Jump to content


Photo
- - - - -

Organska hrana i GMO


  • Please log in to reply
69 replies to this topic

#46 A sad

A sad
  • Members
  • 3,504 posts

Posted 06 March 2018 - 21:57

...

Nesto ceprkao po Netu, pa naleteo na stari post.
Prevod 'gugletov'.

>> ... To su vaši "organski proizvodi"
Dugo sam hteo da pišem o ovome, ali sam se suzdrzavao.
Shvatio sam da nije dovoljno pisati o "organskoj" ishrani, vec to moram da radim tako da se niko ne uvredi.
Zato ću pokušati da ne napisem veoma zlonamerni tekst.
Ali vrlo detaljno!

Evo šta je vasa "organska hrana". Samo cinjenice.
Ja, kao osoba koja je studirala biologiju i hemiju (kako organsku tako i neorgansku), u školi, a zatim u .... (poznati tehnološki univerzitet u .... ), priznajem, najedim se kada čujem fraze kao što su "organski paradajz" ili "organska jaja".
Pokušaću da objasnim a da ne budem previse dosadan.

Organske supstance su supstance koje sadrže ugljenik u svom sastavu C (sa nekoliko izuzetaka), a češće - lance od nekoliko ugljenika. Naprimer, polietilen (polimer koji se sastoji od dugog ugljeničnog lanca). Voda (sastoje se od atoma kiseonika i dva atoma vodonika) je neorganska supstanca.

Stoga, kada mi u prodavnici ponude organski krompir, jako želim da od njih zatražim neorganski krompir.

Pitate - zar je velika razlika kako ga nazivati? Odgovori ću - velika!
Zašto bi osoba koristila reči ili fraze u svom govoru, cije značenje ne razume? Na kraju krajeva, to je kao da neko kaze "aluminijum, cink i druge vrste gvožđa."

Neko ce reci - ali ljudi žele da koriste izraz "organski" kako to oni tumace i oni imaju pravo na to!
Pretpostavimo. Pretpostavimo da ste se složili da su cink, bakar, olovo, aluminijum - različite vrste gvožđa. Ali, dodjavola - to nije tacno!

Zasto je, po mišljenju adepta "organske" hrane, organski krastavac drugačiji od neorganskog?

I onda obično sledi objašnjenje: organski krastavci su uzgajani "bez upotrebe hemije". Impliciraju, naravno, da je uzgojen zaobilazeći zakone prirode (bez primene hemije!), ali koristeći prirodna đubriva, odnosno stajsko đubrivo. A za uzgoj neorganskih krastavaca, adepti će vam objasniti - opstepoznato je da se korste nitrati.

Pa da razočaram navijače "organske hrane". Vegansko povrće i voće iz specijalnih prodavnica se takođe uzgaja na nitratima!

Pošto kroz korensku membranu biljke prolaze samo određene hemijske molekule, koren ne apsorbuje, izvinjavam se, kravlje hovno, biljka se ne hrani njima. Koren apsorbuje vodu iz tla i nitrate rastvorene u njoj (izvor azota), fosfate (izvor fosfora) i kalijumove katijone. Ove hemikalije (nitrat, fosfat i kalijum) su glavna komponenta ishrane biljke i sve ove supstance su neorganske.

Ukratko, nije važno cime djubrite zemljiste: gotovim nitratom ili stajskim đubrivom - bijka trosi nitrate.
Stajnjak u tlu prvo prelazi fazu mineralizacije u molekule amonijaka, a potom, pod dejstvom određenih bakterija, dogadja se proces nitrifikacije u nitrat. I te molekule nitrata upija koren biljke.

Dakle nitrati! Platili 20 dinara ili 200 za šargarepu - ona ​​je i rasla na nitratima.

Da li postoji razlika u nitratima iz stajskog đubriva i nitrata iz pakovanja hemijskih djubriva (NPK)?
Odgovor je ne.

Nitrat - to je jon, kombinacija jednog atoma azota i tri atoma kiseonika. Ne postoje "dobri" i "loši" nitrati.
Moze li se biljci naneti steta nitratima?
Može! Možete otrovati sve. Pitanje je samo u koncentraciji.
Ako je koncentracija pogrešna, onda možete otrovati biljku, pa i osobu koja je koristi u ishrani.

Možda upotreba stajskog đubriva štiti biljku od "predoziranja"?
Ne! Nema šanse! Štaviše, đubrivo otruje biljku mnogo lakše nego hemijska đubriva. Pa i zbog patogenih mikroorganizama i virusa (stajsko đubrivo je izvor infekcije). Pored toga, veoma je teško izračunati potrebnu količinu stajskog đubriva u tlu. 'Odokativno' ne funkcioniše, pošto stvaranje nitrata ide u tri složena procesa:

Prvi proces - mineralizacija - stvaranje amonijaka. Proces zavisi od sastava i nivoa kiselosta tla, količine padavina i temperature (varira od sezone do sezone, iz godine u godinu itd.). To jest, ako ste prošle godine iz 100 grama stajnjaka dobili X grama amonijaka na parceli, to ne znači da cete nakon unsenja 100 grama godišnje u istu parcelu, dobiti isti X grama amonijaka.

Dalje, nitrifikacija se odvija u dve faze:
- prvo, X kolicina amonijaka dobijena u prvom procesu pod uticajem bakterija mora se pretvoriti u Y grama nitrata.
- a onda Y grama nitrata (ako postoji dovoljno kiseonika u tlu, to jest, uslovi su aerobni) moraju se pretvoriti u Z grama nitrita.

Problem je u tome što je nitrit vrlo toksična supstanca! Mnogo, mnogo toksičniji od nitrata.
I on se, nažalost, takođe apsorbuje kroz membranu korenskih ćelija. To jest, nitrit prodire u biljku, a zatim trosenjem biljke - i u našu krv.

Trovanje nitritom uzrokuje nešto, ako se dobro secam, poput anemije.
Ali, na sreću, nitrit u tlu je veoma nestabilan. Sto ne znaci da se ne možete otrovati.

Dakle:
- Mineralizacija nam daje količinu amonijaka X koju nije moguce precizno predvideti / odrediti.
- U prvoj fazi nitrifikacije još teže je odrediti količinu Y nitrita, zavisno od količine X i od stepena aerobnosti zemljišta.
- U sledećoj fazi nitrifikacije još teže je predvideti Z količinu nitrAta, u zavisnosti od količine Y nitrIta, zavisno od X količine amonijaka i uslova u tlu.

Veoma je teško izračunati i kontrolisati sve faze. Stoga, ista količina organskog đubriva, koja se unosi u zemlju, jedne godine jedva je dovoljna za mrsavi prinos, a druge godine - otrovace vase povrće nitrAtom, pa čak i nitrItom.
Da ne govorim o patogenim mikrobima i virusima koji su uneti stajnjakom u zemlju.

A ako se vestacko đubrivo dodaje, za proracun tačne doze nitrata agronom ili farmer moraju posedovati samo znanje.
Unosenjem gotovih nitrata lako se kontroliše čitav proces. Jedino ako se ne radi o budalama ili krajnjoj neodgovornosti.

Zbog toga korisnost ili štetnost povrća zavisi uglavnom od stepena obucenosti i znanja proizvođača povrća!
I to nije moje tvrdjenje. Tako misle mnogi profesori sa .... svetski poznati strucnjaci iz oblasti hemije tla.
Znaci, pre svega - obrazovanje i znanje!

Razmislite pre nego što platite za "organski krastavac", da li proizvodjac tih krastavaca poseduje trazene kvalitete.

Razmislite dvaput!

Ne treba se bojati hemije, bojte se opskurantizma. ... <<

...

 

Ovaj tekst je dosta los. Ne kazem da nije tacan, ali potpuno pogresno prilazi problemu. Osnovna teza nije tacna, pa samim tim i zakljucci. 

 

Prirodno djubrivo je osnov svake poljoprivrodne proizvodnje, bilo ona organska, konvencijalna ili GMO. Tako da ceo tekst nema smisla jel se zasniva na tome da se u organskoj proizvodnji koriste prirodna, a u konvencijalnoj vestacka djubriva. To nije tacno, u obe proizvodnje se koriste prirodna djubriva. Cak u organskoj postoje i neka ogranicenja. Osnovna razlika izmedju organske i konvencijalne proizvodnje je u pesticidima a ne u djubrivu. 

 

Nisam nikakav fan organske hrane, za mene je to pomodarstvo, ali svako ima pravo na svoj izbor. To nisu budale, u njihovoj odluci da izaberu organski hrani ima rezona i razlika izmedju organske, konvencijalne i GMO hrane postoji. Ja nikad ne bih napravio takav izbor, jer po meni nema svrhe da toliko pazim na kvalitet hrane u tom smislu, a konzumiram alkohol, volim slatko, zivim u zagadjenoj sredini...


  • 2

#47 yossarian

yossarian
  • Members
  • 3,774 posts

Posted 06 March 2018 - 22:12

 

Sto se brojlera tice i ja ih sada konzumiram, ali ipak je bolje i ukusnije meso od domace zivine. Moji roditelji su nekad kupovali brojlere i pustili ih neko vreme medju domacu zivinu, meso je bilo mnogo bolje. Ne radimo to vise, nema se vremena za te zajebancije. 

Pa dobro, brojler koga pustiš da trčkara po avliji više i nije brojler, već "free range".


  • 0

#48 Kinik

Kinik
  • Members
  • 43,426 posts

Posted 06 March 2018 - 22:18

...

 

... džaba si krečio ...

 

Ne radi se o krecenju, vec o smornoj, njanjavoj propagandi da se na prezasicenom evropskom trzistu hrane od likova sa manjkom pameti lako otme visak para i nadoknadi ulozeno.

To je nevidjena sarena laza za pecanje indoktriniranih.

Ne interesuje me ponasanje holandskih kupaca - ne zivim tamo.
Gluposti oko 'free range / grass feed' su iz iste price. U to mogu da poverujem tamo gde se to dogadja na pozamasnim povrsinama.
USofA, Canada, Ozzielend, Argentina ... etc, etc.

 

Koliko je prosecno veliko farmersko / stocarsko imanje u Holandiji?

Kazu da u Holandiji broj farmi male povrsine opada, a broj vecih raste. Sto znaci - to je dalja industrijalizacija poljoprivrede.

Mrzi me da trazim farmerske likove koji se zale da ih guta indistrija / banke / krediti.

Ko zeli da mu zivot prodje u cuvanju kokosaka / goveda? Te glupe pticurine ponekad hoce i da polete - doduse do 20 metara, ali moras da imas ogradu. Tamo gde prebivaju momentalno sve utabanaju / za..ru.
A kravetine dobro nahrane, napoje i puste iz visokomehanizovanih stala na livadu da se dosadjuju. Zar one tamo preko citavog dana / godine pasu? Normalno da ne. I tamo ih ne muzu, ne pregledaju. No, sta zna neko dete iz grada koje misli da cokoladica izlazi na Milkino vime.
:lol+:

Sve oko farmerstva / poljoprivrede su evropski posleratni strahovi / opsesija da se glad vise ne dopusti.
Sad su doterali do suprotnog - hrane ima i za bacanje, zalihe / viskovi su sve veci, proizvodjacima se placa da ne proizvode, ribarima da ne pecaju, restrikcije za uvoz su nevidjene, drzavne subvencije enormne, pa se farmeri dovijaju prodajuci 'ekolosku maglu' tupsonima. Ako, takve koji ocigledno imaju visak para i treba sisati.

Ranije, dok nije bilo 'brojlera' piletina je bila delikates, a kokosi na pijaci su se prodavale zive.
Ja imam neku bakutu na pijaci od koje kupujem matore koke. Nema lazi - sama mije rekla - cim pocne da nosi slabije, malo je ugojim i - cap! No, meni odgovara sto je 'matorija' za 'coq au vin'. Obicno mi spremi dva komata koje isece na pola pa ih bacim u zamrzivac. Brojlere skoro ne kupujem.

Vec sam pisao - razgovarao sam sa nekim likovima koji se bave 'organskom proizvodnjom', pa mi pokazivali i slike imanja. Nisam pred njima komentarisao, nego kazem liku koj ih je doveo na sajam - cekaj, pa jel im to na slici komsijska njiva sa kukuruzom? Jel i kukuruz 'organski'? Samo je stavio prst na usta - psst, nemoj da mi teras musterije! A na pitanje tih istih proizvodjaca - bi li ja kupovao njihovu sargarepu, a to je bilo nesto - sacuvaj boze - malo, kvrgavo, hibrid, ali bez svega sto mu je namenjeno za rast - glatko sam rekao - ne. Ne zelim da za sargarepu placam XYZ dinara a mogu je naci za X-YZ dinara.

Pisao sam kako sam bio u germaniji kod nekih likova, pa se nasao u bedaku. Em, matori 'sesetosmasi', em novokomponovani 'zeleni-ekologisti'. Pure tragedy.
U samposluzi - ne, mi ne kupujemo crveno meso, a ovde ni sir ni puter; ne - mi ne kupujemo ovde povrce; ne - mi ne kupujemo ovde pivo, samo ne, ne i ne. Kao, imaju oni svoju eko-radnjicu. Mogu li ja da kupim za svoje pare? Moze. Divno.

Kupim ja sta sam hteo.

 

I odemo u tu radnjicu, neko podrumce sa musavom, mrsavom, ruznjikavom schwabicom. Kad sam video robu - slosilo mi se. Kvrgavo povrce, neki sitni kropmpirici, musav noz za 'domaci sir / puter' ... A i musterije takve.

Pivo ovih nesretnika kod 'zelenog proizvodjaca' - neka tanka pishoka. Srecom bio sam kupio pivo po mom izboru a i par flasa korn schnappsa. Oni, normalno ne piju. I dok smo se dugar i ja sladili nekom kolenicom i kobajama, kupusom i gomilom przenih krompira, uz crni hleb, schnapps i pivo - oni su potrosili - svako po manju kesicu supe, pa neko bareno povrce i pirinca, a odmah zatim su i deca i matori navalili na po cokoladu i litre soka!
Aaaaa, rekoh ja glasno - pa u vasoj kuci je bog-ugljeni hidrat!? Na ste je lik, kasnije pred TV, dok smo nesto pricali opravdavao zenu - mnogo radi i ne stize.
A sve cepa gastritis. Neka hvala, pomislim - nemojte samo sa tim 'zelenim'!

Gledao sam takodje neku olandesku kulinarsku emisiju.
Gde lik u emisiju dovodi kuvare-amatere iz raznih zemalja sveta koji spremaju tradicionalna jela, a olandezi-farmeri ih probaju i ocenjuju.
:ajme:
Stvarno sam se iznenadio koja je to farmerska seljacija. Uzas.
Em svi debeli / pretili, rumeni kao prasad, em nisu u stanju da ocene sta jedu i sa mukom sve to trose.
Mozda je bilo 2-3 mladje osobe koje su se izrazile pohvalno, ali voditelj kaze - putovale su po svetu.
Ovi matoriji - zaista su za njih dzabe krecili tu egzotiku.
Pogledavao sam one ne-olandske likove (surinam, indija, tajland, maroko, jamajka), - zaista im nije bilo prijatno, mada su se na silu osmehivali.

 

Btw, i ono malo 'eko-organskih' proizvoda po trznim centrima zaobilazim u sirokom luku, a u prodavnice 'zdrave hrane' ne ulazim. Tek to je lazljiva, alava banda.

:wicked:

...


  • 1

#49 Kinik

Kinik
  • Members
  • 43,426 posts

Posted 06 March 2018 - 22:24

...

 

... ovaj tekst je dosta los ... ne kazem da nije tacan, ali potpuno pogresno prilazi problemu ... osnovna teza nije tacna, pa samim tim i zakljucci ...

 

 

Mislim  da je lik hteo da kaze nitrat iz stajnjaka je isto sto i nitrat iz NPK.

Namerno nisam hteo da navedem - no on je sa nekog izraelskog Unija.

;)

A ti znas kakvi jevreji umeju da bvudu polemicari i koliko cene svaki svoj shekel.

 

PS.

Da i ne govorimo o tome kakve su uspehe postigli u tehnologiji proizvodnje hrane.

 

...


Edited by Kinik, 06 March 2018 - 22:27.

  • 0

#50 Doorn

Doorn
  • Members
  • 14,739 posts

Posted 06 March 2018 - 22:35

Nema boljeg od klempe sto se u blatu valj'o. Pravi biolosko organski. Takodje uzivam kad na NL tv prikazu kolika je sve to glupost oko "biologisch voedsel".
  • 0

#51 A sad

A sad
  • Members
  • 3,504 posts

Posted 06 March 2018 - 22:38

...

 

 

 

Mislim  da je lik hteo da kaze nitrat iz stajnjaka je isto sto i nitrat iz NPK.

Namerno nisam hteo da navedem - no on je sa nekog izraelskog Unija.

;)

A ti znas kakvi jevreji umeju da bvudu polemicari i koliko cene svaki svoj shekel.

 

PS.

Da i ne govorimo o tome kakve su uspehe postigli u tehnologiji proizvodnje hrane.

 

...

 

Pa on jeste u pravu sto se toga tice, to je nesporno. Problem sa tekstom je sto je to potpuno irelevantno za celu pricu jer razlika nije u tome, vec u primeni pesticida. 

 

Jevreji imaju sjajnu poljoprivredu i postavili su odlicne standarde. 


  • 0

#52 Kinik

Kinik
  • Members
  • 43,426 posts

Posted 06 March 2018 - 22:50

...

 

Cekaj, pa tekst nije bio o pesticidima - tu je problem jasan.

 

Covek je pisao o pomodarstvu, o likovima koji muljaju sa nazivom 'organski' izdajuci m. za b. i zaradjujuci na tome.

Za pesticide mi je jasno, to je potreban veliki oprez.

 

...


  • 0

#53 Honey Badger

Honey Badger
  • Members
  • 7,643 posts

Posted 06 March 2018 - 23:09

GMO uopste ne mora da ukljucuje pesticide. To neko pokusava da podmetne od pocetka rasprave. GMO cini 99% nase ishrane. Stari egipcani i asirci su ukrstavali i odabirali i biljke i zivotinje, radi boljeg prinosa, danas to samo ide brze i lakse, jebiga civilizacija.

Da bi se dobio Organic certifikat, potrebno je zadovoljiti mnoge uslove i uopste nije lako, zato ta roba ima visu cijenu. Nekome to vrijedi, nekome ne.

Pola tih uslova za certifikat meni ne znaci nista i vecinu te robe ne kupujem. Bitnije mi je u kakvim uslovima zive zivotinje od toga je li njihova prehrana certificirana organic ili je gmo.

Imam utisak da je akcenat cesto na pogresnoj strani, da je vecina stvari oko kojih se lome koplja nevazno, a da se zanemaruju detalji koji urusavaju bio diverzitet i idu na stetu svih nas bez obzira je li to organic ili gmo.
  • 0

#54 McLeod

McLeod
  • Members
  • 59,009 posts

Posted 06 March 2018 - 23:14


 

 

Sve je to manje vise u redu i upada u te izbore u koje ne ulazim. Ali takodje nema apsolutno ama bas nikakve veze sa onim sto sam rekao. Znaci rasprava je pocela kada je A Sad rekao da organska i GMO hrana nije isto i da su na "suprotnim stranama". Objasnjeno je zbog cega jesu u glavama potrosaca, iako sustinski nisu. Onda smo pricali o tome sta je "zdravije" i tu sam bio potpuno precizan da precizniji ne mogu biti - ako se hrana tretira pesticidima kako je propisano, ne moze da bude stetna za konzumente.

 

To je dokazalo na hiljade peer review studija. Naravno, uvek ce neka Srbenda da zna bolje, sta znaju ti naucnici. Posto smo to pretresli jasno je da je recenica "Organska hrana je zdravija od GMO hrane zdravija" cista besmislica.

 

Nigde nisam rekao da ne postoji bolji izbor i losiji izbor hrane. Ali razliku u izboru svakako ne pravi iskljucivo tip proizvodnje.

 

Cela prica mi lici na ludake koji nece da koriste zubne paste sa fluorom jer je fluor u elementarnom obliku toksican. Iako je to klasicna glupost prouzrokovana elementarnim nepoznavanjem hemije, proizvodjaci su to prepoznali, pa takvima nude zubne paste bez fluora.

 

To sto potrosac nesto trazi zbog zabluda, a proizvodjac mu to nesto pruzi zbog profita, ne dokazuje da je taj potrosac u pravu.

 

A naravno da nemam nista protiv da svako jede sta god hoce, svako je odgovoran za svoje zivotne izbore, niti ikome gledam u tanjir.


  • 0

#55 A sad

A sad
  • Members
  • 3,504 posts

Posted 06 March 2018 - 23:15

...

 

Cekaj, pa tekst nije bio o pesticidima - tu je problem jasan.

 

Covek je pisao o pomodarstvu, o likovima koji muljaju sa nazivom 'organski' izdajuci m. za b. i zaradjujuci na tome.

Za pesticide mi je jasno, to je potreban veliki oprez.

 

...

 

Nisam na taj nacin gledao na tekst. Ako tako gledam onda da. On zapravo govori o prevarantima koji svoje proizvode izdaju za organske tvrdeci da u nisu gajeni uz pomoc vestackih djubriva, vec prirodnih, a ona su u krajnjoj instanci istog hemijskog sastava. I to je svakako u pravu.

 

Na tekst sam gledao drugacije. Autor se uhvatio za bukvalno znacenje termina i na osnovu toga napisao kritiku organskih proizvoda. Ta kritika je apsolutno tacna. Problem nastaje sto te reci u zargonu imaju dugacije znacenje. Da ne ulazim sad u termin organska proizvodnja, potpuno se slazem da termin nije bas najbolji. On  tumaci da kada neko kaze kupite organski krompir koji je bez hemije da to znaci da je proizveden bez upotrebe hemijskih sredstava, odnosno vestackih djubriva. U Srbiji kada to kazes to znaci da je proizveden bez prskanja, termin hemija kod poljoprivrednika znaci pesticid, a ne vestacko djubrivo. Zato je autor teksta, iako je tekst potpuno tacan, promasio sustinu, sto je verovatno uradio namerno ako gledamo na tekst iz ugla iz kojeg ti od pocetka na njega gledas.

 

Inace, apsolutno se slazem da je vecina hrane koja se kod nas izdaje za organsku prevara. Coveka mrzi da prska jabuke, i onda ih na pijaci prodaje kao organske, ili organski med, pcele uzimale polen samo sa biljaka koje se gaje organski a ostale su preskakale. Medjutim, ja nisam pisao o tome. 


  • 1

#56 A sad

A sad
  • Members
  • 3,504 posts

Posted 06 March 2018 - 23:18

GMO uopste ne mora da ukljucuje pesticide. To neko pokusava da podmetne od pocetka rasprave. GMO cini 99% nase ishrane. Stari egipcani i asirci su ukrstavali i odabirali i biljke i zivotinje, radi boljeg prinosa, danas to samo ide brze i lakse, jebiga civilizacija.

Da bi se dobio Organic certifikat, potrebno je zadovoljiti mnoge uslove i uopste nije lako, zato ta roba ima visu cijenu. Nekome to vrijedi, nekome ne.

Pola tih uslova za certifikat meni ne znaci nista i vecinu te robe ne kupujem. Bitnije mi je u kakvim uslovima zive zivotinje od toga je li njihova prehrana certificirana organic ili je gmo.

Imam utisak da je akcenat cesto na pogresnoj strani, da je vecina stvari oko kojih se lome koplja nevazno, a da se zanemaruju detalji koji urusavaju bio diverzitet i idu na stetu svih nas bez obzira je li to organic ili gmo.

 

Ti mesas genetske modifikacije sa selekcijom i ukrstanjem. 


  • 0

#57 A sad

A sad
  • Members
  • 3,504 posts

Posted 06 March 2018 - 23:21

Sve je to manje vise u redu i upada u te izbore u koje ne ulazim. Ali takodje nema apsolutno ama bas nikakve veze sa onim sto sam rekao. Znaci rasprava je pocela kada je A Sad rekao da organska i GMO hrana nije isto i da su na "suprotnim stranama". Objasnjeno je zbog cega jesu u glavama potrosaca, iako sustinski nisu. Onda smo pricali o tome sta je "zdravije" i tu sam bio potpuno precizan da precizniji ne mogu biti - ako se hrana tretira pesticidima kako je propisano, ne moze da bude stetna za konzumente.

 

To je dokazalo na hiljade peer review studija. Naravno, uvek ce neka Srbenda da zna bolje, sta znaju ti naucnici. Posto smo to pretresli jasno je da je recenica "Organska hrana je zdravija od GMO hrane zdravija" cista besmislica.

 

Nigde nisam rekao da ne postoji bolji izbor i losiji izbor hrane. Ali razliku u izboru svakako ne pravi iskljucivo tip proizvodnje.

 

Cela prica mi lici na ludake koji nece da koriste zubne paste sa fluorom jer je fluor u elementarnom obliku toksican. Iako je to klasicna glupost prouzrokovana elementarnim nepoznavanjem hemije, proizvodjaci su to prepoznali, pa takvima nude zubne paste bez fluora.

 

To sto potrosac nesto trazi zbog zabluda, a proizvodjac mu to nesto pruzi zbog profita, ne dokazuje da je taj potrosac u pravu.

 

A naravno da nemam nista protiv da svako jede sta god hoce, svako je odgovoran za svoje zivotne izbore, niti ikome gledam u tanjir.

 

Tekstove koje si naveo kao dokaz tvoje tvrdnje govore o povecan procentu kancera kod ljudi koji koriste hranu tretiranu odredjenim pesticidima. Toliko o tome. Naravno da je zdravija hrana koja u sebi ne sadrzi tragove pesticida od one koja u sebi sadrzi. Pun je internet takvih studija i nisu ih pisale nikakve srbende. Sto si navodio tekstove u kojima to pise ako nije tako? 


  • 0

#58 cyberwor/L/d

cyberwor/L/d
  • Members
  • 12,762 posts

Posted 06 March 2018 - 23:33

Pa da, ako hoces da stavis ekoloski pecat na jabuke koje prodajes onda ne smes da ih prskas. Tako kazu pravila. I onda svi kao treba da uljuljkano odahnu spasavajuci sebe i planetu. Iako ta ista pravila dozvoljavaju da to sto ne smes da spricnes po jabukama smes da spricnes u zemlju oko jabuke. To se onda zove eko-jabuka/kruska/whatever. Nije sija nego vrat. Sve legalno. Ekoloski. 


  • 1

#59 darth bane

darth bane
  • Members
  • 7,311 posts

Posted 07 March 2018 - 02:06

Krajnje si neobavesten o cenama hrane u Srbiji, koje su ogromne. U UK je recimo litar mleka u proseku jeftiniji nego u Maksiju u BG. Pa ti onda racunaj...

A koliko je vekna hleba?

Plus, kad kupujes od seljaka ili na pijaci sve je mnogo jeftinije. Paradajz i paprike: 50 centi kilo! 

U restoranu  se mozes fino najesti za 500-600 dinara ( 5-6 USD) ! 


Edited by darth bane, 07 March 2018 - 02:08.

  • 0

#60 Kinik

Kinik
  • Members
  • 43,426 posts

Posted 07 March 2018 - 04:25

...

 

Obican 50-55, ovi kvalitetniji do 100 i vise.

 

Pecivo je skupo i sluzi da kompenzuje gubitke kod prodaje obicnog hleba.

 

...


  • 0