Ja intervjuisem, obicno u dva talasa godisnje dosta ljudi, mada, vise onih sa poslediplomskim, nego sa osnovnim. Ali, u sucaju osnovnih studia, u proseku, poslednjih 7-8 godina, vise radnog iskustva imaju americki studenti nego neki po Evropi (ne znam za celu evropu, ali sam intervjuisao u UK, CH, RO, DE). E sada, ovo je "u proseku" iz seta ljudi koje ja vidim - ljudi koje intervjuisem su iz top tier skola, sto znaci da jesu neki top 5-10 procenat sveukupne studentske populacije. Obicno, po zavrsetku osnovnih studija, imaju po recimo tri meseca prakse preko leta, barem dva puta - vrlo cesto je prva praksa potpuno nevezana za ono sto su kasnije izabrali kao major, jer u velikom broju slucajeva to tek rade posle prve (ili cak druge) godine. Druga praksa je obicno smislenija, i ima vise veze sa strukom. Ponekad vidjam rezimee sa nekoliko meseci part time rada, dok su bili na fakultetu, i to ne samo u akademskim oblastima (tipa asistiranja na univerzitetu), nego rada u recimo firmi koja je nekako povezana sa predmetom studiranja, u toku zavrsne godine, ili u neki start-up firmama koje su sami/sa nekim osnovali (maltene se podrazumeva da je velika vecina tih firmi prestala sa radom itd, ali nekad naleti nesto impresivno). Sav onaj rad u toku srednje skole obicno ignorisem, ukoliko nije vrlo impresivan. U UK, poslednje dve godine sam bas cesto naletao na ljude koji su izmedju srednje skole i fakulteta isli da predaju engleski u Kini, Koreji, JI i srednjoj Aziji, ili rade za neke razvojne organizacije u Africi, Lat. Americi (primetih da je Peru popularan). Mislim da je zbog strukture obrazovanja i privrede, u EU radno iskustvo manje vise ograniceno na letnje prakse - i cini mi se da su svi nemacki studenti imali svako leto u toku 4-5 godina studiranja praksu, vrlo cesto u istoj firmi nekoliko puta, i onda pisali tezu povezanu sa tim (tipa inzenjeri su imali kao zavrsni rad projekat na kome su radili za poslodavca poslednjih nekoliko meseci). Znam da ti nisam dao jednoznacan odgovor, zato sto mislim da ne postoji jedna odredjena duzina koja se smatra prosecnom - bitno je kako se uklapa u ceo rezime (ako je neko radio na recimo doktoratu 7 godina, osim akademskog rada, i ne ocekujem da je imao neko drugo iskustvo), ali da je recimo tri meseca/9-10 nedelja nesto uobicajeno za minimalnu smislenu praksu u mnogim oblastima (tipa inzenjera, ekonomije, menadzmenta, farma/hemije i raznih drugih prirodnih nauka).