Jump to content


Photo
- - - - -

Izbori - BGD edition


  • Please log in to reply
232 replies to this topic

#61 Kinik

Kinik
  • Members
  • 43,426 posts

Posted 16 February 2018 - 21:17

...

Danas pogledam u sanduce - a ono svi okiceni nekom stampanom drljavinom one novobeogradske barabe, koja bi da bude 'gradonacelnik'.
I to ni manje ni vise nego - 'Beogradu treba gradonacelik, ne politicar'.

To da kaze jedna protuva koju je Djitler doveo u lopinsko-gangstersku stranku za partijskog batinasa?
:wicked:

 

Attached File  beogradu treba 001.jpg   196.52KB   9 downloads

------------------------------------------

 

http://www.anti.medi...ratska-stranka/

>> ... DOSIJE 07. feb 2018.
PINK PANTERI DEMOKRATSKE SRBIJE
Da li je bezočna pljačka Demokratske stranke pravo lice evropske, pristojne i građanske Srbije
Otkriva: Antidot tim
 
Medijska mreža Antidot ekskluzivno objavljuje dokument o čijoj sadržini danima spekulišu domaći mediji, a koji je izazvao opšti rat između nekadašnjih članova Demokratske stranke  predvođenih Draganom Đilasom i sledbenika aktuelnog lidera te partije Dragana Šutanovca.

Nakon višemesečnog istraživanja o uzrocima političke i finansijske devastacije Demokratske stranke, nekada vodeće proevropske političke snage u Srbiji, Antidot je došao u posed internog Izveštaja o kontroli trošenja finansijskih sredstava koji je u novembru 2017. godine sastavila specijalno formirana Radna grupa DS-a. Izveštaj čiju sadržinu ekskluzivno objavljujemo, predstavlja autentično i dokumentovano svedočanstvo o načinima na koje su bivši rukovodioci DS-a, zarad svojih privatnih interesa, doveli do finansijskog kolapsa partije koja je pune dve decenije predstavljala simbol nade i svetionik za sve one građane Srbije koji su težili demokratizaciji i modernizaciji srpskog društva.

Izveštaj koji je sastavljen na osnovu podataka finansijske službe DS i internih dokumenata i ugovora iz te stranke, otkriva kakva je bila stvarna uloga Dragana Đilasa, Aleksandra Šapića, Bojana Pajtića i njihovih pomagača u finansijskom urušavanju stranke koje je dovelo do četvorogodišnje blokade njenih računa i dužničkog ropstva prema Đilasu i Šapiću koji danas predstavljaju najveće poverioce partije koju su nekada vodili.

Antidot takođe otkriva i koliko su novca bivši vodeći ljudi DS-a svojim mahinacijama isisali iz blagajne i sa računa svoje gotovo bankrotirane stranke, kako su njeni funkcioneri i poslanici bili primoravani da stavljaju hipoteke na svoje privatne nekretnine kako bi garantovali vraćanje partijskog kredita, kako su Đilas i Šapić tu situaciju iskoristili da ostvare ekstra zaradu, kako su u prinudnim naplatama u svoje džepove stavljali čak i nadoknade koje je država uplaćivala za trudnice i porodilje zaposlene u Demokratskoj stranci za čija se prava danas navodno bore, ali i kako su Pajtić i Đilas, u vreme dok su rukovodili strankovm, fiktivnim fakturama i nepostojećim poslovima izvlačili finansijska sredstva sa stranačkih računa.

Dokument istovremeno otkriva stvarne razloge i pozadinu sveopšteg rata među dojučerašnjim partijskim drugovima koji se poslednjih dana vodi preko medija i društvenih mreža, a u kojem se bivši i sadašnji čelnici DS-a međusobno optužuju za najteža krivična dela, pljačkanje državnih fondova, nameštanje tendera, formiranje crnih fondova i krađu novca iz partijske blagajne.

Kako su demokrate zaradile etiketu "žutih lopova"?
Jednu od osnovnih karakteristika aktuelnog političkog procesa u Srbiji predstavlja vidljivo odsustvo opozicionog tega na političkom tasu kao prirodne protivteže i alternative strankama na vlasti. Idejno, finansijski, kadrovski i u svakom drugom smislu devastirana opoziciona scena Srbije u takvom stanju se našla nakon 2012. godine, ponajviše zahvaljujući kolapsu Demokratske stranke koja je do tada predstavljala stožernu stranku proevropskog političkog bloka. Pad s vlasti i urušavanje Demokratske stranke koje je usledilo, predstavljali su samo finale procesa njene devastacije koji je započet desetak godina ranije, neposredno nakon ubistva prvog demokratskog premijera Srbije Zorana Đinđića i preuzimanja stranke od strane Borisa Tadića i njegovih najbližih saradnika – Miodraga Mikija Rakića i Dragana Đilasa, a kasnije i Bojana Pajtića.

Danas, pet i po godina nakon pada demokrata s vlasti, derivati te stranke pojavili su se u raznim kolonama kao najglasnija alternativa vladajućoj koaliciji na predstojećim izborima za Skupštinu Grada Beograda. Tako su se oko liste koju predvodi Dragan Đilas, bivši gradonačelnik Beograda i predsednik DS-a, okupili nekadašnji Ombudsman Saša Janković koji je do pre samo pola godine, prema svedočenju akademika Dušana Teodorovića, Đilasa otvoreno nazivao “trojanskim konjem vlasti”, [1] a u bloku se našlo mesta i za Vuka Jeremića koga je Đilas svojevremeno izbacio iz DS-a zbog čega ga je Jeremić nazvao "najvećim zlom koje po svaku cenu mora biti zaustavljeno". Ovoj koaliciji pristupio je i nekadašnji potpredsednik DS-a Borko Stefanović koji je svojevremeno vodio politički rat protiv Vuka Jeremića, a Đilasa je podržao i Bojan Pajtić, čovek koji ga je svojevremeno smenio sa mesta predsednika DS-a.

Poučena samoubilačkim iskustvom koje je stekla podrškom Saši Jankoviću na predsedničkim izborima u martu 2017. godine, Demokratska stranka na čelu sa Draganom Šutanovcem odlučila je da na ove izbore ide sa svojom listom u čemu je podršku dobila od nekadašnjeg lidera stranke i Predsednika Srbije Borisa Tadića. I taj blok je uspeo da spoji do skoro nespojive političke aktere, pa je tako borba za prelazak cenzusa i koji procenat više spojila čak i Borisa Tadića i Zorana Živkovića čiji je razlaz nakon ubistva Zorana Đinđića označio početak kraja DS-a kao stranke koja je svoj identit gradila na Đinđićevoj beskompromisnoj reformskoj politici. Štaviše, Tadić je upravo i napustio DS zbog toga što je njen tadašnji lider Dragan Đilas, pred izbore u proleće 2014. godine, sklopio koaliciju sa Novom strankom Zorana Živkovića.

Nekoliko meseci pre raspisivanja beogradskih izbora, u trenucima kada je na opozicionom delu političke scene već uveliko bilo započelo pregrupisavanje i zauzimanje startnih pozicija za predstojeću kampanju, među nekadašnjim istomišljenicima i stranačkim drugovima započele su optužbe za pljačku i krađu u vreme dok su bili na vlasti. U okviru međusobnog raščišćavanja računa među dojučerašnjim najbližim saradnicima, unutar Demokratske stranke pojavio se interni Izveštaj Radnog tela za utvrđivanje finansijskog stanja i kontrolu načina trošenja finansijskih sredstava. [2]

U situaciji kada su stranački računi već pune četiri godine u blokadi, zaposleni u partiji ne primaju plate, nekretnine članova stranke još uvek se nalaze pod hipotekom, a Multikom Dragana Đilasa i Aleksandar Šapić putem prinudne naplate redovno naplaćuju svoja potraživanja, 13. juna 2017. godine Predsedništvo DS je donelo Odluku broj 004-10/2-626-17 kojom je formirano Radno telo za utvrđivanje finansijskog stanja i kontrolu načina trošenja finansijskih sredstava. Za šefa tog tela imenovan je Goran Paunović iz Novog Sada (čovek koji se poslednjih dana nalazi pod svakodnevnim Tviter napadima Bojana Pajtića), dok su kao članovi imenovani: dr Čedomir Vasić iz Niša, Nenad Borović iz Rume, Živan Mirić iz Šida i doc. dr Goran Radojev iz Novog Sada.

Kao najodgovorniji pojedinci, koji su politički i finansijski upropastili Demokratsku stranku, u Izveštaju su imenovani Dragan Đilas, Aleksandar Šapić, Bojan Pajtić i Dušan Elezović, dok iz opisanih događaja jasno proizilazi da su značajnu ulogu u tom procesu imali i Boris Tadić i Miodrag Miki Rakić koji je važio za nezvaničnog “bankara stranke” u vreme dok je ta partija bila na vlasti. Prema navodima iz ovog dokumenta, umesto da stranci omoguće finansijsku konsolidaciju, Đilas, Šapić, Pajtić i Elezović su sistemom mahinacija našli način da zarade na nevoljama stranke koju su u to vreme predvodili. U Izveštaju se navodi i da su aktivnosti imenovanih funkcionera, koje su bile usmerene na finansijsko uništavanje stranke, nastavljene čak i nakon blokade partijskih računa 2014. godine. “Kreativnim kombinacijama nastavili su da izvlače novac, ovaj put iz same stranke”, ukazuje se u Izveštaju čiju sadržinu Medijska mreža Antidot u celini ekskluzivno objavljuje.

“Finansijski moćna manjina unutar stranke, brinući isključivo o ličnim i korporativnim interesima, urušila je ugled i trajno nalepila etiketu 'žutih lopova' svim članovima Demokratske stranke....Velika podrška građana i vlast na gotovo svim nivoima do 2012. godine, stavila je Demokratsku stranku u fokus interesovanja svih društvenih grupa. Osim povećanog interesovanja za članstvo, razne oblike saradnje nudili su različiti poslovni krugovi, bezbednosne strukture, lokalni lideri bez ideologije i dr. Nalazeći unutra partnere, finansijskom pomoći, 'dobronamernim' savetima i različitim uslugama, postepeno su ulazili u sve strukture stranke, čime su sistematski stvarali poslovni i politički ambijent po sopstvenoj meri....Uspostavljanjem njihovog modela ponašanja stranka je, posebno u vreme izbora, postajala zavisna upravo od novca stvorenog zloupotrebom uticaja, ugleda i imena DS-a”, navodi se u Izveštaju koji je sačinila Radna grupa Demokratske stranke. U tom dokumentu se dalje dodaje:

“Uspostavljena je kontrola tokova javnih finansija, nameštani su tenderi i konkursi, a zatim određivani procenti. Koliko je novca zaista završavalo u stranci, a koliko u privatnim džepovima, nemoguće je saznati jer se o nečemu što 'ne postoji' nije smela voditi nikakva evidencija, pa ni izvršiti kontrola. Mnogi funkcioneri koji su bili deo tog sistema samovoljno su zadržavali deo novca za sebe....Stranka sa najboljim članstvom, nosilac najprogresivnijih ideja, proevropskih reformi i društvenih promena, lagano je posustajala pod teretom ličnih, kriminogenih interesa sve moćnijih pojedinaca bez skrupula i ideologije.”

Utabani put u dužničko ropstvo
Prema internom izveštaju Demokratske stranke, koji je u novembru 2017. godine stranačkom rukovodstvu predstavio specijalno formiran tim, glavnu krivicu za finansijsku dubiozu nekada najveće stranke u Srbiji snose Dragan Đilas i Bojan Pajtić, koji su uz pomoć Aleksandra Šapića i Dušana Elezovića ovu partiju bukvalno gurnuli u dužničko ropstvo prema Draganu Đilasu kao svom najvećem poveriocu.

Kao glavne uzroke koji su doveli do višegodišnje blokade stranačkih računa koja traje i danas, u izveštaju se navodi enormno i nekontrolisano trošenje sredstava tokom kampanje 2012. godine. Prema nalazima komisije, finansijska autodestrukcija nastavljena je zaduživanjem kod Razvojne banke Vojvodine pod uslovima za koje se u startu znalo da ne mogu biti ispunjeni, a “čerupanje stranke je nastavljeno i nakon blokade računa, što predstavlja vrhunac bezobzirnosti i otvara brojna, čak i politička pitanja”.

Pozivajući se na podatke iz partijske finansijske službe, u izveštaju se konstatuje da je tokom i neposredno nakon izborne kampanje 2012. godine, DS potpisala dva ugovora sa firmom Communis na osnovu kojih su prema toj firmi nastale obaveze u iznosu od 7,9 miliona evra. Kako bi taj iznos bio isplaćen, rukovodstvo stranke potpisalo je ugovor o kratkoročnoj pozajmici sa Razvojnom bankom Vojvodine od koje je uzet šestomesečni kredit od 360 miliona dinara sa kamatom od 1,4% mesečno (efektivno 18,4% na godišnjem nivou). Taj kredit je uzeo direktor kampanje Dušan Elezović koji je bio neformalni gospodar poslovanja RVB-a, a koji je prilikom uzimanja zajma svojim stranačkim drugovima usmeno obećao da će u primerenom roku biti izvršen reprogram kredita na period od 4 godine. Kako se do trenutka isteka roka za vraćanje kredita to nije dogodilo, od 4. marta 2013. godine usledila je gotovo dvomesečna blokada stranačkog računa od strane RVB.

Iako se u izveštaju navodi da je taj novac bio neophodan kako bi pokrio rashode koji su tokom kampanje prevazišli prihode, visoki funkcioner Demokratske stranke koji je želeo da ostane anoniman, objasnio nam je da je namera bila da se od banke podigne fiktivni kredit čija je jedina funkcija trebalo da bude da pokrije troškove dok se 5.000.000 evra iz crnih fondova stranke postepeno ne ubace na legalan račun. “Taj proces se odvijao preko uplata takozvanih malih donacija od po nekoliko desetina hiljada dinara i da bi se taj novac uplatio bilo je potrebno izvesno vreme. Kako bi se taj vremenski jaz premostio, rukovodstvo je odlučilo da podigne šestomesečni kredit od RVB-a za koji niko nije ni pomislio da će biti problema u vraćanju”, ukazao je naš sagovornik.

Đilasov patološki odnos prema novcu
Objašnjavajući politički kontekst u kome se događala operacija finansijskog uništavanja partije koja je politički već bila srušena, naš sagovornik navodi sledeće: “Istog dana kada Multikom (firma u vlasništvu Dragana Đilasa) postaje garant dela duga prema RVB, Đilas u banci podiže 4 miliona evra. To može samo neko ko ima patološki i bolestan poriv ka novcu. Čovek koji i pored toga što ima toliko novca da u jednom danu može sa računa da podigne 4 miliona evra u kešu, dolazi u stranku kako bi zaradio na mahinacijama sa njenim kreditima, bez ikakve zadrške može se nazvati kleptomanom. On je po istom sistemu ojadio Dragana Sakana, pa Narodnu kancelariju da bi na kraju svoj pir završio potpunom devastacijom sopstvene bankrotirane stranke. Njegove namere očigledno nisu bile da zadrži stranku. Očigledno mu je cilj bio da uzme novac i pobegne. Čak i preuzimanje stranke od strane Bojana Pajtića bilo je rezultat njihovog dogovora. Prva odluka koju je Pajtić doneo bila je ona o potpisivanju ugovora o preuzimanju duga RVB od strane Multikoma na čemu je Đilas zaradio preko 200.000 evra. Šta je bio Pajtićev motiv za potpisivanje takvog ugovora, mislim da je svima jasno.”

Naš sagovornik istovremeno potvrđuje tačnost navoda koji su se pojavili u internom izveštaju stranke iz novembra 2017. godine i navodi da se iz njega jasno vidi da je jedan od ključnih motiva Đilasovog angažovanja u partiji, nakon njenog pada s vlasti, zapravo bilo sticanje finansijske dobiti.

“Već 30. avgusta sekretarka stranke Tamara Tripić je upozorila da taj kredit neće biti moguće vratiti. Dakle, Elezović je uzeo kredit pod nepovoljnim uslovima, a Đilasu je taj kredit savršeno odgovarao kako bi nastavio da mulja sa njim i da na njemu dodatno zaradi. Elezović je dogovorio šestomesečni kredit sa zelenaških 18% kamate i očigledno je da je bio u dogovoru sa RVB da zajedno opljačkaju DS i verovatno podele dobit. Pošto DS nije imala novca da vrati kredit, na scenu stupa Đilas koji najpre preko Zorana Mileševića iz Kikinde nalazi garanta, a kasnije Multikom preuzima ceo kredit čime u jednom danu zarađuje 100.000 evra plus 1,4% mesečne kamate na ukupni dug, čime stranku bukvalno uteruje u dužničko ropstvo”, ukazuje naš sagovornik i dodaje da su Đilas i Pajtić čak i preko fiktivnih faktura i poslova dodatno isisavali novac iz stranke.

“To se dešavalo preko nekakvih printing centara i štampanja nekih navodnih letaka koje niko nije video. DS u to vreme ne samo što nije štampala letke već nije plaćala ni prostorije, niti su isplaćivane plate zaposlenima, a stranka nije imala gde čak ni Glavni odbor da održi zbog dugovanja prema Sava centru. Usred tih događaja Đilas podiže 4.000.000 evra koje daje Milici Delević pred njen odlazak u London. Prethodno, on u kampanji tvrdi da nema nekretnine, a iz maila koji su objavili mediji jasno se vidi da je njegova kuća plaćena milion evra, zgrada nekog Ilketa 1,5 miliona, za Arenu sport skoro milion, od Milice (Delević) je kupio stan od 350.000 i dodao joj razliku još toliko, što je sve novac koji je sa računa Multikoma podigao za manje od godinu dana tokom 2011.”, ukazao je naš sagovornik iz vrha Demokratske stranke. [3]

NEMILOSRDAN ODNOS ČAK I PREMA TRUDNICAMA: O stepenu bestijalnosti bivših stranačkih funkcionera najbolje svedoči podatak da su kroz prinudnu naplatu od stranke uzimane čak i nadoknade koje je država uplaćivala za trudnice i porodilje koje su zaposlene u DS-u!  “Dok se pare izvlače iz stranke, niko od zaposlenih iz DS ne prima platu među kojima je bilo čak i trudnica i porodilja. One dobijaju svoje zaostale zarade tek kada za sekretara stranke dolazi Milan Popović nakon izbora Pajtića za predsednika stranke. U vreme Đilasovog mandata nije im isplaćen ni dinar, iako je država redovno uplaćivala nadoknade za njih", otkriva naš sagovornik iz vrha DS-a ukazujući na licemerje koje Đilas pokazuje kada danas u kampanji govori o brizi o porodiljama, trudnicama, mladim bračnim parovima i ostalim osetljivim socijalnim grupama.
DS, međutim, u maju 2012. godine gubi izbore, stranka ne uspeva čak ni vladu da formira i na republičkom nivou prelazi u opoziciju. Novac koji je trebalo da bude iskorišćen za vraćanje duga, misteriozno nestaje, a čelni ljudi stranke umesto vraćanju ili reprogramu dugova okreću se međusobnoj borbi za preuzimanje partijskog vođstva. U toj borbi pobedu odnosi Dragan Đilas koji na sebe navodno preuzima misiju spasavanja DS od potpune političke i finansijske propasti. Jedan od prvih koraka koje preduzima u ulozi predsednika stranke bila je brutalna ucena stranačkih funkcionera i poslanika da, ukoliko žele da ostanu u stranci i na dotadašnjim pozicijama, svoje nekretnine moraju da založe kao garanciju da će kredit RVB biti vraćen.

Tom “pozivu” se odaziva 18 funckionera stranke među kojima su se našli i sam Dragan Đilas, Aleksandar Šapić, Dušan Elezović, Oliver i Lazar Dulić, Dušan Senić i drugi. Istovremeno, deo duga bio je obezbeđen deviznim depozitima porodice Milešević iz Kikinde, čiji je glavni predstavnik, lokalni tajkun Zoran Milešević poznat po bliskim odnosima sa Bojanom Pajtićem. Među svima njima, međutim, svoje hipoteke i položene depozite posebnim ugovorima sa strankom osiguravaju jedino Đilas, Šapić i Milešević koji na taj način iz ovog posla stiču novčanu dobit na račun stranke kojoj su navodno pomagali.

Nakon toga, nizom špekulativnih operacija u kojima su učestvovali Dragan Đilas, Bojan Pajtić, Dušan Elezović, Aleksandar Šapić i Zoran Milešević, Demokratska stranka je zbog servisiranja postojećeg duga prema RVB u iznosu od 49 miliona dinara, oštećena za dodatnih 80 miliona dinara koji su isplaćeni Đilasu, Šapiću i Mileševiću, a sve to su svojim potpisima odobrili Pajtić i Elezović. Sagledavajući ukupne troškove koji su nastali potpisivanjem niza štetnih ugovora, komisija je taj iznos procenila na više od 134 miliona dinara, odnosno preko 1.000.0000 evra, što je i konstatovano u pomenutom izveštaju.

Stranka pred bankrotom - odlična prilika za dodatnu zaradu
Operacija završnog finansijskog udara na DS započela je 27. januara 2014. godina kada je Dušan Elezović uputio pismo (del. br: 401/10-5-17) Radovanu Ivetiću, povereniku RVB u stečaju, u kojem je zahtevao da se, radi navodnog smanjenja duga stranke prema banci, izvrši naplata dugovanja iz deviznih depozita porodice Milešević. Samo dan kasnije i Dragan Đilas svoj prvobitno založeni stan zamenjuje novčanim depozitom od 200.000 evra. Ta operacija je učinjena kako bi Milešević i Đilas od stranke dobili nadoknadu štete u vidu kamate od 5% na položene depozite. Nakon što je, na Elezovićev zahtev, RVB deo duga naplatila iz položenih depozita, automatski su aktivirane odredbe Aneksa I ugovora o obezbeđenju tuđeg duga koje su dovele do toga da su obaveze koje je DS imala prema banci sada dodatno uvećane prema garantima (Đilasu i Mileševiću). Za položene depozite u iznosu od 93,6 miliona dinara, Đilas i Milešević su od DS naplatili 140 miliona dinara, odnosno oko 50% više od sume koju su kao depozit položili!

Objašnjavajući kontekst u kome se sve ovo odigravalo, naš izvor iz vrha DS napominje da je posebno bestijalan način na koji je Đilas dodatno zarađivao na nevoljama stranke koja ga je vinula u političke i poslovne visine zahvaljujući čemu je i postao jedan od najbogatijih ljudi u Srbiji.

"S druge strane, Đilas se pojavljuje na svakih 4-5 meseci sa kovertama u kojima pojedinim zaposlenima, koji su radili po 12 sati dnevno, daje po 100-200 evra kako bi odglumio nekakvog dobrotvora. To je isti onaj čovek koji sada roni krokodilske suze nad radničkim pravima”, ističe naš sagovornik i dodaje da je Đilas iskoristio priliku da od stranke, na čijem se čelu nalazio, on i interesno povezana lica zarade dodatnih par stotina hiljada evra iako su na svojim računima već imali na desetine miliona evro iznosa.

PARTIJSKO ZAPOŠLJAVANJE KAO SREDSTVO POLITIČKE KONTROLE: Kao jedan od glavnih aduta u predizbornoj kampanji Dragan Đilas i njegovi koalicioni partneri svakodnevno obećavaju da će se boriti protiv partijskog zapošljavanja. Kako su, međutim, tu politiku sprovodili dok su bili na vlasti, najbolje svedoči dokumentacija procurila iz DS-a koja ukazuje na poseban vid zloupotrebe uticaja i manipulacije upravo preko partijskog zapošljavanja. Tako su stranku preplavila pisma ljudi kojima je tokom izbornih kampanja bilo obećavano da će biti zaposleni nakon izbora. Ilustrativan je slučaj porodice Stanković iz Niša koja se, verujući obećanjima stranačkih čelnika, preselila u Beograd da bi bračni par sa dvoje dece nakon izbora bio ostavljen bukvalno na ulici i bez zaposlenja koje im je bilo obećano. [4][5]

Pored Đilasa i Mileševića, priliku da zaradi na nevolji svoje stranke nije propustio ni Aleksandar Šapić koji je, kao garant za dug stranke, u aprilu 2013. godine stavio zalog na svoj lokal u ulici Jurija Gagarina br. 151g, opština Novi Beograd. U januaru 2014. godine, Šapić je sa strankom potpisao novi Ugovor o obezbeđenju tuđeg duga kojim je predviđeno da se Šapiću nadoknadi “šteta” od 77.500 evra što je iznos koji je predstavljao procenjenu tržišnu vrednost lokala. Međutim, iz ugovora i prateće dokumentacije nije jasno ko je procenio da baš taj iznos predstavlja vrednost “nastale štete” pogotovo u svetlu činjenice da RVB nikada nije aktivirala hipoteku koja je stavljena na Šapićev lokal. Još zanimljivija je činjenica da je ovaj ugovor bio ekskluzivna privilegija Šapića pošto je ovakav ugovor bio potpisan jedino sa njim. Ugovor je potpisan u vreme kada je Dragan Đilas bio predsednik stranke i očigledno sa njegovim dopuštenjem. Po osnovu pomenutog ugovora Šapić je do sada od DS naplatio 3,97 miliona dinara, dok se ostatak duga nalazi u postupku prinudne naplate. U Izveštaju se navodi da je Šapić tokom čitavog perioda važenja hipoteke izdavao svoj lokal i prihodovao zakupninu zbog čega nije jasno kakvu je štetu on zaista pretrpeo, a koju mu sada njegova bivša stranka isplaćuje.

Privilegija koju je Šapić dobio od Đilasa, bila je posledica njihove interesne povezanosti koja potiče još iz vremena kada je bivšeg vaterpolo reprezentativca upravo Đilas doveo u stranku kao svog batinaša.

Njih dvojica su na mesto sekretara stranke doveli bivšu Šapićevu sekretricu iz gradskog odbora stranke Ljiljanu Kuzmanović Vujaković koja je potpisala najmanje dva sporna ugovora – upravo onaj sa Šapićem, ali i ugovor o zameni sredstava obezbeđenja sa Đilasom kojim je tadašnji predsednik DS svoj založeni stan zamenio novčanim depozitom na koji je počeo da naplaćuje kamatu. U izveštaju se nalazi i podatak da je Ljiljana Kuzmanović Vujaković u međuvremenu tužila DS zbog neisplaćenih 12 zarada na ime kojih od stranke potražuje 1,7 miliona dinara.

“Spasavajući” stranku Đilas u džepove stavio više od 200.000 evra
Pored kamate i nepostojećih troškova koje je naplatio zamenom založenog stana novčanim depozitom od 200.000 evra, Dragan Đilas je posebnu kreativnost ispoljio u kasnijoj operaciji otkupa duga DS prema RVB. Predstavljajući se i u tom poslu kao spasilac stranke koji navodno na sebe preuzima ulogu poverioca koji će biti “mekši” od banke, neposredno nakon što je postao predsednik stranke Bojan Pajtić sa Đilasovom firmom Multikom group potpisuje Ugovor o poravnanju, dok Multikom sa RVB istog dana potpisuje Ugovor o ustupanju potraživanja. Tim ugovorima, ukupan dug DS prema RVB u iznosu od 49,4 miliona dinara, uvećan za troškove parničnog postupka, upisa hipoteke i izvršnog postupka u iznosu od 1,9 miliona dinara, Đilas je otkupio za 38,3 miliona dinara plus 1,9 miliona za pomenute troškove.

Za cenu od 38,3 miliona dinara Đilas dobija potraživanje od svoje stranke u iznosu od 49,4 miliona dinara sa kamatnom stopom od 1,4% mesečno kao i iznos od 1,9 miliona dinara za nastale troškove koje je isplatio RVB. Multikom grupa tim poslom ostvaruje dobit od 11 miliona dinara (skoro 100.000 evra) samo na razlici između cene koju je platila i iznosa koji će naplatiti od DS-a, dok je Đilasova firma dodatnu zaradu ostvarila naplatom kamate od 1,4% mesečno na ukupan iznos duga. Ovim poslom ne samo da DS-u nije olakšan teret duga prema banci, već naprotiv, on je još više uvećan pošto je Multikom kamatu od 1,4 % zaračunavao na iznos od 49 miliona, dok je RVB tu kamatu zaračunavala na iznos glavnice od 39 miliona dinara. Po osnovu ovog štetnog ugovora Multikom grupa se kroz prinudnu naplatu i danas naplaćuje od Demokratske stranke. Od trenutnog postojećeg duga Demokratske stranke od oko 100 miliona dinara, 2/3 duga otpada na dugovanja koja ta partija ima prema Draganu Đilasu i Aleksandru Šapiću, koji stranačke račune drže u konstantnoj blokadi.

KOLIKO JE KO ZARADIO? Prema podacima iz Izveštaja o kontroli finansija DS-a, Dragan Đilas je tokom navodnog spasavanja stranke do sada zaradio 215.000 evra s tim što se taj iznos svakodnevno uvećava s obzirom da se i dalje zaračunava kamata od 1,4% mesečno na preostali dug od 55 miliona dinara. Prema istom izvoru, Aleksandar Šapić je ostvario zaradu od 75.000 evra, od čega je do sada naplatio oko 33.000 evra, dok ostatak duga naplaćuje putem prinudne naplate. Zoran Milešević i sa njim povezana lica od stranke su naplatili preko 380.000 evra iznad iznosa koji su u vidu depozita položili kao garanti kredita RVB.
Prema internom izveštaju o finansijskom poslovanju DS-a, ključnu ulogu oko ugovaranja nepovoljnog kratkoročnog dinarskog kredita uzetog od RVB-a imao je Dušan Elezović, tadašnji direktor kampanje za opšte izbore 2012. godine. Pored odluke da se uzme pomenuti kredit, Elezović je kasnije neovlašćeno potpisao štetan ugovor sa porodicom Milešević, kao i zahtev RVB od 27. januara 2014. godine da se deo duga DS za kredit uzet od RVB naplati iz Mileševićevih depozita.

Pored Elezovića, ključnu ulogu u mahinacijama sa dugom DS odigrali su Dragan Đilas i Bojan Pajtić. Prema nalazima iznesenim u izveštaju, epilog ugovora koji su nastali kao rezultat dogovora dvojice bivših predsednika stranke, jeste da, umesto glavnice duga prema RVB u iznosu od 38,3 miliona dinara (za koliko je Đilas i otkupio taj dug), DS danas Multikom grupi duguje čak 55 miliona dinara i pored toga što je u međuvremenu toj firmi već isplaćeno 10 miliona dinara kamate i 2,5 miliona na ime parničnih i izvršnih troškova! Zahvaljujući okolnosti da gotovo celokupni prihodi stranke odlaze na namirivanje Đilasovih kamata, čini se da je ovaj tajkun uspeo da svoju bivšu stranku stavi u položaj dugoročnog dužničkog ropstva i de facto je prevede u svoje privatno vlasništvo što je slučaj koji može ući u udžbenike kao jedinstven primer u istoriji partijskih praksi.

Navedene činjenice bacaju potpuno novo svetlo i na operaciju preuzimanja DS od strane Pajtića koje je izgledalo isuviše lako s obzirom na energiju koju je Đilas samo godinu dana ranije uložio u njeno preuzimanje. Njihov finansijsko-politički dogovor daje i objašnjenje na hiperaktivnu podršku koju Pajtić danas pruža Đilasovoj kandidaturi za gradonačelnika Beograda.

TABLOIDNI RAT STRANAČKIH KLANOVA: Naš sagovornik iz vrha DS-a potvrdio je da je obračun između stranačkih frakcija započeo mnogo pre pada s vlasti. “Taj obračun išao je pre svega preko tabloida. Dule Petrović i Cole Homen su kontrolisali Kurir, dok je Đilas zajedno sa Miškovićem svoje stranačke rivale napadao preko tabloida Press. Uvek kada je Tadiću postavljano pitanje u vezi sa pisanjem Pressa, njegov odgovor je bio da je i on meta napada tog tabloida i da to govori koliko on ima kontrolu nad njegovim pisanjem”, precizirao je naš izvor.

Prema izveštaju, osim štetnog ugovora koji je potpisao sa Đilasovom firmom, postoje još najmanje dva ugovora koje je Bojan Pajtić potpisao bez pečata i delovodnog broja stranke, a na osnovu kojih firma IMCG – Ogranak Beograd od stranke tužbom potražuje gotovo milion dinara.

U izveštaju se zaključuje da je teško “ne uočiti povezanost interesa prilikom sklapanja i potpisivanja brojnih ugovora u periodu 2012-2016. godine, a koji su za krajnji rezultat imali dodatno finansijsko urušavanje DS-a”.

“S druge strane, očigledno je da su pojedini funkcioneri koji su članstvu, nakon blokade računa, predstavljani kao 'spasioci', povlačili poteze kojima su uvećavali dugove stranke, istovremeno stvarajući sebi i povezanim licima višemilionsku zaradu”, zaključuje se u internom izveštaju o poslovanju i trošenju novca Demokratske stranke.

Autentičnost sadržaja izveštaja indirektno je potvrdio i predsednik DS Dragan Šutanovac koji je, u intervjuu za list “Danas” od 3. februara 2018, ocenio da su rukovodstva Demokratske stranke posle 2012. godine urušila stranku.

"Neka rukovodstva posle 2012. su svojim neznanjem, ali i lošim odlukama stranku devastirali kako u biračkom telu tako i finansijski i doveli nas u ogromne dugove iz kojih još ne možemo da se izvučemo", rekao je Šutanovac. Upitan da li misli na bivše lidere Dragana Đilasa i Bojana Pajtića, Šutanovac je potvrdio da misli na obojicu i dodao da se i kandidovao za predsednika DS kako bi se zaustavio slobodan pad kome je ta stranka već duže vreme izložena.

Koreni i poreklo procesa najpre političkog, a potom i finansijskog  uništavanja DS-a
Da je stanje u kome se Demokratska stranka našla nakon gubitka vlasti na svim nivoima predstavljalo logičan ishod davno započetih procesa njenog temeljnog urušavanja, moglo se naslutiti daleko ranije u trenucima kada je, opijena vlašću i na vrhuncu popularnosti, ta stranka od ideološki jasno profilisane partije postala klijentelistički strukturisana organizacija koja više nije okupljala vrednosno povezane individue već interesno povezane pojedince i grupe.

Prvi koraci u pravcu potpune razgradnje samih temelja i tkiva DS-a koji su brižljivo građeni i negovani tokom devedesetih godina prošlog veka, a naročito u prvim godinama nakon pada Miloševićevog režima kada je identitet DS građen na reformskoj politici Zorana Đinđića, započeti su odmah nakon njegovog ubistva. U uslovima paralelne borbe za preuzimanje kontrole nad strankom od strane Đinđićevih političkih naslednika, sticajem istorijskih okolnosti, ali i dobro planiranim dejstvom tajnih službi preživelih iz Miloševićevog vremena, na čelo DS dolazi Boris Tadić, ideološki i karakterni antipod ubijenom predsedniku stranke.

U trenucima faktičkog preuzimanja stranke, tokom predizbornih kampanja u decembru 2003. i u proleće 2004. godine, kao i tokom unutarstranačke kampanje u januaru i februaru 2004, Boris Tadić je učinio sve da se napravi takozvani sanitarni otklon od nasleđa Zorana Đinđića. Taj otklon je podrazumevao ne samo obračun sa najbližim Đinđićevim saradnicima, već u značajnoj meri i sa politikom ubijenog prvog srpskog demokratskog premijera. Kako bi uvećao svoju potencijalnu glasačku bazu, Tadić se u političkom smislu sve više oslanjao na nacionalistički populizam, narušavajući jasnoću ideoloških postulata na kojima je stranka do tada počivala. Napuštanjem i relativizacijom opredeljenja za osnovne vrednosti koje je u ranijem periodu zastupala Demokratska stranka, Tadić dobija predsedničku trku i time uliva dodatni vetar u jedra novouspostavljenom kursu.

Uprkos fasadnom sjaju i izbornom uspehu novoustanovljene politike, njena osnovna karakteristika bila je i ostala prazna forma bez stvarne sadržine i vizije rešavanja gorućih problema sa kojima je Srbija morala da se suoči u periodu koji je dolazio. Odsustvo sadržine i vrednosne utemeljenosti poltike koju su promovisali Boris Tadić i partija koju je, ubrzo po preuzimanju, kadrovski i organizaciono upodobio svom političkom sentimentu i populističkom političkom kursu, potkopali su same temelje Demokratske stranke. Ulepšavanju fasade, koje je donosilo glasove i trenutnu popularnost, žrtvovani su sami programski i vrednosni temelji organizacije koja je do tada bila prepoznatljiva kao stranka sa najvećim reformskim i demokratskim potencijalom u zemlji. Jedino tako razgrađena i od Đinđićevog nasleđa očišćena stranka, mogla je da se upusti u kohabitacionu vlast sa svojim dotadašnjim ideološkim antipodom koji se ogledao u Demokratskoj stranci Srbije Vojislava Koštunice. Sanitarni otklon od Đinđića i oportuno upodobljavanje kohabitacionom partneru predstavljali su politički pakt koji je utabao put za donošenje novog Ustava 2006. godine i koji je dominantno oblikovao osnovne konture političkog procesa sve do sredine 2012. godine.

Od tog trenutka, umesto ljudi koji veruju u političke ideje i demokratske vrednosti, DS počinju da opsedaju beskrupulozni karijeristi čiji je jedini cilj angažovanja u stranci i politici uošte, bio samopromocija i zadovoljavanje ličnih i usko grupnih interesa. U tako organizovanoj strukturi jedini smisao političkog angažovanja svakog člana DS više nije bilo nesebično davanje doprinosa ostvarenju zajedničkog opštedruštvenog cilja, već isključivo lično napredovanje na stranačko-finansijskoj lestvici što je, opet, kao preduslov podrazumevalo uklanjanje onoga ko se u datom trenutku, na pomenutoj lestvici nalazio na neposrednoj višoj poziciji. Tako je, čak i u vremenima kada je imala gotovo apsolutnu vlast na svim nivoima, moglo da se dogodi da DS potresaju stalni unutarstranački frakcijski sukobi, koji su se neretko vodili preko stranica tabloida pod kontrolom stranačkih klanova, dok je spremnost da se podrže nacionalno i društveno važni projekti u potpunosti nestala.

Takva atmosfera na kraju je rezultirala potpunom nespremnošću članstva da se aktivnije angažuje čak i u izbornoj kampanji 2012. godine koja je predstavljala odsudnu bitku za budućnost stranke, a izborni debakl koji je usledio definitivno je označio kraj vladavine samog DS i njenog dotadašnjeg lidera Borisa Tadića.

Iznete konstatacije umnogome danas potvrđuju čak i funkcioneri i organi same Demokratske stranke koji su u pomenutom izveštaju iz novembra 2017. godine konstatovali da je “sve ono dobro što je DS uradila tokom svog postojanja palo u senku delovanja male grupe ljudi koja je kroz stranku zastupala isključivo lične i korporativne interese”.

Kompletan sadržaj Izveštaja Radnog tela za utvrđivanje finansijskog stanja i kontrolu trošenja finansijskih sredstava Demokratske stranke možete pogledati ovde.

http://www.anti.medi...h-sredstava.pdf ... <<

...


  • 1

#62 DJ_Vasa

DJ_Vasa
  • Members
  • 7,769 posts

Posted 16 February 2018 - 22:10

Kako iskoristiti mrtvog glumca za kokošarsko reklamiranje:

 

Attached File  Screen Shot 2018-02-16 at 22.07.20.png   387.65KB   10 downloads

 

Nikola Kojo je podržavao ovu budalu, ali se pokupio kada je video s kim ima posla i lepo mu je odgovorio. Bljuvotina od tvita je utoliko gora što se pokojni Glogovac klanja jednom kretenu.


Edited by DJ_Vasa, 16 February 2018 - 22:10.

  • 2

#63 babyW

babyW
  • Members
  • 4,672 posts

Posted 16 February 2018 - 23:05

Kako iskoristiti mrtvog glumca za kokošarsko reklamiranje:

 

attachicon.gifScreen Shot 2018-02-16 at 22.07.20.png

 

Nikola Kojo je podržavao ovu budalu, ali se pokupio kada je video s kim ima posla i lepo mu je odgovorio. Bljuvotina od tvita je utoliko gora što se pokojni Glogovac klanja jednom kretenu.

 

O cemu se ovde radi? 

 

Meni's cini da je slika fotomontaza...


  • 0

#64 Kinik

Kinik
  • Members
  • 43,426 posts

Posted 16 February 2018 - 23:17

...

 

Znas kako - niko ga nije terao.

 

evo post koji nisam stigao da okacim na RIPu

 

>> ... Ocigledno je da ne postoji nacin da tog lika operes od njegovih izvala - koje su vise nego jadne i glupe za nekoga ko je pretendovao da je glumac / intelektualac - pa si se dohvatio upornog podmetanja kako nisam slusao neku likinju kako cijuce (Dolores R.) / ili neki bend osinutih iraca (malo li je takvih?) i ostalo svasta.
:ajme:

Doduse, par puta sam cuo i Acu Celtixa i njegov paddy sound i cak ga vidjao na radionu.
;)

Moja kcerka je slusala / gledala, pa sam tu i tamo, u prolazu, kad bih joj doneo caj / keks - cuo i video ponesto, kao i NGa u onom filmu i pok. LjS kao 'ucveljenog oca' koji ide da ga trazi u 'sarenim carapama', pa je autor scenarija (Selenic) dozvolio sebi luksuz da iz jednog svog romana gde se govorilo o skroz drugom liku (Ocevi i oci) nakalemi monolog oca 'koji trazi svoga sina' i u ovaj film, sto mi je delovalo groteskno i jajarski.

(No, to me ni ne cudi kod 'pisca' koji se nije libio da ukrade / plagira dramu studentkinje / Sara Koen, alias Deana Leskovar / i 'poskida' sve lokalne akcente koje je ona duze vreme na terenu prikupljala). Verovatno se poveo logikom - 'ide zivot, ma ko ga hebe!'
 

Normalno da ce se malogradjansko politikantsko zgrazanje nad plagijatima i 'plagijatima' nastaviti i dalje, sto me nimalo ne cudi.
Ovo je zemlja losih ljudi, jadnih intelektualaca, elementarnih muljatora i prodavaca naZiJonske magle.

Uopste, ta pateticna estetika koja se odavno izrodila u nevidjenu mitomaniju, lazljiva 'sipkasica' kosovka_devojka / majka knezopoljka /Irena Papas/ ('joj meni ovaj_onaj_treci /Jevrosima/  (trazi majka sina svoga / prevrce konje i junake) je vise nego smorna upravo zbog slavljenja smrta, i raznosenja kostiju ovamo-onamo.

Zaobilazis tuznu cinjenicu da zivimo u jednom postratnom provirozijumu koji se nije oslobodio svog militaristickog ludila, zlocina pa i podrzavanja genocida i jos uporno, iz sve snage, pokusava to da zabasuri time sto ce svaku sakaludu koja takodje nije bila u stanju da se izdigne iznad seljacko-opancarskog proseka & bora_chorbinskog stihoklepackog guslarenja, jadne shmire za skromnu gazu, proglasavati za 'majstora / genija' i sta ti ja znam, sta im sve nece pasti na kratku, suplju pamet.

Ovde lazno divljenje drugima sluzi za lecenje sopstvenih kompleksa - 'kada smo njokovic i ja razvaljivali!', umesto kao primer za delanje.
Eventualno.

Meni to apsolutno nista ne znaci, kao ni sto mi ne znaci nista ono irsko cijukanje, ili neki clanci novinara o necijem zivotu & uzrocima smrti.
Malo li je na svetu sakaluda koje pretenduju da su 'veliki?

Da je NG u nekoj pristojnoj zemlji, za onu relativizaciju o djereralu i genocidu - mogao bi samo da se povuce iz javnosti, kojoj bi bilo svejedno kakva mu je sudba. ... <<


...


  • 0

#65 DJ_Vasa

DJ_Vasa
  • Members
  • 7,769 posts

Posted 16 February 2018 - 23:49

O cemu se ovde radi? 

 

Meni's cini da je slika fotomontaza...

 

Da, jeste fotomontaža, i to iz kuhinje PSG. Jankovićeva supruga je postavila fotomontažu Nebojše Glogovca iz Hamleta zajedno sa njih dvoje, pa ispada kao da se mrtvi Glogovac klanja ovom kretenu. Evo ti link na Tweeter Nikole Koja, koji je odgovorio na ovu svinjariju: https://twitter.com/nikolakojo2


  • 0

#66 babyW

babyW
  • Members
  • 4,672 posts

Posted 17 February 2018 - 00:04

Da, jeste fotomontaža, i to iz kuhinje PSG. Jankovićeva supruga je postavila fotomontažu Nebojše Glogovca iz Hamleta zajedno sa njih dvoje, pa ispada kao da se mrtvi Glogovac klanja ovom kretenu. Evo ti link na Tweeter Nikole Koja, koji je odgovorio na ovu svinjariju: https://twitter.com/nikolakojo2

 

Da li je moguce da se neko time bavi?! 

 

Mislim, probala sam da nadjem njeno ime ali nalog ne postoji, verovatno je izbrisala zbog ove svinjarije. 

 

btw, hvala na objasnjenju


Edited by babyW, 17 February 2018 - 00:04.

  • 0

#67 Kinik

Kinik
  • Members
  • 43,426 posts

Posted 17 February 2018 - 00:15

...

 

Pa zar je neko ocekivao nesto od sluzbinskog lazljivog i pateticnog seljobera, 'maminog policajceta' ciji je najveci domet 'bezbednost' i da prepira zenine gace?

 

Attached File  154sasa-jankovic.jpg   18.66KB   7 downloads

 

:ajme:

 

...


  • 0

#68 blond

blond
  • Members
  • 4,640 posts

Posted 17 February 2018 - 07:30

 

 

Ovo je za plakati.


  • 0

#69 GlennGould

GlennGould
  • Members
  • 5,994 posts

Posted 17 February 2018 - 10:36

Ne, ono što je za plakanje je što će ta ‘opozicija’ dobiti glas upravo zarad takvog muljanja koje se u teatru iskrivljenih vrednosti prepoznaje kao vrsni menadžerski kvalitet.

#IposleTitaTito
  • 0

#70 kirovec

kirovec
  • Members
  • 1,135 posts

Posted 17 February 2018 - 10:51

Da li je moguce da se neko time bavi?! 

 

Mislim, probala sam da nadjem njeno ime ali nalog ne postoji, verovatno je izbrisala zbog ove svinjarije. 

 

btw, hvala na objasnjenju

 

To je sa njenog instagrama.


  • 0

#71 McLeod

McLeod
  • Members
  • 59,009 posts

Posted 17 February 2018 - 11:07

S tim sto je vrlo zanimljivo da oni koji su protiv DBa citaju udbaski medij u rangu Informera no dobro.
  • 0

#72 DJ_Vasa

DJ_Vasa
  • Members
  • 7,769 posts

Posted 17 February 2018 - 12:02

Evo kako se pravi predizborna kampanja u kojoj se ništa ne kaže:

 

DJB i Dveri: Evo kako ćemo rešiti saobraćajne probleme

 

Pitanje saobraćaja je jedno od ključnih pitanja urbanističkog i regionalnog planiranja i nerazdvojivo je od svih drugih aspekata urbanog planiranja, istakao je Miloš Simović, kandidat za gradskog odbornika na listi Dosta je bilo i Dveri.

 

"Ovom pitanju se na nadležnim mestima često prilazilo lakonski, a nekad se nije pridavala nikakva pažnja sve dok situacija ne postane nepodnošljiva. Rezultat takve neodgovorne politike jeste da Beograd danas nije izgrađen, već je zagrađen", istakao je Simović.

 

On je izdvojio korake koje će s tim u vezi preduzeti odbornici Dosta je bilo i Dveri ukoliko budu na vlasti.

 

"U najkraćem roku izradićemo celoviti plan saobraćajnog sistema u gradu i okolini. Razvijaćemo i modernizovati sve vidove saobraćaja, a predložićemo niz projekata u vezi poboljšanja saobraćajne infrastrukture u gradu koje smatramo dobrim rešenjima", rekao je on.

 

 

 

Ukoliko izuzmemo da je umesto 'lakonski' trebalo da piše 'olako', 'neozbiljno' ili nešto slično, poslednjoj izjavi nedostaje samo jedna 'sitnica' - taj plan je trebalo da već imaju, budući da su u pitanju javno dostupne informacije, a da bi se nešto konkretno ponudili građanima, potrebno je i izraditi takav plan pre izbora. Niti se vidi šta će konkretno razviti, niti koji projekti su u pitanju.

 

Dodao je da će unaprediti rad GSP i povećati broj linija ka periferiji grada, ali i ukinuti sistem naplate karata "Bus plus" i prebaciti taj proces u nadležnost Sekretarijata za saobraćaj i JKP "GSP Beograd".

 

 

Kod Bus Plusa je problem ugovor, koji obavezuje grad da plati visoke penale, a pošto ne vidim predlog kako bi se povećala naplata karata, onda će biti malo teže povećati broj linija.

 

Simović je naveo da će se izgraditi podzemni prolazi na najkritičnijim raskrsnicama.

 

 

Na kojim? Čudo jedno da nije primetio problem sa loše označenim, nepreglednim ili pozicioniranim pešačkim prelazima, u čemu mogu da pomognu obični vozači ili profesionalci.

 

"Ukinućemo vremensko ograničenje parkiranja u zonama u kojima se vrši naplata parkinga. Uvešćemo mogućnost pretplate parkiranja i van zone u kojoj građani žive, i to putem mesečnih, šestomesečnih, ili godišnjih pretplata. Uspostavićemo sistem parking garaža u obodnoj zoni, i sistem zgrada-garaža u najkritičnijim zonama u gradu", naveo je on.

 

 

Vremensko ograničenje je najkonkretniji predlog koji sam video, premda ne donosi ništa naročito. Inače, pretplata na garaže odavno postoji, što je jasno navedeno u garažama. Ne znam ni šta podrazumeva pod obodnom zonom, ali hajde. Što se tiče zgrada-garaža, ne znam ni kako bi se to izvelo, jer to je skupa igračka koja se teško isplati. Ako stavi previsoke cene da bi je isplatio, neće imati mnogo korisnika, pa se onda vrtimo u krug.

 

Simović dodaje da će se, po uzoru na mnoge metropole, zalagati za uvođenje nadležnosti grada nad sistemom taksi prevoza, kao i za poboljšanje uslova rada taksi prevoznika.

 

 

Grad i jeste velikim delom nadležan za taksi prevoz, dok je republika nadležna za porez, registraciju vozila i zakon o saobraćaju. Verujem da bi taksisti voleli da čuju na koji bi im način poboljšao uslove za rad, jer ovako ne verujem da će  dati glasove na lepe oči.

 

Ovo što sam napisao nije usmereno samo na DJB/Zveri, koji su ionako autsajderi, već mi je namera bila samo da pokažem kako izgleda loš predizborni marketing i zašto se vlast ne menja. Na prethodnoj strani sam naveo više aktuelnih problema i grešaka, a vreme za pisanje postova je bilo kratko i nisam pravio nikakave studije niti istraživanja, već sam sve napisao iz glave. Fascinira me kako neko ko se ozbiljno bavi politikom i želi da učestvuje u gradskoj vlasti ne uradi bar toliko.


  • 0

#73 alberto.ascari

alberto.ascari
  • Members
  • 28,756 posts

Posted 17 February 2018 - 12:09

Evo kako se pravi predizborna kampanja u kojoj se ništa ne kaže:

 

DJB i Dveri: Evo kako ćemo rešiti saobraćajne probleme

 

 

 

Ukoliko izuzmemo da je umesto 'lakonski' trebalo da piše 'olako', 'neozbiljno' ili nešto slično, poslednjoj izjavi nedostaje samo jedna 'sitnica' - taj plan je trebalo da već imaju, budući da su u pitanju javno dostupne informacije, a da bi se nešto konkretno ponudili građanima, potrebno je i izraditi takav plan pre izbora. Niti se vidi šta će konkretno razviti, niti koji projekti su u pitanju.

 

 

Kod Bus Plusa je problem ugovor, koji obavezuje grad da plati visoke penale, a pošto ne vidim predlog kako bi se povećala naplata karata, onda će biti malo teže povećati broj linija.

 

 

Na kojim? Čudo jedno da nije primetio problem sa loše označenim, nepreglednim ili pozicioniranim pešačkim prelazima, u čemu mogu da pomognu obični vozači ili profesionalci.

 

Vremensko ograničenje je najkonkretniji predlog koji sam video, premda ne donosi ništa naročito. Inače, pretplata na garaže odavno postoji, što je jasno navedeno u garažama. Ne znam ni šta podrazumeva pod obodnom zonom, ali hajde. Što se tiče zgrada-garaža, ne znam ni kako bi se to izvelo, jer to je skupa igračka koja se teško isplati. Ako stavi previsoke cene da bi je isplatio, neće imati mnogo korisnika, pa se onda vrtimo u krug.

 

 

Grad i jeste velikim delom nadležan za taksi prevoz, dok je republika nadležna za porez, registraciju vozila i zakon o saobraćaju. Verujem da bi taksisti voleli da čuju na koji bi im način poboljšao uslove za rad, jer ovako ne verujem da će  dati glasove na lepe oči.

 

Ovo što sam napisao nije usmereno samo na DJB/Zveri, koji su ionako autsajderi, već mi je namera bila samo da pokažem kako izgleda loš predizborni marketing i zašto se vlast ne menja. Na prethodnoj strani sam naveo više aktuelnih problema i grešaka, a vreme za pisanje postova je bilo kratko i nisam pravio nikakave studije niti istraživanja, već sam sve napisao iz glave. Fascinira me kako neko ko se ozbiljno bavi politikom i želi da učestvuje u gradskoj vlasti ne uradi bar toliko.

 

 

Zato što ima birača/glasača kakvog ima. Tome ne trebaju informacije već 30 godina, dosta mu je prazna priča.

 

Svaka roba ima svog kupca.


Edited by alberto.ascari, 17 February 2018 - 12:09.

  • 0

#74 McLeod

McLeod
  • Members
  • 59,009 posts

Posted 17 February 2018 - 12:14

Cak i da je program dobar, tesko je ocekivati da ista znaci prosecnom srpskom biracu.

 

Ali si potpuno u pravu.

 

Sve je to jeftina demagogija, napadaju se stvari koje su bile lose u svim vlastima, a za njih resenja nema jer nikada nisu izasli sa cifrom koliko to kosta (izmedju ostalog i zato sto su im ta mamutska preduzeca najbolja krava muzara).

 

Cilj bi u svakom normalnom gradu bio da se recimo gradski prevoz dovede u stanje da ne kosta grad koliko kosta, treba da se popravi naplata (moj utisak kad svratim do Beograda da samo mi uslovno receno turisti placamo kartu, i to ne svi), kao i usluga., odnosno da prevoz bude efikasniji.

 

Naravno, to je utopija, jer sve to kosta, a nemas odakle, a i bolje je da samo tera ovako i da iz tog budzeta mozes da izvlacis provizijice za sebe.


  • 0

#75 DJ_Vasa

DJ_Vasa
  • Members
  • 7,769 posts

Posted 17 February 2018 - 12:59

Cak i da je program dobar, tesko je ocekivati da ista znaci prosecnom srpskom biracu.

 

Ali si potpuno u pravu.

 

Sve je to jeftina demagogija, napadaju se stvari koje su bile lose u svim vlastima, a za njih resenja nema jer nikada nisu izasli sa cifrom koliko to kosta (izmedju ostalog i zato sto su im ta mamutska preduzeca najbolja krava muzara).

 

Cilj bi u svakom normalnom gradu bio da se recimo gradski prevoz dovede u stanje da ne kosta grad koliko kosta, treba da se popravi naplata (moj utisak kad svratim do Beograda da samo mi uslovno receno turisti placamo kartu, i to ne svi), kao i usluga., odnosno da prevoz bude efikasniji.

 

Naravno, to je utopija, jer sve to kosta, a nemas odakle, a i bolje je da samo tera ovako i da iz tog budzeta mozes da izvlacis provizijice za sebe.

 

Ne razumem šta bi prosečnom biraču smetalo da mu neko kaže npr. sledeće:

 

- Napravićemo zeleni talas u ulicama tim i tim (npr. kod sajma, Jurija Gagarina, Bulevar Milutina Milankovića) da bi omogućio bolji protok saobraćaja, za šta je samo potrebno reprogramirati semafore.

- Izmestićemo pešački prelaz (ima ih više samo u centru, o ostalim naseljima dai ne govorimo) za pet metara kako bi se omogućila bolja preglednost i pešacima i vozačima, a što bi povećalo bezbednost.

- Izmestićemo saobraćajne znake koji su nepregledni i tako smanjiti gužve jer če se vozači lakše prestrojavati, npr. u Bulevaru.

- Proširićemo ulice (npr. Prvomajska u Zemunu) na mestima gde su autobuska stajališta kako bi se smanjile gužve.

- Produžićemo liniju XY/izmenićemo trasu dotične linije gradskog saobraćaja (ima ih više, da sada ne gnajvim) kako bi bolje opsluživala građane.

 

Ovih pet stavki sam napisao iz glave, a vidi se da mi nije trebalo mnogo vremena u odnosu na prethodni post. Imaj u vidu da sam samo običan građanin koji nikada nije radio ni u jednoj gradskoj službi, niti imao profesionalne niti privatne veze sa njima, već samo koristim gradsku infrastrukturu.

 

Inače, ovaj metod privlačenja birača se već uspešno pokazao u Beogradu, a primenio ga je ni manje ni više nego onaj Šapić, koji je poznat po Nambiji i 'doktoratu', pa je tako i dobio vlast na Novom Beogradu, a manje više isto je radio i Palma. Zar wannabe profesionalcima u politici treba da ova dva buzdovana objašnjavaju kako se pravi kampanja?


  • 0