Moje pitanje je delimican odgovor na ovo tvoje pitanje iz prehodnog posta: umesto da dopusti da zakoni trzista deluju, drzava pokusava da ga kontrolise i obicno napravi vecu stetu.
Razmisli, kako bi izgledalo kada ne bi bilo subvencionisane poljoprivredne proizvodnje u Francuskoj?
Ne možemo utvrditi da li države prave veću štetu, možemo govoriti o efektima državnih mera, zakona, pojedinačnih odluka, dugoročnih politika, ali nemožemo utvrditi tačno šta bi bilo da nema države, odnosno da se država ne bavi ekonomijom uopšte. Možemo samo pretpostavljati i to se obično svede na poređenje realnog stanja sa svim slabostima sa jedne strane i idealnog, zamišljenog modela sa druge strane. Uvek onaj idealni deluje bolje, ali ima jednu veliku manu, nije ostvariv.
Današnje zapadno društvo je rezultat delovanja elemenata slobodnog tržišta i politike socijalne države, potsticaja razvoja, razvoja tehnologije, uvećanja profita i očuvanja socijalnog mira. Razvoju ekonomije pogoduje i stabilnost društva, u uslovima socijalnih nemira, sindikalnih pobuna, štrajkova, ekonomija ne raste, razvoj stagnira ili usporava. država održava balans, ne nužno i uvek na idelan način, ali se nijedna grupacija, kapitala ili rada, ne bi tek tako odrekla države. Nužno zlo.