nekakav strani i nerazumljivi Újvidék udaljen 1700 km od Bxl-a. Grad prilično insignifikantan
Kao sto u matematici postoje zajednicki visekratnici, tako i na ovom boardu postoje stvari koje povezuju sve ucesnike. Bilo putem jezika (stokavica), bilo putem geografskog podrijetla (smanjena verzija Ex Yu). Mozemo mi dakako sebi umisliti i da je ovo svecki forum, samo zato sto forumasi na njemu resavaju svecke probleme (sto najcesce lici na scenario nekog filma pod naslovom "Kako su Krajisnici obranili Zapad"), ili pak kulinarski, jer govore o hrani, ili muzicki, zato sto kace muzicke klipove, ili planinarski i ronilacki, jer ovdje ima i planinara i ronica, ili tzv. sportski, jer ovaj board okuplja i navijace, itd. itd. itd. medjutim, ono sto je zajednicko svima ipak nije zivot u Belgiji ili SSSR-u, ili proizvodnja smrdljivih sireva, ili Bob Dylan i gruzijsko a cappella meketanje, ili planinarenje i ronjenje, ili navijanje za Zvezdu i fuzbalsku reprezentaciju Hrvatske, a posve sigurno to nije flamanski, ili ruski, ili francuski, ili cakavski, ili kajkavski, ili torlacki jezik. Tako da cenim (hrv. drzim) da nisam previse fulao ako sam pod "regionalna vijest" mislio na regiju u kojoj se govori stokavskim, a ne flamanskim dijalektom, i u kojoj su smjesteni Novi Sad i Osijek, a ne Brisel, New York, Venecija, Moskva, ili Sofija.
Rijeka 2020
Rijeka je, barem za moju panonsku svakodnevicu (da ne kazem depresiju) uvijek bila hrvatski New York. Lucki grad otvoren preko mora i oceana svijetu, grad industrije i grad prvih pankera, grad vjetrova i grad individualaca, grad urbane, a ne malogradjanske kulture, grad koji se uspio othrvati pogubnom utjecaju zagrebackog Kaptola i mitteleuropsko-palanackog svjetonazora, itd. itd. itd. Medjutim, Rijecane nesto nisam primjetio na ovom boardu. Fakat, u ovih 15-ak godina niti jednog. Kako tumacis tu cinjenicu? Rijecka regija je (dakle) ipak pomalo drugacija od novosadske, sa nekim drugim, pomalo drugacijim problemima. No dobro, recimo da se Rijeka i Novi Sad nalaze u istoj regiji, optereceni identicnim problemima, pa da u takvom zajednickom okruzju vazemo vrijednost nekog dogadjaja. Ono po cemu bih ja novosadsku kandidaturu izdvojio od rijecke (ili mariborske, ili pecuske) je cinjenica da je po prvi puta u povijesti titulu europske prijestolnice kulture ponio jedan grad koji se nalazi van granica Europske unije. A to nije nebitna stvar ako imamo na umu euroatlantske integracije s jedne, i rusko-azijske vojne vjezbe sa druge strane Dunava, ili pak ako imamo na umu otuznu realnost jedne Slavonije i jedne Vojvodine, u kojoj je suradnja Osijeka i Novog Sada na ovom projektu puno bitnija od bilo cega sto su hrvatski i srpski "naprednjaci" proizveli "naprednoga" u posljednjih godinu dana (nisam dakle govorio o kalendarskoj godini, vec o razdoblju od prosle jeseni i posljednjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i Srbiji). U konacnici, to sto je tebi osobno Ujvidek "dalek, stran, nerazumljiv i insignifikantan", ne znaci da je on "dalek, stran, nerazumljiv i insignifikantan" Briselu. Pa upravo Brisel i EU stoje iza organizacije Europskog grada kulture. Meni pak, posve osobno, Ujvidek svakoga ljeta i svake jeseni pruza dobre jazz koncerte (brojim 004), i na tome sam mu neizmjerno zahvalan, jer toga u Osijeku nema vec godinama. Rijeka, a i Brisel, ako smijem primjetiti, nemaju takvih (kulturoloskih) problema.
bolje da su kandidirali Szabadku - grad, ako ništa drugo, ljepše arhitekture
Ko "oni"? Zar je neko mozda branio Subotici da se kandidira? U natjecanju za prijestolnicu kulture (postojeca) arhitektura nekog grada ne igra ulogu koliko kvalitetan program (kulturnog razvoja). Otud moje iskrene cestitke Novosadjanima. E sad, ovo sto spocitava uvazeni szv. nobelovac, a vezano za politicke garniture... na istu problematiku su me uputili frendovi kada sam im nedavno na kavici ispalio ovu moju "najbitniju vijest" (namjerno "najbitniju", jer u hrvatskim medijima ta vijest uopce nije ispracena). Gdje su mi frendovi s kavice (inace kulturnjaci koji redovito posjecuju Ujvidek) rekli da je to super vijest, medjutim, da Novim Sadom drmaju radikali i da se boje "mariborskog scenarija", odnosno mogucnosti da Novi Sad bankrotira. Nije ovo topic koji bi trebao krasiti pesimizam i najcrnji scenariji, medjutim, hajde da vidimo sto je to "mariborski scenarij", i da li je titula Europskog glavnog grada kulture bas toliko losa u svom najcrnjem scenariju.
...
Europska prijestolnica kulture i mariborski poučak
11. siječanj 2015 / Novi List
Nekoliko hrvatskih gradova najavilo je kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture. Neki su u pripremama odmakli više, neki manje, no svaki priželjkuje da će baš on biti izabran za ovu prestižnu titulu. Vezano uz to, krajem prošle godine na portalu Teatar.hr pojavilo se zanimljivo pitanje: Koliko, zapravo, stoji Europska prijestolnica kulture? U okviru te teme spomenuti portal objavio je konačni financijski izvješaj Javne ustanove Maribor EPK. Prema službenim podacima, projekt EPK Maribor imao je proračun od 29,5 milijuna eura. Iz dokumenta što je Teatru.hr proslijedio likvidacijski upravitelj vidljivo je da je EU u ukupnim troškovima EPK-a sudjelovala s oko 5 posto, dok su najveći dio ukupnog proračuna, čak 90 posto, izdvojili slovenski porezni obveznici, kako na državnoj tako i na lokalnoj razini. Nešto više od 4 posto odnosi se na sponzorstva i prihod od ulaznica.
S obzirom na rezanje programskih sredstava za kulturu u hrvatskim gradovima koji kreću u osvajanje titule EPK-a, kao i na ozbiljne »rupe« u proračunima i popriličnim dugovima, Teatar.hr izražava skepsu da projekt EPK u Hrvatskoj izgleda kao posve nemoguća misija. U gradskim proračunima predviđaju se sredstva za EPK, no na primjeru Grada Rijeke razvidno je da su ove godine još više srezana sredstva za javne potrebe u kulturi, a prilično je velika i stavka dugovanja. U takvim okolnostima riječki kulturnjaci trebali bi entuzijastično prionuti pripremama za EPK. No, vratimo se na Maribor, tek radi predostrožnosti. Na Teatru.hr sredinom prosinca 2014. objavljena je i informacija da bi Maribor dvije godine nakon što je bio Europska prijestolnica kulture mogao ostati bez Borštnikova srečanja, festivala koji mu je zaštitni znak. Grad Maribor, naime, u svom proračunu za »Borštnika« nije izdvojio ništa. Posljedica je to drastičnih proračunskih rezova u gradu koji je 2012. bio EPK.
Međutim, kad je riječ o Mariboru i nije sve tako crno. U »Večernjaku« je recimo objavljen članak na temelju podataka dobivenih od mariborskog ureda za Odnose s javnošću. Prema tim podacima, Maribor je u 2012. imao 4,5 milijuna turista, dok se u godinama prije nošenja titule EPK broj posjetitelja nije penjao iznad 700.000. Zabilježeni su i ekonomski učinci projekta: otvoreno je više od 1.000 novih radnih mjesta, u 2012. godini je za oko 7,5 milijuna eura porasla dobit poslovnih subjekata u Mariboru, ali i gradovima partnerima na projektu EPK 2012.
...