Preporuke i networking nisu ono sto Vili objasnjava, ili barem ne po mom iskustvu. Samo jednom znam da je neko preporucio 'porodicu' i da se zavrsilo lose, a jednom sam ja zaposlila nekog nasuprot prethodnog menadzera koji mi je rekao da on ne bi (ista industrija), i bas sam se zeznula. Tako da su preporuke do sada radile jako dobro.
To je moje licno iskustvo.
Edit: Vili obicno prica sa pozicije radnika, cak i ako ima neki menadzment to nije sa nivoa firme na osnovu njene price. Moja firma radi po principu preporuka i opet imamo barem 6 imigrantskih porekla i bezbrojan broj profesionalnih backgrounda. Segregacija se nigde nije pojavila, imamo sta god hoces, rase, nacije, sexualne orijentacije itd potpuno nebitno sve dok neko radi svoj posao dobro.
Posle ce ispasti da Vili svaku pricu pretvara u pricu o Svedskoj .
Ja uopste nisam pricala o preporukama. One mogu da pomognu (pa i da budu odlucujuce) kad je potreba za poslom vec negde oglasena, javno objavljena, pa se razliciti ljudi javljaju. Ja ti govorim o tome da se u swe 75% svih novih poslova nigde ne objavi. Dakle, mozes imati sjajne preporuke, ali ti to nista ne vredi ako i ne znas da negde ima posla. I valjda je jasno da s koje god ja pozicije pisala, potkrepljujem to zvanicnim podacima. Dakle, na zvanicnom sajtu Zavoda za zaposljavanje stoji da ljudi koji traze posao prvo treba da procesljaju sopstvenu porodicu i rodbinu, zatim prijatelje, pa tek onda prethodne poslodavce i ostale. To je dakle njihova pozicija, pozicija zvanicnog drzavnog organa, a ne moja.
Networking i preporuke su definitivno razlicite kategorije. Networking bez preporuka radi posao, ali ne i obrnuto. Zaposljavanje po rodjackoj i prijateljskoj (gde spada i partijska) osnovi su ovde pravilo no 1, sve ostalo su izuzeci. Razlog tome moze biti i to sto je ovde vise od 60% ljudi zaposleno u javnom sektoru, a samo 40% u privatnom. Pri tome u privatni idu kompletan sektor usluga, dakle hoteli, restorani, firme za ciscenje i odrzavanje, obezbedjenje i sl, plus banke, osiguravajuce kuce itd itd. Sta tu ostaje za industriju o kakvoj ti pricas?
Btw ni HR o kakvima ti pricas ovde ne postoje; taman posla da bi nekog placali samo za to. Postoje "odgovorni za personal", ali to su administrativci, koji imaju jos sto drugih poslova i zadataka. Oni nikog ne zaposljavaju.
Andjo, citavo tvoje evropsko i americko iskustvo bazirano je na jednoj jedinoj firmi, u koju si usla jos u Srbiji, zar ne? Dopusti onda da je to iskustvo prilicno ograniceno i da se ne moze primeniti na dva kontinenta i ko zna koliko razlicitih zemalja i bransi. Kako vidim, zaposlila si stotine ljudi, ali sama nisi bila u ulozi trazioca posla nijedan jedini put, zar ne?
Zadnji bold je ono o cemu ti ja pricam: Ne mozes dokazati kako dobro mozes da radis neki posao, kad nikad ne dobijes sansu, jer ne mozes ni da saznas da je mesto za koje si kompetentan slobodno. Kad ti je broj sansi ogranicen na onih 20% poslova koji se uopste negde oglase, onda su ti i sanse da steknes preporuke, ili ih na neki nacin upotrebis, takodjer krajnje ogranicene.
Evo ti samo jedan od gomile tekstova o etnicki segregiranom trzistu rada u Svedskoj. On kaze da je u privatnom sektoru segregacija jos izrazenija nego u javnom. Prosecnom emigrantu je svaki cetvrti kolega takodjer imigrant, dok je za prosecnog etnickog Svedjanina to tek svaki jedanaesti. I pazi poentu - razlog tome nije otvorena diskriminacija imigranata, vec upravo zaposljavanje preko kontakata, etnickih networkinga. Sto u krajnjoj liniji jeste sistemska, strukturalna diskrimminacija, nesto sto se dogadja po automatizmu i prirodi stvari, i protiv cega se zato ne moze boriti jednostavnim sredstvima, kao kad je u pitanju otvorena diskriminacija.
Potpuno isti mehanizam imas i u Srbiji, na svim nivoima, gde je networking presudan. U malim gradovima imas firme gde svi zaposleni vuku poreklo iz istog sela, ili grupe sela. U vecim imas firme u kojima rade vecinom Pirocanci, Valjevci ili Vranjanci. U Svedskoj najveca grupa imigranata iz Srbije ne dolazi iz najveceg/najvecih gradova, vec iz Despotovca. Time rezultira networking, rec koja bas lepo zvuci na engleskom i drugim jezicima, ali zlokobno na srpskom - zaposljavanje "preko veze". Radi se o potpuno istom mehanizmu, ali su posledice pogubnije u Srbiji iz koje kvalitetni kadrovi beze, nego u Svedskoj u koju ti isti dolaze.