Kod efektivna kamatne stope ima prilično mnogo problema. Pokušajmo postaviti pitanja i odgovore. Prvo pitanje: što je efektivna kamatna stopa? Drugo: kako obračunati (potražiti)? I treće: kako skupiti sve podatke?
Što je efektivna kamatna stopa?
Postoje dva stava, što efektivna kamatna stopa je, (koja se ne isključuju).
Prvi stav:
U praksi se koriste dva načina obračuna kamata : proporcionalni i konformni. Prvi je običan procentualni račun, znači da se za svaki dan obračuna jednak iznos kamata, kod drugog se kamate obračunavajo na već obračunate kamate, što znači da imamo za svaki sljedeći dan više kamata. Ako se kamate obračunavaju jednom godišnje, dobismo isti iznos. Razlika nastane, kada se kamate obračunavajo više puta u godini. U tom slučaju, dobismo na godišnjem nivou više kamata kot proporcionalnong načina, kao kot konformnom. Znači krediti, koji se obračunavajo po konformnom metodom, su kod iste kamatne stope jeftiniji.
Da bi se moglo uspoređivat kredite, postoji preračun kamatne stope, koja se upotrebljava kod kredita sa proporcionalnim načinom obračuna, u kamatno stopu, ako bi se upotrebio proporcionalan način. Ne znam, dali sam dobro objasnilo, biče jasno kada pogledate primjer: imamo kredit sa 10% godišnjom kamatno stopo, sa proporcionalnim načinom obračuna kamata i mjesečni obračun kamata (12 puta u godini). Taj kredit je jednako skup kako isti kredit sa konformnim načinom obračuna i 10,47% kamatno stopo. To možete sami da obračunate u Excelu sa funkcijom EFFECT ili sa formulom = ((1 + PKS/100/ BOG) ^ (BOG) -1) * 100. (PKS je kamatna stopa upotrjebljena kod proporcionalnog načina obračuna, BOG je broj obračuna u godini).
Ovaj preračun neki imaju za obračun efektivne kamatne stope. Ipak ja mislim, da se kod nas podrazumijeva efektivna kamatna stopa, koja je opisana u drugom stavu, tako da sve što sledi, se odnosi na taj drugi stav.
Drugi stav:
Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa, koja pored kamata uključuje i ostale troškove za kredit. Za obračun ne postoji formula, postoji pa način, kako se potraži. Osnova je ova definicija : efektivna kamatna stopa je ona godišnja diskontna stopa, kod koje se suma svih debitnih i svih kreditnih postavki preračunatih na isti dan, izjednači. Diskontiranje se vrši na konformni način. Slijedi i jednačina.
m
je broj novčanih tokova plaća zajmodavca
j
je broj sekvence za novčane tokove plaća zajmodavca
aj
je novčani tok u periodu j
n
je ukupan broj uplaćenih novčanih tokova od strane korisnika kredita
k
je broj sekvence tokova gotovine plaća dužnik ( otplata )
bk
je novčani tok ( otplata ) iz perioda k
tj i tk
je interval , izražen u godinama
Kako obračunati (potražiti) efektivnu kamatno stopu?
Uzmimo sasvim prost primjer. Od prijatelja posudimo 1000€. Posle 30 dana mu vratimo i damo za nagradu 5€. Kasnije počnemo razmišljat, jeli bilo to dovoljno ili smo možda previše platili i bi bilo jeftinije uzet kredit u banci. Kako da dobijmo odgovor na to pitanje?
Jedan od načina je da obračunamo kamate po nekoj stopi i to stopo mijenjamo. Počnimo sa 5%. U Excel ubacimo u ćelijo A1 1000, B1 30 (dana), C1 5 (kamatna stopa) i u D1 formulu =A1*((1+C1/100)^(B1/365)). U D1 dobismo 1004,018. Mi tražimo 1005, znači kamatna stopa mora biti veća. Promijenimo iz 5 na 10. Dobismo 1007,864. 10%, to je očito previše. Pokušamo sa 7,5. Dobismo 1005,962, znači i 7,5 je previše. Smanjimo na 6,25. Sada dobismo 1004,995. To je dovoljno točan podatak. Još točniji bi bio 6,255.
Sa tim prostim primjerom smo pokazali, kako se potraži efektivna kamatna stopa. U stvari umjesto da računamo koliko će bit 1000 posle 30 dana, računamo koliko je bilo 1005 prije 30 dana, umjesto da množimo 1000 sa faktorom, ćemo dijeliti 1005 sa istim fakturom. To ćemo uraditi za sve primanja i za sva plaćanja. Naravno svako primanje i svako plaćanje ima svoj broj dana od prvog primanja, koji ima naravno 0. Stopa, kod koje se suma svih diskontiranih primanja i suma svih diskontiranih plaćanja izjednače, je efektivna kamatna stopa.
Kako skupiti sve potrebne podatke?
Baš je odgovor na to pitanje najteže, mada i prijašnja nisu bila laka. Kada sam pripremao web stranicu kreditni kalkulator, dosta sam vremena potrošio, kako omogućiti to najjednostavnije. Zamislite koliko ima podataka za neki kredi, koji se otplaćuje 20 godina, svaki mjesec. Ako je anuitet podijeljen na otplatu kredita i kamate, je to 480 pozicija. I da u toku unosa nestane struje. Potrebno je omogućit, da se podatci mogu lako mijenjati i ponovo izvoditi obračun.
Najbolje je, da se podaci dobiju sa nekog vira, da se sređuju sa nekim poznatim programom i samo ubace u program za obračun efektivne kamatne stope.
Na spomenutoj stranici imate dva programa, koja možete koristiti, za pronalaženje efektivne kamatne stope.
Prvi je nacrt za dugoročni stambeni kredit. Sa njim napravite amortizacioni plan za kredit. Pored podataka o kreditu unosite i podatak troškovi odobrenja. Ti su uključeni u efektivnu kamatnu stopu. Iza amortizacionog plana , naštampaju se svi podaci vezani za kredit. Ti su u obliku, koji je određen za ulaz u program za pronalaženje efektivne kamatne stope. Redovi su podijeljeni sa #, a podaci unutar reda sa ;. Ove podatke možete kopirati u vaš editor (notepad...) uraditi promjene i kopirati u „text box“ na kraju stranice. Drugi je izračunavanje efektivne kamatne stope. Taj program upotrebite kada dobite podatke s drugog izvora ili jih ručno unosite. U vašem editoru njih sredite u potreban oblik, i kopirajte u „text box“. Podaci iz početka ove priče bi trebali biti ovakvi:
01-01-2014;1;1000#
31-01-2014;2;1005#
Nemoguće je napraviti tako univerzalan program za izradu amortizacionog plana, da bi odgovarao u svim slučajeva, koje banke izmisle. Sa ovim rešenjem, da se mogu podaci uredit u editoru i prilagodit svakom rešenju, mislim da je moguće potražiti efektivnu kamatnu stopu za sve slučaje. To naravno ne znači da samo za kredite. Recimo kod depozita je potrebno platiti porez na kamate. Taj porez smanjuje našu zaradu, znači smanjuje efektivnu kamatnu stopu. Posebno je potrebno kontrolirat efektivnu kamatnu stopu kod lisinga. Znači svuda gdje se novac kupuje ili prodaje za novac. Potrebni su nam podaci kada i koliko para smo dobili i kada i koliko smo vratili ili kada i koliko smo uplatili i kada i koliko smo dobili nazad.
