Jump to content


Photo
- - - - -

Koliko drzava dopunjuje cenu visokog obrazovanja u raznim drzavama


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
30 replies to this topic

#1 mrd

mrd
  • Members
  • 18,143 posts

Posted 07 November 2014 - 03:31

Zoran mi je dao ideju da otvorim topic o ucestvovanju drzava iz takse u obrazovanju. Secam se da je ranije bilo rasprava o raznim svetskim obrazovnim sistemima, ali mi se cini da ovoga nije bilo. Atrid rece da drzava placa obrzovanje, sto nije tacno u vecini slucajeva, ali stoji da drzave od takse spustaju cenu kostanja visokog obrazovanja.

Secam sa kad sam ja studirao u Jugoslaviji, da su samo predavanja bila placena, ali je sve ostalo bilo papreno skupo, ako je neko stvarno zeleo da se obrazuje. Knjige su bile ko od zlata, komputeri su bili nedostizni za vecinu, a nisu postojali na svim fakultetima, vec je na ETF bio racunski centar u koji smo mi sa drugih fakulteta ulazili preko veze.

Kako to danas izgleda ne bih mogao da pricam, posto ne znam, ali je svakako tema o kojoj se moze sto sta reci.

Znam da sam ja ovoj mojoj deci  u Srbiji slao laptopove, posto u Srbijij nisu mogle da kupe. Cena u svemiru.



#2 AgroUrban

AgroUrban
  • Members
  • 4,027 posts

Posted 07 November 2014 - 14:39

Zanimljiva tema. Drzava svakako dopunjuje cenu visokog obrazovanja, ali ucesce u ukupim troskovima znatno varira. Recimo, na nekim fakultetima se dobijaju knjige, na nekim bez obzira sto si ,,na budzetu" moras sve da iskesiras. Kod mene na Poljoprivrednom fakultetu profesori se stalno zale zbog niskih primanja, uvek smo u dugovima za struju i grejanje, prosle godine u novembru nam gasili grejanje itd. E sad, ovo nam je ispricao prosle godine jedan profesor. Drzava daje pare za plate zaposlenima, ali, fiksnu cifru. Prema njegovim recima, daje novca da bude ,,pravedno" placeno nesto vise od 300 ljudi, od higijenicara, portira, do sefova katedri. Medjutim, nas fax ima preko 700 zaposlenih, pa zbog toga asistenti jedva izguraju na 30 hiljada mesecno. Sam fax se dofinansira za svoj rad kroz razna primanja koja idu na njegov racun. Prijava jednog ispita - 400 dinara, prijavis 5 ispita za januarski rok, 2000. Pojedinacna prijava sa kojom se ide na ispit, pedesetak dinara, vezbanka 50 dinara itd... Sve knjige i praktikumi kostaju oko 1000 dinara. Ko nije na budzetu, skolarina je 85 000, sto po meni nije mnogo, tj na drugim fakultetima umeju da budu jako vece. Jbg, studiranje je investicija u sebe, tj u svoje dete, ko ga ozbiljno shvati i uci moze bez problema da bude na budzetu.

#3 Nimrod

Nimrod
  • Members
  • 2,514 posts

Posted 07 November 2014 - 16:55

Da u Srbiji postoje transparentni izvestaji o poslovanju univerziteta, mogli bi smo i da vidimo detalje, ali ne postoje :) Ja sam poslediplomske zavrsio na javnom univerzitetu u USofA - kao "public" svi prihodi i svi troskovi, do detalja plata svakog profesora, trenera, asistenta, medicinskog osoblja itd, su bili dostupni (i dalje su), da bi se znalo gde se trosi novac. I, sto je interesantno, iako "public", Univerzitet se vecinom sam finansirao - drzava je ucestvovala sa nekih 5-10% ukupnih prihoda - ostalo su bile skolarine, donacije (vece od tih 5% drzavnih), i sopstvenih prihoda (vecina), sto od istrazivackog rada, sto od sporta, sto od komercijalnih aktivnosti kao sto je medicinski centar (ogroman procenat). E sada, to je finansiranje univerziteta, iz koga se naravno daju i stipendije studentima, ali ne i ukupno ucestvovanje drzave (federalne ili jedne od saveznih) u troskovima pojedinca - gomila studenata je osim stipendija unvierziteta dobijala stipendije od drzava nezavisno, studentski zajmovi koji su subvencionisani bi takodje trebali da se unesu u tu racunicu itd. Ali u USofA, barem sa slike pojedinca, to ucestvovanje je mnogo, mnogo nize od recimo onoga u Nemackoj, Francuskoj, pa i Engleskoj/Velsu. 



#4 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 07 November 2014 - 19:09

Prvo, ima se utisak (ne iz ovih postova, nego na forumu generalno) da ima jos ljudi koji nisu shvatili da ne postoji nikakvo besplatno skolovanje, ni na jednom nivou, pa ni na fakultetskom. Dakle, neko to placa, samo je pitanje ko. Prica o besplatnom skolstvu je cista demagoska mantra ekstremne levice koja ne sluzi nicemu sem sludjivanju ljudi koji su ionako ekonomski slabo obrazovani i prikupljanju politickih poena zarad utopijskih i najcesce zlocinackih ideja. 

 

Drugo, ako drzava finansira ili sufinansira visoko skolstvo, postavlja se pitanje odakle poticu ta sredstva. Opet, ima budala koje su se u Srbiji namnozile u post-milosevicevskom periodu, koji misle da treba da se nastampa vise novcanica, pa da se time mogu finansirati skolstvo, zdravstvo, izgradnja puteva, itd. O takvim ekonomskim "razmisljanjima" na nivou drugog razreda osnovne skole ne vredi trositi reci. 

 

Trece, kad smo shvatili da se skolstvo moze finansirati iskljucivo (ili gotovo iskljucivo) iz para vec uzetih od gradjana kroz oporezivanje svega i svacega, onda se tu postavlja citav niz ozbiljnih pitanja, kako ekonomske, tako i moralne prirode. Npr. koliko je pravedno da se i kategorijama gradjanstva bez ikakve veze sa akademskim svetom i legitimno nezainteresovanim za visoko skolstvo uzima iz dzepa da bi se placala/doplacivala cena znanja umesto onih koji to znanje sticu? Na osnovu kojih tacno parametara drzava utvrdjuje da li je sticanje visokoskolskih znanja vrednije/manje vredno od recimo mostogradnje ili prosirenja sastava policije? I konacno, krajnje sustinsko pitanje jeste da li drzavno finansiranje zapravo vrsi neprekidni pritisak da cene studiranja rastu i postaju manje dostupne, a ne vise, vecini potencijalnih korisnika? Sve dotle dok se subvencije vrse iz poreske mase, one vode povecanju poreza, a povecanje poreza vodi ka siromasnijim gradjanima, koji onda teze mogu da priuste visoko obrazovanje...



#5 zoran59

zoran59
  • Members
  • 10,124 posts

Posted 07 November 2014 - 21:19

Ova rasprava je najvecim delom (ali ne iskljucivo) vezana za obrazovanje. Citiracu deo teksta koji sam citirao na Ekonomiji, na temi o bankrotu drzave (str 71):

 

... Zato, da zaključimo, učite djecu jezike – vaša djeca i unuci nemaju nikakve moralne odgovornosti vraćati dugove za koje nisu odgovorni i koje su napravile prošle i sadašnje generacije. I učite ih zanimanja koja su globalno zanimljiva i gdje mogu raditi od Austrije do Australije. A ako vam dođe neki „zabrinuti“ (naravno zabrinut za sebe!) i kaže kako je eto nemoralno da vaša djeca odlaze, a dobila su „besplatno“ školovanje – samo pogledajte vlastiti odrezak od plaće i koliko mjesečno dajete za poreze i doprinose i pogledajte račune i koliko dajte za PDV – to školovanje svoje djece ste uredno platili i preplatili. I slobodna su otići bilo gdje, gdje ih netko nije već i prije njihova rođenja zadužio.  ...

 

Post koji je dao inspiraciju Mrdu za otvaranje teme, napisao sam kao odgovor Atreidu koji je, maltene, postavio pitanje obaveze lojalnosti drzavi jer je nekome omogucila "besplatno" skolovanje.

 

Nema "besplatnog" obrazovanja - ni bilo cega drugog. Samo je pitanje ko placa. Ako studenta i ne kosta nista, kosta nekog drugog.

"Besplatno" skolovanje je kad ja dajem instrukcije komsijinom detetu i pomazem sa domacim - mada, ako cetvorimo dlaku, nije ni to besplatno, jer komsija kuva kafu...

U primeru USA, kad student dobije stipendiju samo da igra neki sport za univerzitetski tim - ma, nije to besplatno skolovanje za to dete, jer su roditelji vec platili treninge i trenere da bi dete doseglo taj nivo.

 

Dalje, Shrodinger:

... kad smo shvatili da se skolstvo moze finansirati iskljucivo (ili gotovo iskljucivo) iz para vec uzetih od gradjana kroz oporezivanje svega i svacega, onda se tu postavlja citav niz ozbiljnih pitanja, kako ekonomske, tako i moralne prirode. Npr. koliko je pravedno da se i kategorijama gradjanstva bez ikakve veze sa akademskim svetom i legitimno nezainteresovanim za visoko skolstvo uzima iz dzepa da bi se placala/doplacivala cena znanja umesto onih koji to znanje sticu? Na osnovu kojih tacno parametara drzava utvrdjuje da li je sticanje visokoskolskih znanja vrednije/manje vredno od recimo mostogradnje ili prosirenja sastava policije? I konacno, krajnje sustinsko pitanje jeste da li drzavno finansiranje zapravo vrsi neprekidni pritisak da cene studiranja rastu i postaju manje dostupne, a ne vise, vecini potencijalnih korisnika? Sve dotle dok se subvencije vrse iz poreske mase, one vode povecanju poreza, a povecanje poreza vodi ka siromasnijim gradjanima, koji onda teze mogu da priuste visoko obrazovanje...

 

Mislim da visoko obrazovani doprinose kvalitetu zivota svih gradjana. Npr. neki seljak (koji nema dete zainteresovano za skolu) ce profitirati, vise zaraditi, ako mu neko razvije seme ili djubrivo koje ce mu omoguciti veci prinos na njivi. Za to treba da plati obrazovni sistem da mu razvije strucnjake. Platice to kroz porez, i zato ima pravo pravo da zahteva najbolju mogucu uslugu za svoje pare - a to se izrazava kroz prijemne ispite. Ko hoce da studira, a objektivno nije sposoban - pa neka studira, ali onda neka plati sam a ne da mu bude placeno iz budzeta koji puni taj seljak.

 

U drugom delu kvotovanog, Schrodinger - kao sto je Nimrod napisao, ovde su finansije univerziteta javno dostupni podatak. I, koliko se tice "drzavnog" udela u finansiranju obrazovanja, ja imam opciju da glasam za kandidate koji bi povecali ili smanjili taj deo budzeta - koji punim svoji placenim porezom.

 

 



#6 mrd

mrd
  • Members
  • 18,143 posts

Posted 08 November 2014 - 03:06

Ova rasprava je najvecim delom (ali ne iskljucivo) vezana za obrazovanje. Citiracu deo teksta koji sam citirao na Ekonomiji, na temi o bankrotu drzave (str 71):

 

 

 

Post koji je dao inspiraciju Mrdu za otvaranje teme, napisao sam kao odgovor Atreidu koji je, maltene, postavio pitanje obaveze lojalnosti drzavi jer je nekome omogucila "besplatno" skolovanje.

 

Nema "besplatnog" obrazovanja - ni bilo cega drugog. Samo je pitanje ko placa. Ako studenta i ne kosta nista, kosta nekog drugog.

"Besplatno" skolovanje je kad ja dajem instrukcije komsijinom detetu i pomazem sa domacim - mada, ako cetvorimo dlaku, nije ni to besplatno, jer komsija kuva kafu...

U primeru USA, kad student dobije stipendiju samo da igra neki sport za univerzitetski tim - ma, nije to besplatno skolovanje za to dete, jer su roditelji vec platili treninge i trenere da bi dete doseglo taj nivo.

 

Dalje, Shrodinger:

 

Mislim da visoko obrazovani doprinose kvalitetu zivota svih gradjana. Npr. neki seljak (koji nema dete zainteresovano za skolu) ce profitirati, vise zaraditi, ako mu neko razvije seme ili djubrivo koje ce mu omoguciti veci prinos na njivi. Za to treba da plati obrazovni sistem da mu razvije strucnjake. Platice to kroz porez, i zato ima pravo pravo da zahteva najbolju mogucu uslugu za svoje pare - a to se izrazava kroz prijemne ispite. Ko hoce da studira, a objektivno nije sposoban - pa neka studira, ali onda neka plati sam a ne da mu bude placeno iz budzeta koji puni taj seljak.

 

U drugom delu kvotovanog, Schrodinger - kao sto je Nimrod napisao, ovde su finansije univerziteta javno dostupni podatak. I, koliko se tice "drzavnog" udela u finansiranju obrazovanja, ja imam opciju da glasam za kandidate koji bi povecali ili smanjili taj deo budzeta - koji punim svoji placenim porezom.

Zao mi je pa ne mogu da tvrdim za druge delove sveta, ali tamo gde ja znam, na lokalnom nivou se cesto odlucuje ako bi se dodavalo novaca iz tax za skole. Univerziteti se finansiraju iz budzeta i zainteresovanim djacima su dostupne mnoge stipendije, treba da ih zatraze i dobuju ako ispunjavaju uslove. Znaci donira se mnogo vise novaca negosto je meni kao studentu bilo dostupno u besplatnoj skolu u YU.



#7 zoran59

zoran59
  • Members
  • 10,124 posts

Posted 08 November 2014 - 03:48

Mrde, ti sigurno o tome vise znas, ali koliko se secam, kad je moja cerka krenula u osnovnu, u "besplatno" skolovanje je bilo ukljuceno sve - dakle, i udzbenici, pribor i ostalo. Ne secam se da smo kupili ista osim patika, i onoga sto je sama htela.

U skolskoj kafeteriji, prehranu smo placali, a za siromasnu decu je besplatna (opet, sa stanovista korisnika - i siromasnima smo hranu placali, ali kroz porez i budzet!)

Naravno, puno toga se odlucuje na lokalnom, "school district" nivou. No, to vazi za osnovne i srednje skole, a Atreid je povukao pitanje cene visokog obrazovanja.

 

Moja zena je ovde zavrsila jos jedan fakultet. Posto je bila "in-state" student, cena je bila nominalna. Vise me je kostalo da je 'ranim nego da je skolujem... :lol+:  Iako studij nije imao veze sa onim iz Yu, priznali su joj (nakon standardne procedure za to) neke "opste" predmete, pa je cetverogodisnji "bachelor's degree" stekla za 2 1/2 godine... Tako je i kostalo manje nego one koji su studirali "od nule." Zato sto cenu odredjuje broj i tip upisanih "credit courses" a ne na kraju studija stecena diploma.

 

Sad vise nisam siguran da li tema stvarno spada 'vamokarce ili na Ekonomiju. Jer, na kraju, obrazovanje se moze posmatrati kao nesto sto je neophodno civilizovanom drustvu, kao i infrastruktura ili drzavne sluzbe. Recimo, niko se ne buni sto kroz porez finansira policiju da tera kriminalce, pa i ako nije sam bio zrtva kriminala.



#8 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 08 November 2014 - 03:56

Mislim da visoko obrazovani doprinose kvalitetu zivota svih gradjana. Npr. neki seljak (koji nema dete zainteresovano za skolu) ce profitirati, vise zaraditi, ako mu neko razvije seme ili djubrivo koje ce mu omoguciti veci prinos na njivi. Za to treba da plati obrazovni sistem da mu razvije strucnjake. Platice to kroz porez, i zato ima pravo pravo da zahteva najbolju mogucu uslugu za svoje pare - a to se izrazava kroz prijemne ispite. Ko hoce da studira, a objektivno nije sposoban - pa neka studira, ali onda neka plati sam a ne da mu bude placeno iz budzeta koji puni taj seljak.

Ma vrlo dobro sam ja svestan toga. Ali ogromna vecina svih koji "besplatno skolovanje" uzimaju u usta nije svesna brojnih ekonomskih aspekata toga. Samo sam nabrojao neke probleme koji ni izdaleka nisu ocigledni. 

 

U drugom delu kvotovanog, Schrodinger - kao sto je Nimrod napisao, ovde su finansije univerziteta javno dostupni podatak. I, koliko se tice "drzavnog" udela u finansiranju obrazovanja, ja imam opciju da glasam za kandidate koji bi povecali ili smanjili taj deo budzeta - koji punim svoji placenim porezom.

Odlicno, imas opciju - ali imas li i sve relevantno znanje? Da bi ga imao, neophodno je da imas predstavu koliko bi se promena drzavnog udela reflektovala u promeni poreskih stopa, a to je ne samo tesko izracunati matematicki, vec obzirom na politicki odnos snaga koji o tome odlucuju, cesto i nemoguce predvideti... Ti, npr. glasas za kandidata koji smanji taj deo budzetskih davanja - ali njegove kolege vecinski zakljuce da visak ne treba da bude tax break, nego ga preusmere u, sta ja znam, "nacionalnu bezbednost", isl. 



#9 zoran59

zoran59
  • Members
  • 10,124 posts

Posted 08 November 2014 - 04:56

...

Odlicno, imas opciju - ali imas li i sve relevantno znanje? Da bi ga imao, neophodno je da imas predstavu koliko bi se promena drzavnog udela reflektovala u promeni poreskih stopa, a to je ne samo tesko izracunati matematicki, vec obzirom na politicki odnos snaga koji o tome odlucuju, cesto i nemoguce predvideti... Ti, npr. glasas za kandidata koji smanji taj deo budzetskih davanja - ali njegove kolege vecinski zakljuce da visak ne treba da bude tax break, nego ga preusmere u, sta ja znam, "nacionalnu bezbednost", isl. 

 

Prvi preduslov za znanje je dostupnost informacija. Utoliko vise cenim ovdasnji (USA) sistem nego onaj u domovini, gde mi treba citava CIA, NKVD i Gestapo da dobijem nekakav konkretan podatak.

Drugi preduslov je obrazovanje, koje nam omogucuje da procesuisemo informacije. Zato sam vec negde pomenuo da nisam ljubitelj ovog oblika demokratije, gde glasaju i nepismeni. Uveo bih dvostepeni sistem glasanja. Recimo, udjes u prvu prostoriju, ispunis test opste kulture ili sta ja znam kakav (time bi trebalo da se pozabave ljudi strucniji od mene) i printer ti izbaci kodirani glasacki listic. Pa, ako si na testu pao, listic je nevazeci, a ako si prosao, broji se.

Naravno, bicu optuzen za elitizam (mada bih ja to opisao kao kvalifikaciju, a ne optuzbu) i to nece proci, ali - ne sprecava me da lajem na forumu... :)

 

Mada, na engleskom, volim da "err on the safe side" i uvek sam za ulaganje u obrazovanje.



#10 mrd

mrd
  • Members
  • 18,143 posts

Posted 08 November 2014 - 05:10

Mrde, ti sigurno o tome vise znas, ali koliko se secam, kad je moja cerka krenula u osnovnu, u "besplatno" skolovanje je bilo ukljuceno sve - dakle, i udzbenici, pribor i ostalo. Ne secam se da smo kupili ista osim patika, i onoga sto je sama htela.

Tacno tako, u osnovnoj i srednjoj skoli sveske, olovke, knjige, gumice i ostali rekviziti su dzabe. Calculateore ti83 deca zaduzuju i na kraju skolske godine vracaju.

U skolskoj kafeteriji, prehranu smo placali, a za siromasnu decu je besplatna (opet, sa stanovista korisnika - i siromasnima smo hranu placali, ali kroz porez i budzet!)

Naravno, puno toga se odlucuje na lokalnom, "school district" nivou. No, to vazi za osnovne i srednje skole, a Atreid je povukao pitanje cene visokog obrazovanja.

Sto se obroka tice, dorucak uzina i rucak posle skole su dzabe, za low-income porodice.

 

Moja zena je ovde zavrsila jos jedan fakultet. Posto je bila "in-state" student, cena je bila nominalna. Vise me je kostalo da je 'ranim nego da je skolujem... :lol+:  Iako studij nije imao veze sa onim iz Yu, priznali su joj (nakon standardne procedure za to) neke "opste" predmete, pa je cetverogodisnji "bachelor's degree" stekla za 2 1/2 godine... Tako je i kostalo manje nego one koji su studirali "od nule." Zato sto cenu odredjuje broj i tip upisanih "credit courses" a ne na kraju studija stecena diploma.

Sto se univerziteta tice, ako nemas stipendiju, aresident si placas oko 30% cene u odnosu na non-residents. Dakle kaoskroman student koji radi tih 20-30 sati koliko mu je dopusteno, mozes da otplatis troskove skole. U Jugoslaviji to nisi mogao i pored toga sto si u studenskoj menzi mogao za saku dinara da jedes. Knjige ubise studente.

 

Sad vise nisam siguran da li tema stvarno spada 'vamokarce ili na Ekonomiju. Jer, na kraju, obrazovanje se moze posmatrati kao nesto sto je neophodno civilizovanom drustvu, kao i infrastruktura ili drzavne sluzbe. Recimo, niko se ne buni sto kroz porez finansira policiju da tera kriminalce, pa i ako nije sam bio zrtva kriminala.

Mislim da je obrazovanje pravo mesto za ovu temu, posto se kroz taj tax brak, moze proceniti koliko drustvo podaje na obrazovanje.

Da ne povlacima sada onu Jugoslovensku filozofiju da stomatolog koji bi uzeo bilo koj posao nema sanse da dobije stomatolosko mesto posto je na listi iza onog lenjivca koji nije hteo da radi. Daklem, vrednoca je otezavajuca okolnost.



#11 angelia

angelia
  • Members
  • 15,569 posts

Posted 20 November 2014 - 23:26

Tacno tako, u osnovnoj i srednjoj skoli sveske, olovke, knjige, gumice i ostali rekviziti su dzabe. Calculateore ti83 deca zaduzuju i na kraju skolske godine vracaju.

 

Kod mene, u prethodnom districtu smo kupovali sveske, olovke, kalkulatore (svake godine posizim jer su sve napredniji i skuplji  :furious: pa smo prosle godine kupili neki od oko $100), uglavnom potrosni materijal, pa skolski dres. Ovde sada kada smo dosli rekli su nek donese olovku i veliki folder, skola je zaaduzila laptop, dobio covek air mac  :) samo smo morali da platimo osiguranje za laptop.

 

Knjige smo dobijali i vracali.



#12 vilhelmina

vilhelmina
  • Members
  • 11,937 posts

Posted 21 November 2014 - 08:29

Kod mene, u prethodnom districtu smo kupovali sveske, olovke, kalkulatore (svake godine posizim jer su sve napredniji i skuplji  :furious: pa smo prosle godine kupili neki od oko $100), uglavnom potrosni materijal, pa skolski dres.

 

Sto se ljutis? Treba da ti bude drago. Dete ce vise nauciti i biti konkurentnije sa skupljim kalkulatorom, a ti imas jedinstvenu priliku da pokazes svoju razlicitost.

 

Ovde sada kada smo dosli rekli su nek donese olovku i veliki folder, skola je zaaduzila laptop, dobio covek air mac  :) samo smo morali da platimo osiguranje za laptop.

 

Knjige smo dobijali i vracali.

 

Cuj, kakva uravnilovka, svima po air mac, cccc....

 

Malo doslednosti, gospodo, ne bi skodilo. Topic s istom ovakvom temom je samo dva sprata vise.



#13 darth bane

darth bane
  • Members
  • 7,311 posts

Posted 21 November 2014 - 13:13

sta je to air mac?



#14 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 21 November 2014 - 13:56

sta je to air mac?

https://www.apple.com/macbook-air/

overview_hero_hero.jpg



#15 angelia

angelia
  • Members
  • 15,569 posts

Posted 22 November 2014 - 01:54

Sto se ljutis? Treba da ti bude drago. Dete ce vise nauciti i biti konkurentnije sa skupljim kalkulatorom, a ti imas jedinstvenu priliku da pokazes svoju razlicitost.

 

 

Cuj, kakva uravnilovka, svima po air mac, cccc....

 

Malo doslednosti, gospodo, ne bi skodilo. Topic s istom ovakvom temom je samo dva sprata vise.

Ne bih rekla da si razumela, uopste nema uravnilovke. Ja sam upravo rekla da zavisi od skolskog okruga, prethodna skola je imala manje budzete pa roditelji placaju neke dodatne stvari. Nova skola ima mnogo veci budzet pa je u stanju da djacima  deli laptopove za rad.

 

Razlika je u tome da za privilegiju bolje skole platis cenu. Mislim da je za ljude u Evropi malo teze da shvate sistem, relativno se radi o zacaranom krugu, dobre skole podizu cenu u skolskom okrugu, vece cene znace vece poreze sto znaci veci budzet za skolu.

 

Nisam se ja ljutila na skolu nego na cene kalkulatora koje su po meni nerazumno visoke, covek bi pomislio da barem kuva kafu za te pare  :) manje kosta mikrotalasna ili masina za kafu...