Ne postoji prisilna trgovina. Postoji dobrovoljna trgovina - gde svaka od strana moze da odustane, tj. da da otkaz drugoj u toj trgovini strani iz bilo kojeg razloga - i postoji kradja.
U tvom prvom postu ni jedna, ali bukvalno ni jedna recenica nije tacna (polovina od njiih ni nema nikakvog smislenog znacenja) i odaje, kako sam vec rekao, bazicno nerazumevanje ekonomije (na tragu marksistickih tlapnji***) i slobode generalno. Ako zelis, izaberi jednu proizvoljnu recenicu iz tog posta (uzmi neku koju mislis da je najtacnija - a takva, tvrdim, ne postoji), a ja cu ti detaljno objasniti sta je tu sve pogresno, a da pisem dugacke postove i detaljno adresiram svaku recenicu zaista ne mogu, pre svega jer ni u prethodnim razmenama nisi uspeo da uhvatis ni najelementarnije stvari koje sam napisao (sta je to kradja; u cemu je fundamentalna razlika izmedju pretnje pistoljem i pretnje prekidom saradnje i trgovine, sto je pojava koja se implicitno desava prilikom svake trgovine, od kupovine hleba do radnog odnosa itd).

Pomno sam citao tvoje postove. Mislim da ti je precizno i jasno pojasnjeno sto je predmet diskusije, a na nekoliko primjera i tvoje pogreske koje si nacinio u diskusiji. Ukoliko ti nije jasno, ja cu sada brzinski proci kroz tok diskusije, i osvrnuti se na tvoje pogreske precizno, da ne bi bilo nikakvih nedoumica.
1. Teza, Qoute1: Dionicar koji je u svom vlasnistvu ostvario 1.000.000.000 $ kapitala, 999.000.000 $ ostvario je kradjom tj. pribavljanjem sebi vrijednosti stvorenih tudjim radom. (naravno, prvi dio recenice je predmetna opservacija i brojevi su uzeti u cilju razmatranja koncepta drugog dijela recenice)
2. Kontrateza, Quote2: Ti si ustvrdio da gornja teza nije tacna, definirao si kradju kao "pribavaljanje materijalnog dobra koje pripada drugoj osobi bez njegove dozvole". Ergo, 999.000.000 $ vrijednosti nije kradja jer je ostvareno "s dozvolom". To je tvoja Pogreska I, na koju ti je ukazano u slijedecem postu.
3. Quote3:
Primjer1: Ako ti se prisloni pistolj uz slijepocnicu, prisili te se egzistencijalnom ugrozbom, cime ti je pojasnjeno da tvoja definicija kradje nije tacna. Odnosno, "Pribavljanje materijalnog dobra koje pripada drugoj osobi i sa njegovom dozvolom", pod prisilom, jeste kradja.
Primjer2: Istovjetno prethodnom, ako ti se prisloni otkazno pismo uz oci, prisili te se egzistencijalnom ugrozbom, "Pribavljanje materijalnog dobra koje pripada drugoj osobi i sa njegovom dozvolom", pod prisilom, jeste kradja.
4. Quote4: Ti si potvrdio primjer1 kao kradju, a za ekvivalentan primjer2, si osporavao prisilu uvodeci tezu da se razmjena vrijednosti odvija dobrovoljno/slobodno. Ergo, moja tvrdnja je da 999.000.000$ nastaje pod prisilom, a tvoja po slobodnom/dobrovoljnom razmjenom, odnosno da svako svakom moze dati otpusno pismo, pa nema prisile, odnosno posljedicno kradje. To je tvoja Pogresku II, na koju ti je ukazano u slijedecem postu.
5. Quote5: Ukazano ti je da "samo dionicar ima prisilu otkaznog pisma", ne i ti kao kupac ili radnik (da, ovdje je moguce da nisam pojasnio na sto semisli, jesam u tacki 7.).
6. Quote6: Ti si nastavio insistirati da se sve odvija slobodno/dobrovoljno, a ne pod prisilom, (to je nastavak Pogreske II), te uveo: "slobodnog drustva (kapitalizma). Sloboda znaci da svako ima po jedno otpusno pismo ZA SVAKOGA, a to znaci da svako moze da ODBIJE da udje u svaku interakciju sa drugim ljudima, t.j. da su sve interakcije dobrovoljne (a to po definiciji znaci da nisu kradja)". To je tvoja Pogreska III, na koju ti je ukazano u prvom postu ove teme.
7. Pojasnjenje prvog posta na ovoj temi (kao i odgovor na tvoje (pogresno) pretpostavljeno odvijanje razmjene dobara/vrijednosti, slobodno/dobrovoljno, na slobodnom trzistu, bez prisile, sto si tvrdio u ostalim postovima), ako ti nije jasno:
Evo da pretpostavimo tvoju tezu, egzistencije u reali slobodne/dobrovoljne razmjene:
- referentna polazna tacka 1 radni sat = 1 hljeb = 1 dolar (dakle iskustveno neka je jedan sat potreban da se napravi jedan hljeb, i ekvivalentiramo to jednim dolarom novca)
- na strani kupoprodaje, slobodna/dobrovoljna razmjena bi se realizirala na nacin: da kada ti udes u pekaru, i prodavac ti kaze 1 hljeb (1 radni sat), je 2 dolara, a ti kao kupac kazes 1 hljeb (1 radni sat), je 0.50 dolara, niti jedna razmjena ne bi se izvrsila, vec samo ona na kojoj vrijednost hljeba jednaka ulozenom radu; niti prodavac, niti ti kao kupac, ne biste mogli ostvariti bilo kakvu nezaradjenu vrijednost na bazi prisile onog drugog (te ne bi na ovoj strani kupoprodaje mogao nastati djelic onih 999.000.000$)
- na strani proizvodnjerada, takodje, slobodna/dobrovoljna razmjena bi se realizarala na nacin: da kada poslodavac kaze 1 hljeb(1 radni sat), je 0.5 dolara, a radnik kaze 1 hljeb (1radni sat), je 2 dolara, niti jedna razmjena se ne bi izvrsila, vec samo ona na kojoj je vrijednost hljeba jednaka ulozenom radu; niti na ovoj strani, poslodavac i radnik, ne bi ostvarili nikakvu vrijednost na bazi prisile onog drugog (te ni na ovoj strani proizvodnjerada ne bi mogao nastati djelic onih 999.000.000$)
Ti si u pravu, slobodna/dobrovoljna razmjena, nije kradja, teoretsko idealno slobodno trziste, bi se uravnotezilo, tako da ne bi moglo nastati 999.000.000$ u vlasnistvu nekog dionicara. No, i dalje postoji pitanje odakle nastaje 999.000.000$, ako je kako ti tvrdis (pogresno) stanje/state "slobodne/dobrovoljne razmjena, slobodnog trzista"?
Taj akumulirani kapital, moze samo i samo nastati na bazi neke prisile (jer na bazi slobodne/dobrovoljne razmjene, niti kupac ne bi placao vecu cijenu vrijednosti hljeba, niti radnik bi radio za manju cijenu vrijednosti hljeba - i jedan i drugi bi otisli kod nekog drugog na slobodnom trzistu sa boljim uvjetima, te bi se to slobodno trziste uravnotezilo na odnosu 1 hljeb = 1 radni sat = 1 dolar - ako bi taj drugi postojao!!! Ukoliko ne, ili kupac ili radnik, ili oba, su prisiljeni - egzistencijalnom ili nekom manje egzistencijalnom prisilom - neslobodno/nedobrovoljno odvajati jedan dio svog rada, odnosno novca, dionicaru, iz kojeg nastaje 999.000.000$). A sto ti je pojasnjeno u prvom postu ove teme.
Tvoja teorija slobode/slobodnog trzista je krasna, i ne bi bilo tu kradje, kada bi se mogli zanemariti odredjeni parametri koji figuriraju u reali.
*** Na samom pocetku Kapitala, na prvoj stranici, Marks posmatra jednu trgovinsku razmenu, recimo trampu korneta jaja za dzak brasna - i svaki iole ekonomski pismen citalac odmah uvidja da njemu nije jasni sta se tu desava. On - bas kao sto si i ti napisao iznad - misli da postoji neka jednakost izmedju ta dva dobra (cim je trgovina, je li tako), i onda pokusava da nadje po cemu su ona jednaka. I onda analaizira: po tezini nisu (dzak brasna je tezi), po boji nisu, po broju nisu (jaja su diskretna a brasno nije) po tome sta se s njima radi nisu itd itd....i onda dolazi do zakljucka da oni mora da su jednaki po kolicini rada koji je ulozen u njih (to se zove "radnicka teorija vrednosti"). Sto je rupa u koju je on upao i sa sobom povukao stotine miliona ljudi koji su glavom platili zbog te greske u narednom veku...
Eh, sada, Marksu ne treba previse zamerati (OK, covek je bio idiot i zlikovac, rasista i antisemita) jer je ziveo u periodu kada te stvari jos nisu bile razjasnjen do kraja (one nisu bile jasne ni Adamu Smitu, koga je Marks citao, od njega ucio i pokusao da ga imitira). No, one su potpuno razjasnjene na kraju 19. veka, kada je, marginalistickom revolucijom u ekonomskoj teoriji, rodjena moderna ekonomija i svako dalje insistiranje na Marksistickim udalastinama je prosto odraz neobrazovanosti (u boljem) i zlikovastva (u gorem slucaju). U tom periodu je potpuno razjasnjeno da prilikom trgovine ne postoji nikakva i ni u cemu jednakost dobara koja se razmenjuju, nego samo postoji razlika u individualnim preferencijama dva coveka, gde svaki od njih vrednuje vise to sto dugi ima, i to je sve!!! Vrednost ekonomskih dobara ne dolazi od ulozenog rada, nego od individualnih preferencija potrosaca, prema kojima oni, na margini vrednuju svako dobro (dakle svako za sebe) i odlucuju da li ce ga kupiti, koju kolicinu po kojoj ceni itd...i tako se uspostavljaju cene zavrsnih dobara, koje se onda odatle spustaju unazad kroz proizvodni proces dajuci vrednost (tj. cenu) svakoj kariki u proizvodnom lancu, pa i radnom satu (kojim radnik dobrovoljno trguje sa poslodavcem)...dakle potpuno obrnuto onome sto je mislio Marks i ovome sto ti pises.
Tvoje tvrdnje zaista izgledaju kao da neko dodje i tvdi da je Zemlja ravna ploca, "pa evo pogledajte, sve je ravno", i obzirom na to mislim da sam ti dao sasvim fer tretman. Dakle, za sada, mozes jos da navedes jednu recenicu (ili ideju, ne mora strogo recenica) za koju mislis da je najtacnija iz tvoga posta da ti detaljno objasnim zasto nije, i mozes da uzmes neku od knjiga koje sam ti predlozio, da steknes osnovnu orijentaciju, pa onda mozemo nastaviti dalje...
Ovo sam izbjegavao komentirati koliko je moguce, no evo sad na ovoj temi prilike: ok, skontali smo da ne volis Marxa, i da volis slobodno trziste i slobodu, da se malo nasalimo.
However, mislim da bi te svaki ozbiljni znanstvenik, sa neutralne pozicije, barem cudno gledao - iako bi razumio tvoje voljenje/ne voljenje. Tvoja Pogreska IV, najteza, je ona na kojoj socijalizam linkujes sa Marxom, drzavnom diktaturom, i sl. a kapitalizam sa Smithom, modernim slobodama, slobodnim trzistem i sl. Dok u reali, ta dva koncepta koegzistiraju (manje ili vise razvijeni, manje ili vise mutirani, i sl.) otkako je prvih drustvenih regula, kao sto ce nastaviti koegzistirati sve dok je nase vrste, u svakom ljudskom drustvu.
No o Pogreski IV, ako ti nije jasno (a ocigledno nije, sudeci po tvojim prethodnim pogreskama kao i voljenju/nevoljenju), detaljnije kasnije "inshallah" 
Edited by Mujo Mujic, 02 November 2017 - 22:11.