didn't have the scientific connections that I needed, but he was really willing to help. Serendipitously, and serendipity plays a huge role here, because in the fall of 1997, I'm trying to figure out, okay, Mike Grgich wants to help, but then what? What's next? So he could introduce me to people he knows, but they're not the people I need. I need scientists there who can help me. Who would understand my question and how we want to go about answering it. I get an e-mail in December 1997, "Dr. Meredith, My name Ivan Pejic. I am a professor of plant genetics, University of Zagreb, Croatia." He says, "My colleague Edi Maletic and I are trying to understand our indigenous grapes here in Croatia. Because we think they are at risk from modern development and globalization. We want to understand them and to preserve them. We think that the DNA tools that you have been using would be really helpful to us. Could you help us?"
I said, "Could I help you? Yes! And I'm looking for the home of Zinfandel and you could help me." He says, "What is Zinfandel?" Because they've never heard the name. To make a long story short, we began to work together and within a few months I was there. I went there several times. Ivan and Edi also came here, they’ve played ping pong right underneath us here in our garage. They love Steve. We worked together for a number of years and we eventually found Zinfandel in Croatia in a couple of different places. What we learned though is that it was almost gone. Talk about on the verge of extinction. A handful of vines left in the entire country. Because it turns out that modern grapevine diseases that have come in from other countries, well, Zinfandel wasn't very tolerant of those.
It was being called Crljenak Kaštelanski, Pribidrag, Kratosija, all different names, local names. Anyway, it almost died off, mostly because of disease, and its direct offspring Plavac Mali came to replace it. That's why most of the red wine vineyards on the coast are Plavac Mali. What we eventually learned was that Zinfandel did come from Croatia. Then as we began to trace back the history, with the help of some museum specimens which my colleagues in Croatia were eventually able to get DNA from, we found that the stuff in the museum that was old and dead, it was Zinfandel. Then we got a historian interested. He traced it back to the 1300’s and found that Zinfandel was one of the most important wine grapes and wines in the Adriatic Wine Trade. It's not just some little local grape that the peasants grew, it was important. Back in the Middle Ages, when there was a lot of trade going across the Adriatic to Venice and other city states, one of the most important wines was Zinfandel, but then it was called Tribidrag. That was the name, if you look back through history that is the name, Tribidrag. To bring that all the way back to here and now, today on my property, our Zinfandel down there, when we put it into the bottle, we don't call it Zinfandel, we call it Tribidrag. We have a label that I developed to try to give it a historic look. It has kind of a sepia tone look to it and the name Tribidrag.
The Zinfandel research was my final project. It was immensely satisfying because it helped the Croatian wine and grape industry to advance. The research made an important historical connection for us, and for them, and for me it helped relate what I do here today with what I did then.
https://grapecollect...alifornia-davis
...
Vinska genetičarka koja je razriješila misterij porijekla zinfandela
Saša Špiranec / 03.04.2017. u 14:12
U povodu I. međunarodne konferencije o tribidragu, nekoć jednoj od najvažnijih vinskih sorti Dalmacije, iz Kalifornije u Split 27. i 28. travnja stiže Carole Meredith, znanstvenica svjetskog formata, zaslužna za neke od najvažnijih spoznaja u razumijevanju vinskih sorti grožđa i njihova porijekla, a čijeg je rada posredno posljedica i velika obnova dalmatinskih vinograda spomenutom sortom te pozicioniranje Hrvatske na svjetskoj enološkoj karti kao vinske regije značajne za razvoj globalne vinske scene kakvu danas poznajemo.
Carole Meredith danas je umirovljena profesorica Odsjeka za vinogradarstvo i vinarstvo čuvenog Kalifornijskog sveučilišta Davis. Za svoju karijeru posvećenu istraživanju vinove loze primila je brojna priznanja s raznih strana svijeta, od kojih se ponajviše ističu članstvo u Američkoj udruzi za napredak znanosti, u koje je imenovana još 1990., kao i Viteška titula koju joj je 2000. dodijelila Republika Francuska, to jest najviše državno odlikovanje za zasluge u agronomiji. The Culinary Institut of America uvrstio ju je 2009. u Kuću slavnih - Vintners Hall of Fame, a 2013. od države Kalifornije primila je Nagradu za životno djelo.
Njen životni put okrunjen karijerom vrhunske znanstvenice gotovo je klasični model američke priče o uspjehu. U Kaliforniju je pristigla kao emigrant s roditeljima iz rodnog Walesa (UK). Identičnim putem kao i naš proslavljeni vinar s kalifornijskom adresom Miljenko Mike Grgić, s jednom postajom u Kanadi. Naime, u to se doba lakše mogla isposlovati dozvola za rad u SAD-u iz Kanade nego iz Europe, pa su brojni emigranti odabrali taj put do ciljanog odredišta u SAD-u. Miljenko Mike Grgić je doduše taj put prevalio sasvim sam, krenuvši iz Zagreba s ušteđevinom od tek 20 dolara skrivenih u cipeli. Carole je stigla s roditeljima i dovoljno mlada da se mogla školovati u Kaliforniji. S obitelji je živjela u okolici San Francisca, a već kao dijete pokazivala je interes za znanost. U srednjoj školi taj je interes suzila na biljni svijet, a na studij biljne genetike potaknula ju je fascinacija nevenom i bezbrojnim varijacijama sorti tog cvijeta te posljedična želja za potpunim razumijevanjem genetike bilja. Godine 1980. zaposlila se na Odsjeku za vinogradarstvo i vinarstvo na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu, gdje se odvio ključni dio njezine 22-godišnje znanstvene karijere. U mirovinu je otišla 2003. kao profesorica emerita. Međutim, nije otišla u klasičnu mirovinu, nego je predavanja studentima zamijenila radom u vlastitoj vinariji Lagier-Meredith, koju je još 1986. osnovala sa suprugom Stephenom Lagierom, kolegom s fakulteta iz studentskih dana, a koji je u međuvremenu radio u slavnoj vinariji Mondavi kao enolog. Te davne 1986. kupili su mali zabačeni posjed i kroz godine ga uređivali polaganim tempom zbog nedostatka vremena i novca te sadili sorte s kojima se Carole sretala i zbližila u svom znanstvenom radu.
Stephen Lagier napustio je posao u vinariji Mondavi 1999. godine i posvetio se isključivo vlastitom biznisu, a Carole mu se pridružila četiri godine poslije. Lagierovim odlaskom iz vinarije Mondavi otpočela je nova poslovna avantura jer je već sljedeća berba, 2000. godine, bila u komercijalnoj prodaji. Uspjeh je bio instantan i danas je vinarija Lagier-Meredith među najcjenjenijim proizvođačima syraha u cijeloj Kaliforniji, vina koje kritičari opisuju kao uspješan brak francuske estetike i kalifornijskog grožđa. Rade i druge sorte, uglavnom manje afirmirane poput mondeuse noira i nama najvažnijeg – tribidraga. Vinarija Lagier-Meredith prva je u SAD-u koja je svoj zinfandel nazvala srednjovjekovnim hrvatskim imenom, koji se sada i u nas vraća u upotrebu polako istiskujući druge sinonime poput crljenak kaštelanski, pribidrag, kratošija, primitivo i zinfandel.
Za vrijeme znanstvene karijere Carole Meredith dogodile su se velike promjene u znanosti i neki sasvim novi, nekoć nezamislivi alati su postali dostupni. Na svojoj poziciji naslijedila je slavnog profesora Harolda Olma, koji se ponajviše bavio genetskim inženjeringom i križanjem raznih sorti i klonova ne bi li stvorio idealan sadni materijal za specifične i tople kalifornijske geoklimatske uvjete. U tom je poslu bio prilično uspješan i stvorio je više od trideset vinskih i stolnih sorti grožđa od kojih su najpoznatiji ruby cabernet i emerald riesling. Od Carole Meredith očekivao se logični nastavak, međutim, zahvaljujući razvoju znanosti i činjenici da su mikroskop kao jedini alat dopunili novi alati koji su omogućili proučavanje sorte na staničnoj i molekularnoj razini, stvorila se prilika za potpuno novi smjer u genetici. Za nove spoznaje o porijeklu sorti. Križanjem i produkcijom novih sorti u laboratorijskim uvjetima znanstvenici su se ionako vrlo intenzivno bavili posljednjih gotovo stotinu i pedeset godina i stvorili stotine novih sorti.
Potpuno nerasvijetljeno područje bilo je porijeklo i povezanost sorti koje su nastale prije tog perioda, a od kojih neke vuku porijeklo još iz doba antike, primjerice, poput porodice muškata, a neke su stare tek nekoliko stotina godina, poput cabernet sauvignona. Na temu porijekla sorti postojao je niz mitova i legendi poput onog da syrah potječe iz Irana iz okolice grada Shiraz, da viogner dolazi iz Dalmacije s otoka Visa, gdje se zove vugava, da chardonnay vuče podrijetlo iz Libanona, da graševina dolazi iz Francuske i bezbroj drugih primjera. Carole Meredith shvatila je da se veliki broj tih teorija može provjeriti DNK analizom i njezin tim je bio jedan od prvih u svijetu koji se počeo koristiti tom metodom da utvrde činjenično stanje stvari. Prvi se put nedvojbeno moglo ustvrditi istovjetnost li različitost dviju sorti te jesu li sinonimi doista sinonimi ili je riječ o različitim sortama, a potom se mogao proučavati genetički odnos između više sorti.
Prvi značajan rezultat koji je sa svojim znanstvenim timom ostvarila dr. Meredith jest genetičko i zemljopisno podrijetlo cabernet sauvignona. Ta crna sorta globalno je vjerojatno najpopularnija i o njoj su se raspredale razne legende. Dvije su teorije o porijeklu bile najuvjerljivije. Jedna da se radi o antičkoj sorti o kojoj je pisao još Plinije stariji i druga da se radi o španjolskoj sorti koja potječe s područja Rioje. Proučavatelji povijesti vina bili su zavedeni etimološkim stranputicama porijekla sinonima vidure i bidure. Carole Meredith ustanovila je da je cabernet sauvignon produkt križanja cabernet franca i sauvignon blanca i da dolazi iz jugozapadne Francuske te stavila točku na cijelo stoljeće dugo nagađanje o tome.
Dvije su teorije bile najcitiranije o porijeklu syraha prije istraživanja tima dr. Meredith. Obje su upućivale na antičko doba i porijeklo iz Sirakuze (Syracuse) na Siciliji ili iz Shiraza iz Irana. Međutim, Carole Meredith je ustanovila da se radi o lokalnoj sorti sjeverne Rhone u Francuskoj, odakle i dolaze najpoznatija vina od ove sorte poput, primjerice, Hermitagea. Roditelji su dureza i mondeuse blanche, obje sorte jugoistočne Francuske, iako danas gotovo izumrle. U slučaju chardonnaya rasplet oko porijekla je pak završio potpuno različito od očekivanog. Dok su se korijeni syrahu i cabernet sauvignonu tražili daleko od domovine, a u konačnici su ispali čisti lokalci, za chardonnay se najviše očekivalo burgundsko porijeklo jer ga se često zbog morfoloških sličnosti brkalo s druge dvije burgundske sorte, pinot bijeli i aligote. Međutim, Carole Meredith sa svojim timom je ustanovila da samo jedan roditelj dolazi iz Burgundije u Francuskoj, pinot crni, a drugi roditelj dolazi sa sasvim drugog kraja Europe, iz ovih naših krajeva i zove se belina, a ima još četrdesetak drugih sinonima širom Europe od kojih su najpoznatiji gouais blanc i weisser heunisch. Obje sorte, pinot i belina, stare su sorte koje, prema pisanim izvorima, lako pratimo u srednji vijek, s time da je pinot imao status plemenitog, a belina narodskog. Upravo zbog toga su pojedine francuske regije čak i izrijekom zabranile uzgoj ovog drugog, a njegov im se potomak, koje stoljeće kasnije, vratio kao najvažnija bijela sorta i kod njih i u svijetu.
http://www.jutarnji....andela/5854335/
Posted 24 April 2017 - 06:07
Tribidrag? Nikad cuo. Bas je lijepo saznavati nove stvari, ovo je odlicno!
Moj susjed (u Zagrebu) je imao uz nasu medjusobnu ogradu neku cudnu sortu grozdja (bijelog) koju nikada nisam vidio nigdje drugdje. Nemam pojma kako se zove (zvala). Bilo je sa okruglim (ne ovalnim) bobicama i strasno kiselo - meni odlicno za jelo (volim kiselo), ali sumnjam da bi se od toga moglo raditi vino. Mozda ocat... Eh, jebiga, jedne godine se vratim u Zagreb, a susjed umro, nasljednici prodali sve i kupac sve preuredio/iznadogradio, pa i pocupao to grozdje.
Ne znam je li bilo bar donekle srodno Tribidragu, ali bilo bi zgodno znati.
Malo da se vratim na tvoje strelicarstvo. Zainteresirao si me. Nije to tesko, ja sam po prirodi radoznalac.
Elem, jeb'o Texas. Navratio sam, onako usput, u par strelicarskih mjesta koje sam nasao u tel. imeniku (nisam radio projekt i istrazivanje). Ma, tih par (ne znam za ostale) nemaju veze sa sportom. To su u stvari lovacka drustva, samo love lukom i strijelom umjesto puskom. Imaju kurseve za pocetnike, ali su im cak i mete u obliku veprova i jelena. Nikakvi krugovi i poeni.
To me ne interesira. A i inace imam previse interesa i premalo vremena, zato znam za puno stvari ali ni u jednoj nisam ekspert... 
Sto se lova tice, tu sam eklatantni primjer teske hipokrizije. Rado cu pojesti divljac (ili bilo kakvo meso), ali nemam srca sam ubiti bilo kakvu zivotinju. Da moram sam ubijati, bio bih vegetarijanac.
Na Aljasci postoji dobar zakon: svi sudari sa zivotinjama se moraju prijaviti (drzava vodi nekakve statistike). Onda, vozac ima izbor - moze meso zadrzati (ima firmi koje ce ti ga istrancirati/smrznuti/napraviti kobasice) ili ga prepustiti, pa ce vlasti napraviti isto i donirati meso sklonistima za beskucnike i slicno. Dobra hrana, a nije svirepo ubijanje nego nesreca.
troll off...
Ova muzika je interesantna. Za tog Zigu nisam nikad cuo, a sad sam potrosio (izgubio ili dobio?) nesto vremena na YouTubetu. Zavrsiti cu sa ocjenom "interesantno" i necu davati kvalitativni predznak. Odvikao (odnarodjen?) sam i moj muzicki ukus je presirok i prepopunjen da bih postao entuzijast te vrste tonova. Staviti cu to u isti pretinac kao i Tamaru Obrovac - zanimljivo, jednom godisnje, al' jeb'o tu istarsku pentatoniku...
Mozda je to posljedica mojih generacijskih i geografskih lutanja ili izlozenosti razlicitim kulturama... ali, kad sam sam doma i bas se hocu relaksirati - naspem casu dobrog vina, ugasim svjetlo i pustim ovo (poslusaj ako imas vremena i strpljenja):
Posted 25 April 2017 - 08:17
Elem, jeb'o Texas.
http://texasarchery..../archers-quest
...
...
To su u stvari lovacka drustva, samo love lukom i strijelom umjesto puskom.
19 milijuna Amerikanaca se bavi strelicarstvom, nisu svi lovci. strelicarska (sportska) familija je ogromna, unutar nje postoje razne divizije. dosad smo razgovarali o target archery, medjutim (izmedju ostalog), postoji i field archery . tu imas isto lica mete sa krugovima, jedino sto su mete porazbacane uz stazu u prirodi (polja, sume, planine). takodjer postoje natjecanja, kao i rekreacija. u tvom mjestu sam pronasao dva kluba. jedan se zove Third Coast Archers JOAD Club, dakle rade s klincima (JOAD = Junior Olympic Archery Development), a vidim po fotkama da ima i starijih koji treniraju. izgleda da se u sklopu jednog indoor centra nalaze i taj klub i trgovina strelicarskom opremom.
Third Coast Archers JOAD Club
4018 Weber Road Corpus Christi, TX 361-946-6383.
...
drugi klub ima outdoor terene i za target i za field strelicarstvo (3D te ne zanima, to je za lovce).
The Tejas Archery Bowmen Clubs activities are centered to promote archery as a sport for the family. Our shooters range from 6 years old to very special senior citizens. Whether you're a bow hunter or an avid tournament shooter, we have full facilities for upto 28 field shooting (targets), 3-D shooting and a first class practice range that allows for 10-70 yard shots. This part of the club is great for practicing in both areas of archery. We also have a very nice picnic area for the casual archer and family to enjoy year round. This is a great way to get more involved with other people who share the same passions as you. We are a fun loving and easy going group of people.
Posted 01 May 2017 - 07:19
podravski blues Miroslava Evacica (kacio sam prije 12ak godina nekoliko njegovih instrumentala s albuma Chardas blues upravo na ovaj topic, danas je pak Miro zabrazdio u neku napusenu hipi-ethno verziju podravskog gurua, nalik onoj Radoslava Mihailovica Tocka iz Smaka), bilo nas je 5 vu kleti Krste Hegedusica iz 1927. (jednom mi je moja draga pustila video koji je snimila na veselici sa svojim kolegicama, pa sam joj ja onda poslao Hegedusicevu sliku kao komentar) + najveci logisticki problem spusta Dravom (kajacima) od Legrada do Osijeka je, vjerovali ili ne, pitka voda. rekao bi covjek selo na svakom koraku (tj. zaveslaju), medjutim, prevario bi se (postoje ali daleko od obale). mislim da sam ovim iscrpio temu kajkavskog jazza i podravske naive.
...
pa da se vratim ja mom cvijecu sa balkona. izgleda jedino Vili (kojoj prenosim pozdrave moje sestre iz Madrida) i ja uzgajamo cvijece u ovoj nasoj regiji (koju smo bluzerski rastegli do Skandinavije i Texasa). 
Posted 01 May 2017 - 07:54
postoji Ivanscica (najvisa planina u Zagorju, preporucam ljubiteljima ugodnih planinarskih staza i krasnih vidika), a postoji i Ivancica (lat. Leucanthemum -> the name derives from the Greek words λευκός - leukos ("white") and ἄνθεμον - anthemon ("flower"). gdje? pa na mom balkonu.
ovdje se tocno vidi kako je preko noci (cvrsto) zatvorila latice / stitila se od hladnoce (nikako da se temperatura malkic popne, mada najavljuju zatopljenje vec tjednima)
al zato ova "skandinavska ljepotica" (na moju radost) cvjeta ko blesava (ko onih 5 cura vu zagorskoj kleti).
Posted 02 May 2017 - 15:55
...Vjeko,evo ti nekoliko riječi na međimurskom:
-penežljivi
-frlutuš
-hujsina
-knopič
-lekina
-pikeči
-cajk
-srolnjak
-čonkeš
-muflati
znaš značenje ili trebaš prevodioca?
Možeš li mi reći nešto više o bivšem gradonačelniku Osijeka Z.Kramariću.
Upravo čitam njegovu knjigu:Nostalgija:Kratka povijest zaborava.Čini mi se
da se tebi ne bi svidjela ali,meni je sasvim dobro legla.Znam da mu je porijeklo
iz Bednje,s moje strane Ivanščice
Posted 02 May 2017 - 16:49
Možeš li mi reći nešto više o bivšem gradonačelniku Osijeka Z.Kramariću.
Upravo čitam njegovu knjigu:Nostalgija:Kratka povijest zaborava.Čini mi se
da se tebi ne bi svidjela ali,meni je sasvim dobro legla.Znam da mu je porijeklo
iz Bednje,s moje strane Ivanščice
Posted 04 May 2017 - 11:49
IMG_20170502_153743.jpg 67.14KB
1 downloads
IMG_20170502_153641.jpg 97.77KB
1 downloads
Edited by Div, 04 May 2017 - 12:01.
Posted 04 May 2017 - 19:48
Ja jos nemam nista da prijavim na temu balkonskog cveca. Cekam da prodje ovaj vikend, za koji najavljuju sneg i nocne temperature u minusu, pa nakon toga otvaram sezonu. U medjuvremenu disemo na skrge i uglavnom se svi borimo s alergijom na polen, ukljucujuci i mene, koja nikad ranije nisam imala problem s tim.
Usput ide prava kampanja protiv sirotih breza. Pozivaju se gradjani da ih bar ne sade u bastama, jer ih vec ima previse i sada kada cvetaju, mnogi ne smeju ni da izadju napolje. Ja ipak ne mogu da odolim, a ovu setnju sam platila kijavicom i glavoboljom:
Fil 000(12).jpeg 279.96KB
1 downloads
Posted 05 May 2017 - 15:20
alergijom na polen, ukljucujuci i mene, koja nikad ranije nisam imala problem s tim.
auf! 
jos jedan krizic. u posljednjih desetak godina poveci je broj ljudi (moje i starije generacije) pao pokosen alergijom, od ambrozije do peludi trava i drveca. a prosle godine i mama od mog sogija (dakle generacija rodjena neposredno prije II. svj. rata koja je cijeli zivot provela okruzena panonskim alergenima i nikad nije imala problema s tim). to stvarno vise nije normalno. odnosno, postaje normalno (i globalno). nece valjat.
...
rano jutros (prije svitanja) raspalila grmljavina i jaka kisa (cak i led). bilo je izgleda pretoplo jucer. ovo (nazalost) nije fotkano negdje u Julijskim Alpama, ili pak na Velebitu.
vec na mom balkonu. 
(lat. Leontopodium nivale subsp. alpinum; sin. Leontopodium alpinum)
...
