Njje morao da im kaze da je prolaznost svega neizbezna, to su znali i bez njega (cim su na sahrani). Razlog zbog cega bi prestali da placu bi bio kada bi im objasnio da prolaznost svega ne mora biti losa stvar.
milion puta sam cuo ovo i nikad se nisam mogao pronaci u tome da ima nesto dobro u prolaznosti. vec starost je teska, ali opet rijetki su ljudi koji to stvarno tako i prihvataju. bi ono trebalo, ali slabo igra ta vrsta utjehe. sto se kaze nije grijeh pozeljeti jos jedan dan zivota. nekoliko sam puta pogledao smrti u oci. slag'o bih te kad bih rekao da se nisam prepao. kontam jbm mu misha neka me jos malo.
A to je mogao da im da, samo ako bi im objasnio da prolaznost nije losa, a ne da im ponavlja ono sto im vec odjekuje u glavama. Zato se i na sahranama pominju nadprirodni fenomeni kao pokusaji uteha.
Sta ti mislis, zasto ljudi na sahranama placu? Zbog sebe, ili zbog drugih?
ah, zbog cega. ima tu vise razloga, a najvise zbog sebe. narocito kad skontaju da jednog dana treba obuci odijelo od camovine. sahrane su najbolja mjesta da se to skonta. narocito kad vise nisi mlad.