Sta sprecava banke da stave ogromne kamate na stednju tipa 10-15 %, svi navale kod njih, oni podele ogromne bonuse rukovodstvu za izvanredne rezultate, za godinu dana kad stedise krenu da podizu pare proglase bankrot ?
Naravno u medjuvremenu kroz razne troskove i "investicije" izvuku dobar deo para napolje, mogu da se dogovore da ide na racun firmi od glavnih akcionara, i svi srecni i zadovoljni osim stedisa i drzave Srbije, koja ce morati 150 godina na rate da isplacuje "novu deviznu stednju".
More, regulisao bi ja ove bankstere samo tako...
Pa 10% je bilo pre nekoliko godina. Sprečava ih NBS svakodnevnom kontrolom i taj nagli odliv kroz bonuse i izvlačenje para napolje odmah bi bio primećen. Ako banka godinama unazad plasira sredstva sa npr. 15% kamate za kratkoročne kredite i 60% kamate na nedozvoljene minuse po tekućim računima, zašto onda ne bi davala 10-15% kamate na štednju?
Komercijalna nikada nije bila jaka sa kamatama, mislim da su prošle godine bili nešto malo preko 5%, a bilo je dosta banaka i sa mnogo manjom kamatom. Problem je što banke izgleda više nemaju kome da plasiraju sredstva i kamate zato padaju, a ne zbog pritiska guvernera, a moja je teorija da banke više upravljaju državom nego država bankama, kao što i javna preduzeća više vladaju vladom nego što vlada vlada njima pa tako imamo da su sindikati kolubare, železnice, epsa, telekoma, policije itd. jači od formalne vlasti koja podilazi bankama jer zavisi od njihovog finansiranja putem kredita (sada već sve više i sve češće kratkoročnih komercijalnih).
Takav sistem je krajnje nestabilan i raspašće se sigurno, a u tom slučaju štednja prva strada. Do tada se itekako isplati štedeti jer su kamate veće od kirije za odgovarajući stan, a stanovi svake godine padaju 5-10% Pitanje od milion dolara: kada je pravi (zadnji) trenutak da se iz banke pređe u nešto realno (čvrsto, trajno, upotrebljivo, od cigle i betona, ili obradivo zemljište)?