Jump to content


Photo
- - - - -

Masovna nezaposlenost u Srbiji kao konstanta


  • Please log in to reply
150 replies to this topic

#1 Kant

Kant
  • Members
  • 34 posts

Posted 12 August 2015 - 12:24

Лорна Штрбац Масовна незапосленост – константа Србије 2000–2014.

Која је стопа незапослености у Србији „права”: административна (30 одсто) или анкетна (17,6 процената)?

 

У Србији је од 2000. године до 2014. године промењено седам коалиционих влада, али за све то време број регистрованих незапослених био је скоро исти. Наиме, према подацима Народне банке Србије, 2001. године било је 769.000 незапослених, а у октобру 2014. године 741.000. Када се број регистрованих незапослених лица доведе у однос с укупном радном снагом (збир запослених и незапослених) добијамо тзв. административну стопу незапослености. Она je 2014. године износила 30 одсто. На сличном нивоу стопа незапослености је била свих претходних година.

 
Da li je ova država normalna, ako preko administrativne stope nezaposlenosti od 30% prelazi kao preko nečeg beznačajnog??? 

 

http://www.politika....0002014.sr.html


Edited by Kant, 12 August 2015 - 13:37.

  • 1

#2 Nimrod

Nimrod
  • Members
  • 2,514 posts

Posted 12 August 2015 - 16:20

Hronicna visoka nezaposlenost na prostorima SFRJ traje koliko decenijama, i pre raspada (evo interesantan tekst) http://www.fizzit.ne...kama?hitcount=0; u Srbiji je 1988 zvanicna nezaposlenost bila 16.8%, i to posto su gastarbajteri otisli u Nemacku/Austriju itd. U pitanju je strukturni problem privrede koja se nije promenila mnogo od 1988; struktura jeste, ali ne i problemi - neefikasna proizvodnja, netrzisno poslovanje drzave, radna mesta kao socijalna kategorija, neefikasno sudstvo i nestabilan pravni okvir. 


  • 0

#3 obrisite_nalog

obrisite_nalog
  • Banned
  • 1,055 posts

Posted 13 August 2015 - 20:39

plus je veliki problem i sistem obrazovanja i proizvodnja strucnjaka za poslove koji se prosto ne traze na trzistu. Npr. u IT industriji ima vise posla nego sto ima kvalitetnih kadrova. U razvijenim zemljama programiranje uvode u osnovne skole. Nama je pod hitno potrebno jednogodisnje reformisanje-uskladjivanje skolskih programa zahtevima trzista. Na srednji rok ova reforma bi mogla da smanji nezaposlenost i da ubrza stvaranje srednje klase, plus zaustavi odliv mladih. Cesto kazu ne treba drzava da se mesa u jedini zdrav sektor ekonomije a to je IT, jer ce ga upropastiti. Po meni ona treba da se umesa sa reformom obrazovanja u smislu kreiranja novih zanimanja u srednjim skolama pa onda univerzitetima.


  • 0

#4 Nimrod

Nimrod
  • Members
  • 2,514 posts

Posted 13 August 2015 - 21:25

I Srbiji se programiranje nalazi u programu osnovnih skola. I srednjih. To sto ga niko ozbiljno ne uci, ili ne uce korisne jezike je druga stvar, ali uce barem osnove. Nije problem imati obrazovano stanovnistvo - naravno da bih radije imao drzavu sa 20% nezaposlenih fakultetski obrazovanih nego sa 20% nezaposlenih nekvalifikovanih radnika. 


  • 0

#5 obrisite_nalog

obrisite_nalog
  • Banned
  • 1,055 posts

Posted 14 August 2015 - 09:13

Slazem se da postoji, stim da je to na veoma niskom nivou. Ideja jeste da iz srednje skole izlaze full stack programeri koji poseduju znanje da mogu lako da se zaposle na trzistu. Verujem da to danas nije stanje. Opcija ima vise od rada za domace firme, freelancinga, rada za strane startupe, kreiranje svojih startup-a itd. Danas postoji kakav takav ekosistem kod nas, ali je i to slabo i svodi se na NS, Nis i BG. Ideja je da se ekosistem rasiri na sve gradove, tako sto bi na nivou jedne opstine bio npr. 3 razreda po 30 djaka. Srbija ima 120 opstina, sto ti dodje godisnji output od 90x120 = 10800 programera. Kad se oni zaposle obicno na njihovo radno mesto dodje jos 3 nova radna mesta. Sto ti dodje do cifre od 32.400 zaposlenih. Za 10 godina 320400. Plate u IT sektoru su od 600eur - ... tako da bi novac od plata svakako bio potrosen u lokalnim sredinama sto bi dovelo i do rasta drugih biznisa zbog potrosnje. Novo stvorena strucna radna snaga bi bila magnet za investitore iz IT sveta i zapocet bi bio proces modernizacije naseg drustva. A na direktnom primeru bi se promovisao preduzetnicki duh, koji jos uvek nije main stream u Srbiji, vec samo nesto sto se koristi kao fraza.


  • 0

#6 McLeod

McLeod
  • Members
  • 59,009 posts

Posted 14 August 2015 - 13:14

Ne moze tako, mora kompletna reforma skolstva. Mora sa malom decom da se radi pametno i da se pazi na sklonosti svakog deteta i rano da se usmeravaju, uz naravno opste obrazovanje koje se ne sme zanemariti.

 

Ne vredi ti da napravis i vrhunski put za programere recimo, time neces resiti sistemski problem. Danas ljudi uglavnom uce srednju, pa faks, pa onda praksa gde ti opet cesto ne daju da radis ono sto ces da radis kada zavrsis praksu (recimo, vidjam svakodnevno lekare na praksi koje mentori koriste kao tehnicare, ili cak cistacice) i onda kad konacno pocnes da radis vidis da si proveo 10 godina svog zivota uceci za posao koji sada ne znas da radis, nego ga ucis usput.

 

I tako je skoro u svakoj profesiji, sto je zaista skandalozno i nije ni cudo sto imamo ovoliko nestrucnih kadrova i ljude na birou koji nista ne znaju da rade.


Edited by McLeod, 14 August 2015 - 13:14.

  • 0

#7 obrisite_nalog

obrisite_nalog
  • Banned
  • 1,055 posts

Posted 14 August 2015 - 15:28

Programeri i recimo dizajneri su profesije koje su danas a i u buducnosti veoma dobro placene i trazene. Od programera i dizajnera moze da nastane jedan mali startup koji moze da naraste u kompaniju srednje velicine itd. Ja sam ove dve profesije naveo kao dobar primer. Uz reformu skolstva i forsiranje samo ove 2 grane moze da se smanji nezaposlenost za 300.000 ljudi u roku 10 godina. Svakako su to grane koje ce traziti jos veci broj ljudi u buducnosti tako da skoro greske nema. Ta reforma bi vec mogla da bude u smislu dualnog obrazovanja o kojem je i Vucko govorio a to je da se u sklopu srednje skole vec krece sa praksom u kompanijama. Ali sve to treba zapoceti, i stvaranje, dovlacenje tih kompanija. Sto pre se zapocne taj proces, pre ce se nesto promeniti. Svakako ne ide preko noci ni stvaranje ekosistema. Ukoliko nema kompanija za praksu, uvek profesor moze da napravi virtuelnu kompaniju npr. na elance-u gde bi uzimali poslove i istovremeno imali praksu na trzistu, ucili bi nesto novo a i novac koji bi zaradili bi mogli da ulazu u najmoderniju opremu. Ovako nesto ne moze da se radi sa drugim profesijama.

 

Kompanije i akceleratori dolaze tamo gde ima kvalitetnih developera i dizajnera. Gde postoji razvijeni ekosistem. Poenta je da se tocak zakotrlja. Isti princip treba da se preslika i na ostale profesije, samo je po meni akcenat na ovima jer su perspektivne u mnogim pravcima. Slicne mogucnosti imaju internet marketing, 3d modelovanje, razvoj igara

 

Problem koji si ti naveo da se potrosi 10 god u raznim edukacijama od kojih ti na kraju ne treba pola da bi radio nekakav posao je upravo zbog toga sto sam koncept kreiranja strucnjaka nije sihronizovan sa potrebama trzista. Visoko obrazovanje i treba da ti pruzi sirinu i da te nauci da razmisljas svojom glavom. Obuka oko programera se vise svodi na pracenje trendova, koji jezici ce se traziti u narednih 3-4godine, koje tehnologije. Program i predavaci treba da budu u skladu sa tim, a ne npr. da se predaje Pascal koji se nigde ne koristi. Ili uci se C++ sto je odlicno za razvoj iOS aplikacija, ali je to svedeno na sekciju i nekolicinu najboljih djaka. Znaci output nije dovoljno velik da bi se znacajnije nesto promenilo. Zato bi trebalo sve to spustiti na nivo srednjih skola i svaku opstinu u Srbiji jer bi se time radilo na ravnomernom razvoju cele zemlje, ne bi svi hrlili u NS ili BGD.


Edited by equlibrium, 14 August 2015 - 16:29.

  • 0

#8 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 14 August 2015 - 20:28

equilibrium, nekoliko komentara:

1. Sa srednjom skolom, šta godi učili od programiranja tamo, vrlo malo njih će biti iole upotrebljivi koderi, a o svim drugim složenijim poslovima u razvoju softvera da ne pričamo.

2. Paskal je vrlo dobar jezik za učenje principa programiranja, mnogo bolji nego Java ili C++. Od savladavanja alata i jezika koje će potencijalno koristiti u praksi su važniji principi. Onome ko razume principe programiranja je lako da savlada bilo koje razvojno okruženje i programski jezik. Onaj ko ne savlada osnovne principe može da nauči 10 programskih jezika i 25 razvojnih alata, ali nikada neće biti dobar programer.

3. iOS aplikacije se razvijaju u Objective C-u.


  • 1

#9 Nimrod

Nimrod
  • Members
  • 2,514 posts

Posted 14 August 2015 - 22:56

Od programera i dizajnera moze da nastane jedan mali startup koji moze da naraste u kompaniju srednje velicine itd. 

Ok, ali ja mislim da se ovde zanemaruje ekonomski sistem i pravno/politicko/socijalno okruzenje a vecina uticaja se svodi na "pravilno obrazovanje". I sa ovim sto imamo obrazovanima u Srbiji je tesko dovesti biznis od malog do srednjeg preduzeca, nevezano za to kakav proizvod ili uslugu proizvodi. Zbog ogromne nelikvidnosti privrede, zbog visokog rizika poslovanja koji se odrazva na kamatne stope, zbog nestabilnog privrednog okruzenja,zbog neefikasnog pravnog sistema, zbog visokog stepena korupcije, a da ne spominjemo troskove poslovanja i aktivno podrzavanje netrzisnih elemenata, favorizovanje odredjenih grana/igraca itd. 


  • 0

#10 obrisite_nalog

obrisite_nalog
  • Banned
  • 1,055 posts

Posted 16 August 2015 - 21:13

equilibrium, nekoliko komentara:

1. Sa srednjom skolom, šta godi učili od programiranja tamo, vrlo malo njih će biti iole upotrebljivi koderi, a o svim drugim složenijim poslovima u razvoju softvera da ne pričamo.

 

sto tako mislis? Srednja skola je 4 godine, sasvim dovoljno vremena da ubijaju. Zavisi od programa naravski. I sta je to po tebi upotrebljiv koder?

 

2. Paskal je vrlo dobar jezik za učenje principa programiranja, mnogo bolji nego Java ili C++. Od savladavanja alata i jezika koje će potencijalno koristiti u praksi su važniji principi. Onome ko razume principe programiranja je lako da savlada bilo koje razvojno okruženje i programski jezik. Onaj ko ne savlada osnovne principe može da nauči 10 programskih jezika i 25 razvojnih alata, ali nikada neće biti dobar programer.

 

Slazem se, ali nije upotrebljiv danas. Zar ne mozes principe uciti i na jezicima koji se danas koriste. Fond casova je svakako veliki i treba ga popuniti sa casovima iz raznih predmeta. Sta mislis o predmetu 'principi programiranja' koji traje 1 god, dali je dovoljno da prosecan djak savlada? Mislim da bi se cak i smorili da samo 1god uce principe.

 

3. iOS aplikacije se razvijaju u Objective C-u.

Barem sam C pogodio ;)


  • 0

#11 obrisite_nalog

obrisite_nalog
  • Banned
  • 1,055 posts

Posted 16 August 2015 - 21:17

Ok, ali ja mislim da se ovde zanemaruje ekonomski sistem i pravno/politicko/socijalno okruzenje a vecina uticaja se svodi na "pravilno obrazovanje". I sa ovim sto imamo obrazovanima u Srbiji je tesko dovesti biznis od malog do srednjeg preduzeca, nevezano za to kakav proizvod ili uslugu proizvodi. Zbog ogromne nelikvidnosti privrede, zbog visokog rizika poslovanja koji se odrazva na kamatne stope, zbog nestabilnog privrednog okruzenja,zbog neefikasnog pravnog sistema, zbog visokog stepena korupcije, a da ne spominjemo troskove poslovanja i aktivno podrzavanje netrzisnih elemenata, favorizovanje odredjenih grana/igraca itd. 

 

Sve je ovo tacno sto ti kazes ali ako gledas samo nase domace trziste. Svakako ja nisam na to mislio, vec na suprotno na globalno za koje vaze bas ta pravila koja kod nas iznutra ne vaze. U celoj ovoj prici od drzave i ne treba nista vise vec samo da pokrene proizvodnju mladih strucnjaka, to je max vrednosti koji se od nje ocekuje. Ta vrednost ce se vec multiplicirati kroz njihov rad, i kroz vrednost koju ce oni da stvore. Cesto ljudi pricaju pokreni proizvodnju, automatizaciju udri, a ne kontaju da je svaka funkcija koju neki programer napise, zapravo jedna mala automatizovana masina. :)


  • 0

#12 Kant

Kant
  • Members
  • 34 posts

Posted 16 August 2015 - 22:30

http://www.politika....la-nema.sr.html


  • 0

#13 RedBolt

RedBolt
  • Banned
  • 10 posts

Posted 16 August 2015 - 22:45

Na ovo moze direktno da utice drzava. Naravno ne bih se odmah videli rezultati ali vro brzo bi bili vidljivi.

Treba odrediti prioritetna zanimanja..naravno pod br 1 softverski inzenjering..kursevi i obuke za programiranje... C++, android, java, Rabby, C sharp..sve sto moze da se iskoristi..Tehnicki fakulteti br jedan. Sve ostalo svesti na minimum minimuma,i odrzavanje ostalih fakulteta svesti na minimum..Odrediti prioritite ove zemlje a sve drugo gurnuti u drugi plan. Ne kazem otpustiti profesore ali onemoguciti da pravni fakultet prima preko 100 studenita godisnje.. Ne profitabilno zanimanje..GASI !!! 

Mi smo zemlja koja je na prekretnci i nema luksuza da se igra sa ne produktivnim profesijama. Tehnika, industrija,privreda i poljoprivreda sve ostalo je periferno i netreba dozvoliti tim ostalim fakultetima da upropascavaju ljude a i zemlju koja visi o koncu.


  • 0

#14 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 16 August 2015 - 23:20

Na ovo moze direktno da utice drzava. Naravno ne bih se odmah videli rezultati ali vro brzo bi bili vidljivi.
Treba odrediti prioritetna zanimanja..naravno pod br 1 softverski inzenjering..kursevi i obuke za programiranje... C++, android, java, Rabby, C sharp..sve sto moze da se iskoristi..Tehnicki fakulteti br jedan. Sve ostalo svesti na minimum minimuma,i odrzavanje ostalih fakulteta svesti na minimum..Odrediti prioritite ove zemlje a sve drugo gurnuti u drugi plan. Ne kazem otpustiti profesore ali onemoguciti da pravni fakultet prima preko 100 studenita godisnje.. Ne profitabilno zanimanje..GASI !!!
Mi smo zemlja koja je na prekretnci i nema luksuza da se igra sa ne produktivnim profesijama. Tehnika, industrija,privreda i poljoprivreda sve ostalo je periferno i netreba dozvoliti tim ostalim fakultetima da upropascavaju ljude a i zemlju koja visi o koncu.

Svakako da država treba podstiče ona zanimanja za koja proceni da su od interesa za privredni razvoj (npr. tako što će povećati ili smanjiti procenat studenata na budzetu zavisno od potreba privrede). Međutim, bilo bi dobro i da se malo uloži i u povećanje opšte pismenosti. Tako da se smanji procenat onih koji nisu upućeni u to čemu služe i kako se koriste tri tačke ("..."), da se "ne" ispred glagola piše odvojeno (ne treba), a sa pridevom spojeno (neprofitabilno), itd.

Edited by tomas.hokenberi, 16 August 2015 - 23:20.

  • 0

#15 RedBolt

RedBolt
  • Banned
  • 10 posts

Posted 17 August 2015 - 00:03

Svakako da država treba podstiče ona zanimanja za koja proceni da su od interesa za privredni razvoj (npr. tako što će povećati ili smanjiti procenat studenata na budzetu zavisno od potreba privrede). Međutim, bilo bi dobro i da se malo uloži i u povećanje opšte pismenosti. Tako da se smanji procenat onih koji nisu upućeni u to čemu služe i kako se koriste tri tačke ("..."), da se "ne" ispred glagola piše odvojeno (ne treba), a sa pridevom spojeno (neprofitabilno), itd.

 Pravopis i pismenost, knjizevnost..sve je to lepo ..Ali ne bitno, dobro mozda ne bas nebitno ali ne presudno kad je znacaj jedne nacije u pitanju..Jedan programer moze da donese drzavi milione dolara a jedan profesor knjizevnosti ..moze se reci da ga je lepo imati.. Treba napraviti prioritete..


  • 0