Jump to content


Photo
- - - - -

Ekonomija za pocetnike - Pitanje


  • Please log in to reply
22 replies to this topic

#16 mrblaf

mrblaf
  • Members
  • 476 posts

Posted 09 October 2016 - 12:49

Ovo sto si opisao je tacno - za one koji imaju bas takvo osiguranje i lece se u for-profit instituciji. Medjutim, osiguravajucih kompanija ima bezbroj, a i u istoj kompaniji uslovi zavise o ugovoru - koji moze da bude individualan, ili ugovor sa firmom koja daje osiguranje zaposlenima. Tako i deo koji pacijent placa iz dzepa moze da bude i veci od 20%, a moze da bude i 0.

 

Dalje, stvari su skroz drugacije u non-profit drzavnim/javnim bolnicama. Od kojih je i jedna, u pravu si, Corpus Christi Memorial Medical Center bolnica gde sam proveo 15-ak godina (danas je leasovana Christus Spohn Medical System organizaciji i zove se CSH Memorial, ali se uslovi lecenja nisu promenili). To je jedan od najvecih traumatoloskih centara u Texasu i javna/kotarska bolnica.

Po zakonu, javna bolnica nema pravo da odbije pacijenta ili postavlja uslove zbog nemogucnosti placanja ili nemanja zdravstvenog osiguranja. Pacijent koji ima osiguranje, dobice istu uslugu po istoj ceni kao i drugde. Ostali, oni na socijali, Medicare/Medicaid itd. iz dzepa ne placaju nista. Oni koji nemaju ni resen status, dobice racun - sto ne znaci da ce ga platiti. Zbog blizine meksicke granice, lecili smo hiljade ilegalnih imigranata koji su nastradali bezeci od policije - ti nisu dobili ni racun jer im niko ne zna ni ime ni adresu!

 

Ali, pazi - svi su, od osiguranih do ilegalaca, dobili jednako kvalitetnu uslugu. Prvo, zbog morala i etike, a drugo - medicinski personal ni ne zna pravni/ekonomski status pacijenta. Time se bavi administracija.

 

Ovo se nelegalnim imigrantima je vrlo zanimljiv pardoks, citao sam i par clanaka o tome, ispostavilo se da kao imigrant mozes da dobijes besplatnu zdravstvenu uslugu a ako si sasim legalan americki drzavljanin a nemas zdravstevno osiguranje - onda si donji. I moj brat je imao slicne situacije dok je stazirao u Njujorku, dodje Jamajcanin u njegovu bolnicu, maltene direktno sa aerodroma, zuti se sav, otisla jetra a on nije kao znao da ima rak jetre i onda ga oni moraju leciti besplatno i tako su imali gomile turista-pacijenata iz karipskih drzava.

 

S druge strane, stekao sam dojam da ako bolnice/osiguravajuce kuce imaju od koga da naplata, onda ce to i da urade, cesto i upitnim metodama. Jednom se moja necaka razbolila, upala grla i dosta povisena temperatura, pa njena majka (takodje lekar) odluci da je ostavi u bolnici na posmatranju u standardnom bolnickoj sobi dva dana. Posle par sedmica dolazi racun od bolnice od skoro 2.000 dolara, a na njemu pise da je devojcica bila dva dana na intenzivnoj umesto u standardnoj sobi. Medjtuim naleteli su na pogresnu osobu, bolje se zameriti besnoj zvecarki nego toj mojoj snajki tako da je posle dosta perja letelo...

 

Medicare/Medicaid je lepo zamisljena stvar, besplatno osiguranje za siromasne, decu i starije od 65, samo jos kad bi bilo novca :) Vec sad se preko 40% federalnog budzeta trosi samo na ove dve stavke a kako stanovnistvo stari, godisnji troskovi rastu po stopi od 8% godisnje, ovo je odrzivo koliko i zaduzivanje kod zelenasa...

 

Verujem da je vecina lekara/medicinskog osoblja visoko eticno, ali kada se puno novca vrti onda ima svacega. Mog brata su par puta mamili u privatne prakse sa prilicno sumnjivim medicinskim uslugama tipa ako vidis da neko ima dva eritrocita manje ti propisi terapiju lecenja malokrvnosti koja kosta preko 10.000 dolara i za par godina svi smo milioneri...

 

Stvarno smo istrolovali temu, samo jos jedan detalj za kraj - koji sistem je impresionirao mog brata. Imao je par meseci pauzu izmedju dva posla, pa je dosao u BG i usput ajde da odradi par medicinskih tretmana ovde. I kad je video kako to funkcionise u privatnim klinikama ovde, sav se odusevio. Odmah zakazes termin, cenovnik svih usluga svuda vidljiv, sve cisto uredno, top oprema, ljubazno osoblje, nema nikakve birokratije, na kraju izvadis kreditnu karticu i dovidjenja. Cak mu nisu hteli preporuciti da radi neke skupe tretmane u toj klinici za koje se raspitivao, kazu nece imati efekta dok prvo ne regulise kilazu.

 

 

U svakom sluacju moze se izvuci zakljucak koji moze da se prenese i na vecinu drugih stvari u ekonomiji - ako je neki sistem dobar onda mora da funkcionise u praksi, ako je los onda nece fukncionisati, jedino sto nekad mora da se ceka 50-tak godina da se resis loseg sistema...


  • 3

#17 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 27 October 2016 - 03:51

znam da nema para na berzi

Kako, bre, nema para?! Eto ja sam upravo bio napisao kako je nas NII portfolio zaradio 89.813,08 americkih dolara. Nesto novca za ulaganje jesmo imali, ali nismo imali nikakvih spekulativnih informacija i slicnog.


  • 0

#18 darth bane

darth bane
  • Members
  • 7,311 posts

Posted 24 December 2016 - 23:59

Pitanje za nekog ko se dobro razume u ekonomiju: sta znace visoke kamatne stope na deviznu stednju u izvesnim zemljama? Recimo ako se stedi u evrima ili dolarima u vecini zemalja je kamata jedva oko 1-2 % u nekim zemljama ona iznosi u pojedinim bankama i do 5 % godisnje?! Nije li to slicno Jezdi i Dafini svojevremeno u Srbiji?
  • 0

#19 mrblaf

mrblaf
  • Members
  • 476 posts

Posted 26 December 2016 - 14:22

Pitanje za nekog ko se dobro razume u ekonomiju: sta znace visoke kamatne stope na deviznu stednju u izvesnim zemljama? Recimo ako se stedi u evrima ili dolarima u vecini zemalja je kamata jedva oko 1-2 % u nekim zemljama ona iznosi u pojedinim bankama i do 5 % godisnje?! Nije li to slicno Jezdi i Dafini svojevremeno u Srbiji?

 

5% kamate godisnje (uz relaitvno nisku inflaciju) je sasvim 'normalna' kamata na stednju istorijski gledano, tako da je ovo 1-2% nesto sto iskace iz sablona. Generalno kamata je 'cena' novca, te ako je kamata visoka (tj. novac je 'skup') znaci da postoji manjak ponude novca odnosno visoka potraznja i obrnutno, ako je kamata niska (tj. novac je 'jeftin') znaci da je ponuda novca velika i/ili malo traznje za njim.

 

Tamo gde je kamata 5% znaci da u tim zemljama trenutno postoji 'glad' za kapitalom, te se moze naplatiiti visoka kamata kao npr. u Srbiji do 2008/2009. gde su kamate na stednju isle i do 7% godisnje u periodu manicne kupovine stanova na kredit u BG, kad je potraznja za kreditima bila ogromna. Ako postoji slobodan tok kapitala, ovakva visoka kamata nece potrajati, pre ili kasnije ce novac doci iz zemalja sa nizom kamatom ce se preliti da bi ostvario veci prinos.

 

Jezda i Dafina su nudili 10-15% kamate na mesecnom nivou, tj. preko 100% na godisnjem nivou sto nikakva realna ekonomija ne moze da podrzi i to je ocigledna Ponci shema - ta kamata se isplacuje samo neko krace vreme iz depozita novih naivaca i onda se u pogodnom trenutku preko noci nestane sa novcem.

 

Inace pitanje realne kamatne stope je nauka sama po sebi, ali generalno ona bi trebala biti (podosta) manja od prosecne profitne stope koja se ostvaruje u realnoj ekonomiji. Ako bi kamata na stednju bila priblizna ili veca od profitne stope preduzeca u realnoj ekonomiji, onda bi ljudi deinvestirali kapital iz preduzeca i odneli ga u banku na stednju.


Edited by mrblaf, 26 December 2016 - 14:34.

  • 1

#20 darth bane

darth bane
  • Members
  • 7,311 posts

Posted 28 December 2016 - 09:17

5% kamate godisnje (uz relaitvno nisku inflaciju) je sasvim 'normalna' kamata na stednju istorijski gledano, tako da je ovo 1-2% nesto sto iskace iz sablona. Generalno kamata je 'cena' novca, te ako je kamata visoka (tj. novac je 'skup') znaci da postoji manjak ponude novca odnosno visoka potraznja i obrnutno, ako je kamata niska (tj. novac je 'jeftin') znaci da je ponuda novca velika i/ili malo traznje za njim.

Tamo gde je kamata 5% znaci da u tim zemljama trenutno postoji 'glad' za kapitalom, te se moze naplatiiti visoka kamata kao npr. u Srbiji do 2008/2009. gde su kamate na stednju isle i do 7% godisnje u periodu manicne kupovine stanova na kredit u BG, kad je potraznja za kreditima bila ogromna. Ako postoji slobodan tok kapitala, ovakva visoka kamata nece potrajati, pre ili kasnije ce novac doci iz zemalja sa nizom kamatom ce se preliti da bi ostvario veci prinos.

Jezda i Dafina su nudili 10-15% kamate na mesecnom nivou, tj. preko 100% na godisnjem nivou sto nikakva realna ekonomija ne moze da podrzi i to je ocigledna Ponci shema - ta kamata se isplacuje samo neko krace vreme iz depozita novih naivaca i onda se u pogodnom trenutku preko noci nestane sa novcem.

Inace pitanje realne kamatne stope je nauka sama po sebi, ali generalno ona bi trebala biti (podosta) manja od prosecne profitne stope koja se ostvaruje u realnoj ekonomiji. Ako bi kamata na stednju bila priblizna ili veca od profitne stope preduzeca u realnoj ekonomiji, onda bi ljudi deinvestirali kapital iz preduzeca i odneli ga u banku na stednju.

Zakvaljujem na odgovoru. Skontao sam da nije slicno gazda - Jezdi obzirom da te zemlje imaju visok ekonomski rast od oko 6-7 % GDP- a godisnje dok su se u Srbiji nudile visoke kamatne stope u uslovima ekonomske stagnacije ....
Konkretno radi se o zemljama jugoistocne Azije . Dakle trenutno nista sumnjivo jedino je pitanje koliko ce to potrajati. Ali, svaka investicija novi odredjeni rizik ...
  • 0

#21 mrblaf

mrblaf
  • Members
  • 476 posts

Posted 28 December 2016 - 10:32

@darth bane

 

Imali smo i teme vezano za investiranje/stednju, generalna ideja je da se uvek ide na portfolio tj. ulazes deo novca u vise razlicitih klasa imovine, npr. 25% novca ulozis u deonice, 25% stavis u neku banku na stednju, 25% drzis u zlatu i fizickom keshu, 25% ulozis u nekretninu. Na taj nacin se rizik razbija na razlicite klase imovine koje razlicito reaguju na ekonomsko okruzenje - bez obzira da li je ekonomija u krizi, u ekspanziji, da li postoji inflacija ili deflacija neke klase imovine ce dobijati na vrednosti.

 

Nikad ne treba stavljati sva jaja u jednu korpu, 2009 je bio clanak u New York Times-u o bracnom paru koji je imao 'super' plan - svu ustedjevinu od par stotina hiljada dolara su ulozili u obveznice najvece komapanije na svetu koje su donosile 7% godisnje prinos. Problem je nastao kad je najveca kompanija na svetu - bankrotirala, u pitanju je bio General Motors te su ostali prakticno bez kompletne ustedjevine, danasnji General Motors je kompanija nastala nakon bankrota pri cemu se svi deonicari i vlasnici obveznica izgubili gotovo sav ulozeni novac.


  • 0

#22 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 28 December 2016 - 15:37

@darth bane

 

Imali smo i teme vezano za investiranje/stednju, generalna ideja je da se uvek ide na portfolio tj. ulazes deo novca u vise razlicitih klasa imovine, npr. 25% novca ulozis u deonice, 25% stavis u neku banku na stednju, 25% drzis u zlatu i fizickom keshu, 25% ulozis u nekretninu. Na taj nacin se rizik razbija na razlicite klase imovine koje razlicito reaguju na ekonomsko okruzenje - bez obzira da li je ekonomija u krizi, u ekspanziji, da li postoji inflacija ili deflacija neke klase imovine ce dobijati na vrednosti.

Sto bi sve bilo jako lepo kad istovremeno druge klase imovine ne bi (cesto) gubile na vrednosti. Ovako receno je samo pola utopisticke price. Plus sto ako se sve rasporedi na sitne delove, transakcioni troskovi eksponencijalno rastu. 


  • 0

#23 orisni

orisni
  • Members
  • 976 posts

Posted 05 November 2017 - 16:03

Imali smo i teme vezano za investiranje/stednju

Kad je, bre, bilo to, pre 100 godina? Ovaj PDF je prilicno neaktivan, a i vecina pisanja je ili o spasavanju drzave Srbije ili o nekretninama. *ebi ga, mozda je to jedino sto moze vecina da radi u Srbiji.


  • 0