Jump to content


Photo

Ko je ubica sjajnih perioda filma?


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
53 replies to this topic

#16 Badenac

Badenac
  • Members
  • 480 posts

Posted 07 March 2007 - 08:22

QUOTE(Ajant23 @ 6 Mar 2007, 05:44)
Bio je i "nemački ekspesionizam", i "zlatno doba Holivuda", i "Free Cinema", i "Nouvelle Vague", i "neorealizam", i "američke sedamdesete", i "neobarok", i tako, i tako dalje...

Imenujte sjajne periode filma, pa da zajedno nalazimo osumnjičene i ubice!

Za početak, moj predlog su "američke sedamdesete"...  Istrage mogu ići paralelno, tako da svaka replika može otvoriti novo "mesto procvata", ali i zločina...


Početak kraja "zlatnog doba " Holivuda se vezuje na gubitak monopila filmskih studija nad bioskoskom mrežom u SAD.Sistem studija je tada počeo da slabi da bi raspad krenuo sa povećanjem značaja i finansijske moći televizije.Lično,verujem i tu se slažem sa Hičkokom da bi "zlatno doba" bilo još zlatnije i duže da se nemi film održao.
Nemački ekspresionizam je nekako počeo da odumire sa prividnom stabilizacijom prilika u Vajmarskoj republici,da bi nacisti ,po dolasku na vlast,razjurili većinu režisera ili tadašnjih asistenata,a sam pravac označili kao nepoželjan.
Ekspresionizam je delimično produžio život u Holivudu,u "film noire" pravcu i to u filmovima emigranata kao što su bili Lang,Siodmak,Preminger,Vajler,Vajldler,Ulmer ...
Period novog Holivuda još se nije završio.Ono što jeste nestalo,to su filmovi preispitivanja sa kraja šezdesetih i prve polovine sedamdesetih.Oni su se izmestili ili na televiziju,ili u "sandens" filmove van velikih kompanija.Tretman glumaca i način snimanja filmova je i dalje novoholivudski.Uporedite spektatkle kao što su "Troja" Petersena ili "Aleksandar" Stouna sa delima iz istog žanra kao što su "Deset zapovesti" (verzija iz 1956. godine) De Mila ili "Ben Hur" Vilijema Vajlera.To su sasvim različito napravljeni filmovi od kolora,preko kamere do glumaca čak toliko da su prva dva po meni bliži načinu na koji su filmove pravili francuski novotalasovci nego holivudskoj tradiciji koju oličavaju pomenuti klasici.
Branislav J. Ćirić

#17 Zmitjkoe

Zmitjkoe
  • Members
  • 4,978 posts

Posted 07 March 2007 - 12:30

QUOTE(Badenac @ 7 Mar 2007, 09:22)
Lično,verujem i tu se slažem sa Hičkokom da bi "zlatno doba" bilo još zlatnije i duže da se nemi film održao.

Kako da se odrzi? blink.gif Da i dalje egzistira paralelno sa talkies? Onog trenutka kada je Al Dzolson zapevao sa platna nemi film je zasluzeno otisao na tehnolosko groblje.

QUOTE(Badenac @ 7 Mar 2007, 09:22)
Uporedite spektatkle kao što su "Troja" Petersena ili "Aleksandar" Stouna sa delima iz istog žanra kao što su "Deset zapovesti" (verzija iz 1956. godine) De Mila ili  "Ben Hur" Vilijema Vajlera.To su sasvim različito napravljeni filmovi od kolora,preko kamere do glumaca čak toliko da su prva dva po meni bliži načinu na koji su filmove pravili francuski novotalasovci nego holivudskoj tradiciji koju oličavaju pomenuti klasici.

Tesko mi je i da zamislim kako Godard snima Herkulesa.

#18 Maltese

Maltese
  • Banned
  • 2,634 posts

Posted 07 March 2007 - 13:01

QUOTE(Badenac @ 7 Mar 2007, 08:22)
Početak kraja "zlatnog doba " Holivuda se vezuje na gubitak monopila filmskih studija nad bioskoskom mrežom u SAD.Sistem studija je tada počeo da slabi da bi raspad krenuo sa povećanjem značaja i finansijske moći televizije.Lično,verujem i tu se slažem sa Hičkokom da bi "zlatno doba" bilo još zlatnije i duže da se nemi film održao.
Nemački ekspresionizam je nekako počeo da odumire sa prividnom stabilizacijom prilika u Vajmarskoj republici,da bi nacisti ,po dolasku na vlast,razjurili većinu režisera ili tadašnjih asistenata,a sam pravac označili kao nepoželjan.
Ekspresionizam je delimično produžio život u Holivudu,u "film noire" pravcu i to u filmovima emigranata kao što su bili Lang,Siodmak,Preminger,Vajler,Vajldler,Ulmer ...


Sto se tie pvog dela, koliko sam razumeo bioskopi su poceli da se odvajaju od studija, pa time su se i preorijentisali na samo sigurne pogodke, a odbijali su da pustaju B produkciju, sa kojom su studiji pokrivali moguce gubitke filmova sa velikim budzetom.
Tada je postala jos izrazenija potreba za 'sigurnim' filmovima, spektaklima, vijanjem blokbastera, zaradama itede. Sto dovodi do uglavnom losih produkcija gde je cak preporucljivo imati neke memorable scene (cesto nesto sto je nepotrebno u filmu) jer publika zeli to da vidi u filmu i zato placa kartu.


Onda ispada da se pravi zanat premestio na TV, odnosno u serije, jer su tamo umetnici imali vecu slobodu, sto je rezultiralo nizom dobrih serija: Sopranos, Six Feet Under, Deadwood, Rome.... (ovde bi mogao da pomogne neko sa PDF TV)

#19 Badenac

Badenac
  • Members
  • 480 posts

Posted 07 March 2007 - 16:22

QUOTE(Zmitjkoe @ 7 Mar 2007, 11:30)
Kako da se odrzi?  blink.gif Da i dalje egzistira paralelno sa talkies? Onog trenutka kada je Al Dzolson zapevao sa platna nemi film je zasluzeno otisao na tehnolosko groblje.
Tesko mi je i da zamislim kako Godard snima Herkulesa.

Ponovo ću zloupotrebiti Majstora.U svojim znamenitim razgovorima sa Fransoa Trifoom ,Hičkok je rekao da su filmovi izgubli onog trenutka kada su slike ustuknule pred rečima.Njegovi filmovi "Prozor u dvorište", "Psiho" ili "Vrtoglavica" su prave ode nemom filmu.Koja glumica danas može biti slikana kao što je pokojna Grejs Keli bila fotografisana u "Prozoru u dvorište"?I koji režiser može danas da učini da mu glava glumica tako lepo izgleda? a to je direktan uticaj nemog filma.
Psiho je veliki zbog slika koje stvaraju saspens ,a ne zbog "pametnih" dijaloga ili krikova glavnih glumaca na savka dva minuta.Gluma očima Entonije Perkinsa najbolje govori o tome.Mislim da u "Psihu" ima manje izgovorenih reči nego u prosečnoj epizodi "Mesta zločina".
Godar možda i bi pravio spektakl da mu je Lukas ponudio novac.Medjutim,ovaj je više voleo Kurosavu.
Uporedite kameru,upotrebu boje, montažu,način glume i način vodjenja glumaca u "Troji" i u "Deset zapovesti".Ja mislim da De Mil se ne može ni u kom elementu dovesti u vezu sa francuskim novim talasom(temeljem novog Holivuda),dok Petersen može.A vi?
Branislav J. Ćirić

#20 Badenac

Badenac
  • Members
  • 480 posts

Posted 07 March 2007 - 16:25

QUOTE(Zmitjkoe @ 7 Mar 2007, 11:30)
Kako da se odrzi?  blink.gif Da i dalje egzistira paralelno sa talkies? Onog trenutka kada je Al Dzolson zapevao sa platna nemi film je zasluzeno otisao na tehnolosko groblje.
Tesko mi je i da zamislim kako Godard snima Herkulesa.

Ponovo ću zloupotrebiti Majstora.U svojim znamenitim razgovorima sa Fransoa Trifoom ,Hičkok je rekao da su filmovi izgubli onog trenutka kada su slike ustuknule pred rečima.Njegovi filmovi "Prozor u dvorište", "Psiho" ili "Vrtoglavica" su prave ode nemom filmu.Koja glumica danas može biti slikana kao što je pokojna Grejs Keli bila fotografisana u "Prozoru u dvorište"?I koji režiser može danas da učini da mu glava glumica tako lepo izgleda? A to je direktan uticaj nemog filma."Psiho" je veliki zbog slika koje stvaraju saspens ,a ne zbog "pametnih" dijaloga ili krikova glavnih glumaca na svaka dva minuta kao u savremenom horor filmu.Gluma očima Entonija Perkinsa najbolje govori o tome.Mislim da u "Psihu" ima manje izgovorenih reči nego u prosečnoj epizodi "Mesta zločina".
Godar možda i bi pravio spektakl da mu je Lukas ponudio novac.Medjutim,ovaj je više voleo Kurosavu.
Uporedite kameru,upotrebu boje, montažu,način glume i način vodjenja glumaca u "Troji" i u "Deset zapovesti".Ja mislim da se De Mil ne može ni u kom elementu dovesti u vezu sa francuskim novim talasom(temeljem novog Holivuda),dok Petersen može.A vi?
Branislav J. Ćirić

#21 Badenac

Badenac
  • Members
  • 480 posts

Posted 07 March 2007 - 16:54

QUOTE(Maltese @ 7 Mar 2007, 12:01)
Sto se tie pvog dela, koliko sam razumeo bioskopi su poceli da se odvajaju od studija, pa time su se i preorijentisali na samo sigurne pogodke, a odbijali su da pustaju B produkciju, sa kojom su studiji pokrivali moguce gubitke filmova sa velikim budzetom.
Tada je postala jos izrazenija potreba za 'sigurnim' filmovima, spektaklima, vijanjem blokbastera, zaradama itede. Sto dovodi do uglavnom losih produkcija gde je cak preporucljivo imati neke memorable scene (cesto nesto sto je nepotrebno u filmu) jer publika zeli to da vidi u filmu i zato placa kartu.
Onda ispada da se pravi zanat premestio na TV, odnosno u serije, jer su tamo umetnici imali vecu slobodu, sto je rezultiralo nizom dobrih serija: Sopranos, Six Feet  Under, Deadwood, Rome.... (ovde bi mogao da pomogne neko sa PDF TV)

Dok su bile vlasnici lanaca bioskopa,velike kompanije su distriburale filmove u paketu.Naime ako želite da prikažete dva Gejblova filma,morali ste da imate i jedan Garbo filma.Drugo,postojao je celovecernji program koji obuhvatao serija ili b filmove - uglavnom filmove akcije snimane brzo i jeftino.Posle njih bi dolazio A film,skupa produkcija sa vodećom zvezdom čiji je honorar obično bio najveća stavka u budžetu filma.A filmovi se nisu bazirali na akciji već na likovima koje su tumačile zvezde sa sadržajima koji su bili znatni složeniji.Kada je došla televizija sa svojim lakim i uprošćenim temama,već načeti studiji su morali da izmisle nešto što ona nije posedovala.Tako su nastali film širokog formata, drajv-in bioskop,pa superspektakli kakav je "Kleopatra" iz 1963. godine.To je značilo manje filmova ,više akcije ,manje zvezda ,a i nove filmske zvezde su težile da više izgledaju kao njihovi gledaoci nego kao stare zvezde.Na kraju smo dobili višedelne superprodukcije kao što su "Indijana Džons" ili "Ratovi zvezda", koje su klasični B filmovi sa fantastičnim budžetima i još većim zaradama.
Televizija je omogućila da se teške teme brže obradjuju,bez istorijske distance.Tu prvenstveno mislim na dokumentarne emisije i tv reportaže.Zbog toga je i bioskop sve više shvaćen kao mesto za beg od stvarnosti koje emituje TV.
O umeću...Video sam dosta TV filmova koji su mnogo kvalitetniji od bioskopskih.Ali,razmena ide u oba pravca.Sve je više filmskih rezisera iz sveta videa .Pa zar Lukas ne želi da nam uvede elektronsku sliku u bioskope? Ne znam.
Ipak se slažem sa Normom Dezmond.Današnji filmovi su mali da bi "svarili" zvezde klasičnog Holivuda.
Branislav J. Ćirić

#22 Ajant23

Ajant23
  • Members
  • 634 posts

Posted 07 March 2007 - 17:01

QUOTE(Badenac @ 7 Mar 2007, 16:22)
Mislim da u "Psihu" ima manje izgovorenih reči nego u prosečnoj epizodi "Mesta zločina".


Pa, to važi za mnoge epizode raznih serija naspram filmova iz ovih godina... Neretko epizoda od 43 minuta neke savremene serije dosegne 600-700 smena titla, što je više od mnogih novih filmova... Kada skidaš titlove sa net-a to lako možeš proveriti...

#23 Adam

Adam
  • Members
  • 1,472 posts

Posted 07 March 2007 - 18:27

QUOTE(Badenac @ 7 Mar 2007, 17:54)
Dok su bile vlasnici lanaca bioskopa,velike kompanije su distriburale filmove u paketu.Naime ako želite da prikažete dva Gejblova filma,morali ste da imate i jedan Garbo filma.Drugo,postojao je celovecernji program koji obuhvatao serija ili b filmove - uglavnom filmove akcije snimane brzo i jeftino.Posle njih bi dolazio A film,skupa produkcija sa vodećom zvezdom čiji je honorar obično bio najveća stavka u budžetu filma.A filmovi se nisu bazirali na akciji već na likovima koje su tumačile zvezde sa sadržajima koji su bili znatni složeniji.Kada je došla televizija sa svojim lakim i uprošćenim temama,već načeti studiji su morali da izmisle nešto što ona nije posedovala.Tako su nastali film širokog formata, drajv-in bioskop,pa superspektakli kakav je "Kleopatra" iz 1963. godine.To je značilo manje filmova ,više akcije ,manje zvezda ,a i nove filmske zvezde su težile da više izgledaju kao njihovi gledaoci nego kao stare zvezde.Na kraju smo  dobili višedelne superprodukcije kao što su "Indijana Džons" ili "Ratovi zvezda", koje su klasični B filmovi sa fantastičnim budžetima i još većim zaradama.
Televizija je omogućila da se teške teme brže obradjuju,bez istorijske distance.Tu prvenstveno mislim na dokumentarne emisije i tv reportaže.Zbog toga je i bioskop sve više shvaćen kao mesto za beg od stvarnosti koje emituje TV.
O umeću...Video sam dosta TV filmova koji su mnogo kvalitetniji od bioskopskih.Ali,razmena ide u oba pravca.Sve je više filmskih rezisera iz sveta videa .Pa zar Lukas ne želi da nam uvede elektronsku sliku u bioskope? Ne znam.
Ipak se slažem sa Normom Dezmond.Današnji filmovi su mali da bi "svarili" zvezde klasičnog Holivuda.
Branislav J. Ćirić



ovo sto si napisao ne pije vodu. pogodio si tezu - zlatno doba studijskog 5 + 3 sistema jeste pobedila televizija ali ne onako kako si ti to ovde nama objasnio. problem je daleko jednostavniji. filmovi su prestali da prave lovu kad su ljudi prestali da idu u bioskop onako cesto kao pre televizije. vrlo jednostavno. cetvoroclana porodica u usa i vecini zapadnih zemalja je isla u bioskop najmanje dva puta nedeljno. s pojavom televizije poseta je znatno opala.

drugi momenat - u vreme zlatnog doba holivud je stancao neverovatan broj filmova od kojih je vecina bila sablonizovana i banalizovana mnogo pre pojave televizije. televizija je kad se pojavila bila i te kako bitan nosilac tzv. visoke kulture. televizija je banalizovana mnogo kasnije. kad je nastala nije bilo tako. film je obicno prezirana kao zabava za plebs a tv je bila formalni predstavnik drzavnog aparata i kao takva i te kako drzala do nivoa programa koji emituje. banalizacija je dosla s komercijalizaciom ali to se desilo posle raspada studio sistema.

osnovni razlog raspada studijskog sistema je, kao sto vec rekoh, bila lova. holivud je bio fabrika koja je stancala filmove manje vise kao ispod prese. imas sablon i pici. da - s vremenom je holivud privukao talentovane ljude koji su naucili kao da koriste medij i film je procvetao negde u tridesetima. standard je bio jako visok, konkurencija izmedju studija neverovatna i novac koji se ulagao za kupovanje kvaliteta se video na platnu. ali to su bili pristojni filmovi a ne remek dela. bilo je i toga ali u daleko manjem broju. evo probajmo da nabrojimo holivudska remek-dela od nastanka filma do negde sredine cetrdesetih - u odnosu na kolicinu koja se stancala to nije tako veliki procenat.

holivudu je posle raspada studijskog sistema trebalo dosta vremena da se ponovo digne na noge. lukas i ekipa su bili tek pocetak. studijski sistem se tek negde pocetkom devedesetih sasvim povratio. a to jos uvek nije nivo produkcije iz tridesetih. da, spektakli su stavili kintu nazad u holivud ali to se opet pocelo desavati negde kad je regan dosao na vlast, kad krete novi konzervativizam pa je realnost postala odjednom jasnije definisana - crno/bela. pa opet krenuli sabloni, pa opet krenulo stancanje, pa opet multipleksi sa hiljadu i po sedista...

i ne bih rekao da je holivud banalizovan. jos uvek izbacuje sasvim pristojan broj sasvim sjajnih filmova. ja nekako ne vidim tu vulgarizaciju i ubijanje holivuda. naprotiv. stao na noge. napokon se oporavio i radi kao vekerica. druga stvar je sto mi u nekim formativnim godinama odgledamo otprilike sve sto valja u filmu uopste pa se cudom cudimo kad provalimo da prodje godina a mi nismo videli trideset sjajnih fillmova...

jos jedan momenat koji, cini mi se, nisi najbolje proucio - ni velikih pet ni mala tri nikada nisu posedovali distributersku mrezu. imali su prednost u saradnji sa distributerima jer stancuju najtrazeniji materijal ali distributerske mreze, onih nekoliko najvecih, su drzali ljudi sa istocne obale - najveci distributer u to vreme kac i balaban. bilo je vezane prodaje, bilo je protekcije, potkupljivanja, mita - svega sto se u velikom biznisu podrazumeva ali posedovanja nije niti bilo niti je moglo biti pre svega zbog anti-trust zakona koji je neke vrlo skupo kostao.

ono sto se desavalo u evropi je druga prica. evropski film je procvetao kad su ljudi provalili da film ne mora biti vrlo skupa ujdurma. neorealizam je poceo sa roselinijem i ekipom koja se dohvatila nemackih kamera i starih rolni filma i pocela da snima zivot oko sebe - bez kulisa, bez profesionalnih glumaca, bez velikih honorara, producenata, zuraja... pa je francuski talas nastao opet na istom principu - film ne mora biti skup. ako se par faca ucipe moze se snimiti nesto sasvim solidno, samo ako imas sta reci.

I tako redom...

I na kraju... niko ne ubija film. neke generacije su produktivnije, neke su manje produktivne. nije svaka godina rodna... a onda ima i ono sto se zove smena generacija...

Edited by Adam, 07 March 2007 - 20:59.


#24 djenka

djenka
  • Members
  • 1,227 posts

Posted 07 March 2007 - 19:47

QUOTE(Adam @ 7 Mar 2007, 18:27)
I na kraju... niko ne ubija film. neke generacije su produktivnije, neke su manje produktivne. nije svaka godina rodna... a onda ima i ono sto se zove smena generacija...

Vrlo lepo rečeno. I otprilike tačno. Koliiko se tačno može biti.

#25 hakigor

hakigor
  • Members
  • 118 posts

Posted 07 March 2007 - 21:40

Odličan post, Adame. Nije zgoreg da oni koji nisu odgledaju Bulevar sumraka, neke stvari će im možda biti jasnije, a možda i neće. tongue.gif

Elem, interesantna je paralela sa jugoslovenskim filmom. U SFRJ je postojao nemali broj studija koji su maltene svakome davali šansu da se oproba sa svojom idejom. Tako su počeli crnotalasni reditelji - Pavlović, Makavejev, Petrović, Žilnik; tako je krenuo i Živko Nikolić sa svojim kratkim filmovima, i Zafranović, a sve su to bili reditelji sa atipičnim pristupom filmu, mnogi od njih bez završene škole režije. S druge strane imali smo i štancanje ratnih spektakala sa Batom Živojinovićem - i tu je isplivalo par odličnih filmova, npr. Bitka na Neretvi (sa Orsonom Wellesom i Bernardom Hermannom u ekipi, jbt!). Štancano je i dosta smeća, brdo repriza tih šklj filmova imamo priliku da gledamo na Pinku.

Očigledno je da je u slučaju filma kvantitet preduslov kvaliteta. Jer film nije samo vrhunska umjetnost već i zanat. Hičkokovi kadrovi sigurno ne bi bili tako genijalno odrađeni da ih nije realizovao iskusan snimatelj. Mi i danas imamo hrpu odličnih glumaca i glumica, jer oni peku svoj zanat po pozorištima. Ono što nam najviše fali su dobri scenaristi. Zašto se ne daje prilika i podstrek ljudima da snimaju jednočasovne TV filmove? Mislim da odgovor leži u dvijema vlastitim imenicama: Siniša, Pavić.

#26 Ajant23

Ajant23
  • Members
  • 634 posts

Posted 07 March 2007 - 21:52

QUOTE(Adam @ 7 Mar 2007, 18:27)
ovo sto si napisao ne pije vodu. pogodio si tezu - zlatno doba studijskog 5 + 3 sistema jeste pobedila televizija ali ne onako kako si ti to ovde nama objasnio. problem je daleko jednostavniji. filmovi su prestali da prave lovu kad su ljudi prestali da idu u bioskop onako cesto kao pre televizije. vrlo jednostavno. cetvoroclana porodica u usa i vecini zapadnih zemalja je isla u bioskop najmanje dva puta nedeljno. s pojavom televizije poseta je znatno opala.

drugi momenat - u vreme zlatnog doba holivud je stancao neverovatan broj filmova od kojih je vecina bila sablonizovana i banalizovana mnogo pre pojave televizije. televizija je kad se pojavila bila i te kako bitan nosilac tzv. visoke kulture. televizija je banalizovana mnogo kasnije. kad je nastala nije bilo tako. film je obicno prezirana kao zabava za plebs a tv je bila formalni predstavnik drzavnog aparata i kao takva i te kako drzala do nivoa programa koji emituje. banalizacija je dosla s komercijalizaciom ali to se desilo posle raspada studio sistema.

osnovni razlog raspada studijskog sistema je, kao sto vec rekoh, bila lova. holivud je bio fabrika koja je stancala filmove manje vise kao ispod prese. imas sablon i pici. da - s vremenom je holivud privukao talentovane ljude koji su naucili kao da koriste medij i film je procvetao negde u tridesetima. standard je bio jako visok, konkurencija izmedju studija neverovatna i novac koji se ulagao za kupovanje kvaliteta se video na platnu. ali to su bili pristojni filmovi a ne remek dela. bilo je i toga ali u daleko manjem broju. evo probajmo da nabrojimo holivudska remek-dela od nastanka filma do negde sredine cetrdesetih  - u odnosu na kolicinu koja se stancala to nije tako veliki procenat.

holivudu je posle raspada studijskog sistema trebalo dosta vremena da se ponovo digne na noge. lukas i ekipa su bili tek pocetak. studijski sistem se tek negde pocetkom devedesetih sasvim povratio. a to jos uvek nije nivo produkcije iz tridesetih. da, spektakli su stavili kintu nazad u holivud ali to se opet pocelo desavati negde kad je regan dosao na vlast, kad krete novi konzervativizam pa je realnost postala odjednom jasnije definisana - crno/bela. pa opet krenuli sabloni, pa opet krenulo stancanje, pa opet multipleksi sa hiljadu i po sedista...

i ne bih rekao da je holivud banalizovan. jos uvek izbacuje sasvim pristojan broj sasvim sjajnih filmova. ja nekako ne vidim tu vulgarizaciju i ubijanje holivuda. naprotiv. stao na noge. napokon se oporavio i radi kao vekerica. druga stvar je sto mi u nekim formativnim godinama odgledamo otprilike sve sto valja u filmu uopste pa se cudom cudimo kad provalimo da prodje godina a mi nismo videli trideset sjajnih fillmova...

jos jedan momenat koji, cini mi se, nisi najbolje proucio - ni velikih pet ni mala tri nikada nisu posedovali distributersku mrezu. imali su prednost u saradnji sa distributerima jer stancuju najtrazeniji materijal ali distributerske mreze, onih nekoliko najvecih, su drzali ljudi sa istocne obale - najveci distributer u to vreme kac i balaban. bilo je vezane prodaje, bilo je protekcije, potkupljivanja, mita -  svega sto se u velikom biznisu podrazumeva ali posedovanja nije niti bilo niti je moglo biti pre svega zbog anti-trust zakona koji je neke vrlo skupo kostao.

ono sto se desavalo u evropi je druga prica. evropski film je procvetao kad su ljudi provalili da film ne mora biti vrlo skupa ujdurma. neorealizam je poceo sa roselinijem i ekipom koja se dohvatila nemackih kamera i starih rolni filma i pocela da snima zivot oko sebe - bez kulisa, bez profesionalnih glumaca, bez velikih honorara, producenata, zuraja... pa je francuski talas nastao opet na istom principu - film ne mora biti skup. ako se par faca ucipe moze se snimiti nesto sasvim solidno, samo ako imas sta reci.

I tako redom...

Nije Lukas i ekipa, nego Spilberg i ekipa... "Ajkula" je prekretnica, i zna se čija škola nas je "obradovala" Zemekisom i Kameronom... Kao i sa čijeg filma nas je obradovala storija Džulije Filips...

Ali, cela ova priča je prenesena na čisto socijalni momenat... Stoga ona deluje argumentovano, ali ovo: "I, tako redom...", otvara jednu ozbiljnu priču koja bi odvela u čitav niz socijalnih pitanja i onda bi se u nekoj šupi kvazi-naučnog pristupa valjda našla i umetnost...

QUOTE(Adam @ 7 Mar 2007, 18:27)
I na kraju... niko ne ubija film. neke generacije su produktivnije, neke su manje produktivne. nije svaka godina rodna... a onda ima i ono sto se zove smena generacija...


Naravno da "niko ne ubija film" bukvalno jednako kao što ni "neke generacije nisu produktivnije" same po sebi...

#27 Hefestus

Hefestus
  • Members
  • 6,822 posts

Posted 07 March 2007 - 22:18

QUOTE(hakigor @ 7 Mar 2007, 21:40)
Elem, interesantna je paralela sa jugoslovenskim filmom. U SFRJ je postojao nemali broj studija koji su maltene svakome davali šansu da se oproba sa svojom idejom. Tako su počeli crnotalasni reditelji - Pavlović, Makavejev, Petrović, Žilnik.......


Right mad.gif dok su 'ideje' koliko toliko bile na liniji partiske etike (ni mnogo levo ni mnogo desno; ajd da budemo moderni a li ne 2 much). Pa kad procene da to nije tako onda Makavejev zbrise iz zemlje, ili cenzurisu Zilnika tamo 70' ili uhapse .....

#28 Zmitjkoe

Zmitjkoe
  • Members
  • 4,978 posts

Posted 07 March 2007 - 23:44

QUOTE(Badenac @ 7 Mar 2007, 17:25)
Ponovo ću zloupotrebiti Majstora.U svojim znamenitim razgovorima sa Fransoa Trifoom ,Hičkok je rekao da su filmovi izgubli onog trenutka kada su slike ustuknule pred rečima.Njegovi filmovi "Prozor u dvorište", "Psiho" ili "Vrtoglavica" su prave ode nemom filmu.

Kakva crna oda nemom filmu? Glavni princip u kinematografiji je "show, don't tell". Glavni sastojak horor filmova je upravo zvuk (gledaj neki horor bez tona i umreces od dosade). Zamisli scenu iz kupatila (Psycho) bez tona?

QUOTE(Badenac @ 7 Mar 2007, 17:25)
I koji režiser može danas da učini da mu glavna glumica tako lepo izgleda?

blink.gif

#29 Adam

Adam
  • Members
  • 1,472 posts

Posted 07 March 2007 - 23:49

QUOTE(Ajant23 @ 7 Mar 2007, 22:52)
Nije Lukas i ekipa, nego Spilberg i ekipa... "Ajkula" je prekretnica, i zna se čija škola nas je "obradovala" Zemekisom i Kameronom... Kao i sa čijeg filma nas je obradovala storija Džulije Filips...

Ali, cela ova priča je prenesena na čisto socijalni momenat... Stoga ona deluje argumentovano, ali ovo: "I, tako redom...", otvara jednu ozbiljnu priču koja bi odvela u čitav niz socijalnih pitanja i onda bi se u nekoj šupi kvazi-naučnog pristupa valjda našla i umetnost...
Naravno da "niko ne ubija film" bukvalno jednako kao što ni "neke generacije nisu produktivnije" same po sebi...


naravno - ajkula. kad rekoh lukas i ekipa mislio sam na to. lukasa sam pomenuo zarad prethodnih poruka. izvinjenje.

i tako redom... je vrlo opsirna prica posto se razvoj evropskog filma ne moze posmatrati jednoznacno kao sto se moze posmatrati klasicni holivud vec se svaki pojedinacni pravac (od ranih svedjana i nemackog ekspresionizma do danas) mora analizirati sam za sebe i u skladu sa lokalnim umetnickim, socijalnim, politickim, ideoloskim i monetarnim prilikama a to bi bio malo veci zalogaj - a taj carsav niko ne bi procitao.

umetnost... u holivudu se uglavnom desava kao nusprodukt. pristup filmu u holivudu je bitno razlicit od evropskog ili nezavisnog (ovde mislim na produkciju mimo studio sistema) pristupa koji daleko vise insistiraju na autorskom filmu. posto sam se vecinom ogranicio na klasicni holivud nije nelogicno sto se nisam toga dotakao. da sam krenuo sa analizom nekog od evropskih pravaca i te kako bih naglasio autorski/umetnicki momenat.

u principu, namera mi je bila da odreagujem na prethodnu poruku koju sam citirao jer videh u njoj dosta nelogicnosti i netacnosti. to je sve.

#30 Adam

Adam
  • Members
  • 1,472 posts

Posted 08 March 2007 - 00:03

QUOTE(Hefestus @ 7 Mar 2007, 23:18)
Right  mad.gif  dok su 'ideje' koliko toliko bile na liniji partiske etike (ni mnogo levo ni mnogo desno; ajd da budemo moderni a li ne 2 much). Pa kad procene da to nije tako onda Makavejev zbrise iz zemlje, ili cenzurisu Zilnika tamo 70' ili uhapse  .....



to svakako stoji i to je bitno ojadilo nas film. osobito makova emigracija. mnogi su na njegovim filmovima ucili zanat. kad kazem mnogi mislim - godar, skorseze... takvi mnogi... a cini mi se i da bi 'robijaska majka' lazar stojanovic bio sasvim pristojan umetnik da ga nisu uhapsili i ubili u mozak.

samo pitanje je sta je manje pogubno - politicka ili ekonomska cenzura. mnogi se do dana danasnjeg svadjaju. ksislovski, recimo, tvrdi da mu je politicka draza. kaze, lakse je nadjebati...

daleko od toga da mora ili/ili. mnoge evropske kinematografije, pre svega francuska, su primer da ne mora ali kad vec postoji mozda je ta politicka ipak manje pogubna od ekonomske. mnogi sjajni autorski filmovi ne bi nikada bili napravljeni da su zavisili od prodaje karata.