Ubedjenje je stvarno, predmet je imaginaran - slazemo se.
Rotacije Zemlje nije verovanje vec znanje
.....
Ja samo mogu da konstatujem da su veliki broj ubedjenja od postanka ljudske vrste koja su pripisivana imaginarnim "bogovima" danas objasnjena naukom, dok za doticne "bogove" nije nadjen nijedan argument osim "verovanja".
Sta to logicki govori?
Samo jos jedno malo pojasnjenje. Pomenuo sam opravdano verovanje zato sto se znanje tradicionalno definisalo kao istinito i opravdano verovanje. Verovanje je kao genus proximum, a i nuzan uslov, jer ne mozes nesto znati a da to ne verujes. Ali u principu, sve jasno. Naravno da znamo citav niz cinjenica (dobro, sad bi se neko pobunio da striktno ne znamo nista sem matematickih i logickih istina, ali nema veze, ionako nismo na tom terenu trenutno) o kojima govore nauke.
Ovaj poslednji deo posta (heh, no pun intented) je posebno zanimljiv.
Postoji nekoliko paralelnih tradicija u teologiji koje nisu u medjusobnom skladu. Jedna ne prirodna teologija - inspirisana je starom filozofijom i u njoj se nude dokazi za bozansko postojanje. Druga je fideizam - vera nema niceg zajednickog sa razumom. Paskal je tu bio dosta uticajan, pa je govorio o tome da se vera nalazi samo u srcu, nikako u razumu. Zanimljivo, bio je jedan od genijalnih naucnika svog vremena. Slicno Hjum i neki nemacki teolozi. Jedan od ovih potonjih je rekao 'Ko zeli da shvati Boga razumom, postace ateista'. Fojerbah je isao linijom koju ti pominjes, induktivno u sustini - mnoge stvari koje su bile predmet religije, nauka je dokazala, pa ce tako dokazati i sve preostale. Ima jos zanimljivih pozicija, al da ne davim.
Ideja je, ipak, pogotovo fideista, da je pogresno predmetu vere pristupati kao predmetima znanja. Ako bi se dokaz mogao dati, onda to zaista i ne bi bila vera, vec znanje, a tada bi bilo vrlo 'lako' verovati u boga. A vera u boga treba da bude i stvar iskusenja, a ne necega sto mogu da utvrdim bilo kakvim dokazivanjem (inace se gubi autonomni povod za moralno delanje - jer 'znam' da postoji Bog, raj, pakao, itd.) - bar tako pise u raznim pisanijama koji se bave tom temom u okviru fideisticke tradicije. Kao sto rekoh citav je dijapazon razlicitih mogucnosti.
A nismo ni poceli da govorimo o misticima, deistima, itd.