Jump to content


Photo
- - - - -

Fakulteti u Srbiji


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
156 replies to this topic

#121 todorovic

todorovic
  • Members
  • 3,253 posts

Posted 28 April 2013 - 10:18

Prica se sve ozbiljnije da ce ETF upisati vise brucosa, pogotovo za odsek "elektronika" i to je otprilike pocetak kraja i jednog od poslednjih ozbiljnih fakulteta u ovoj zemlji. Tuzno.



#122 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 28 April 2013 - 11:32

Prica se sve ozbiljnije da ce ETF upisati vise brucosa, pogotovo za odsek "elektronika" i to je otprilike pocetak kraja i jednog od poslednjih ozbiljnih fakulteta u ovoj zemlji. Tuzno.

"Odsek elektronika"? Zašto? Davno je prošlo vreme kada je to bio najpopularniji smer na etf-u. Racunarstvo, softversko inženjerstvo, telekomunikacije, pa cak i energetika su danas perspektivniji smerovi.

#123 todorovic

todorovic
  • Members
  • 3,253 posts

Posted 28 April 2013 - 11:48

Zbog bajki oko fabrike cipova.
Prosle godine se povecalo interesavanje za elektroniku, manje poena je trebalo za upis na telekomunikacije, fizicku elektroniku i RTI.  Mada je eto prekinuta tradicija da najbolji brucos ode na elektroniku koja vec neko vreme traje :)



#124 Rick_Mahorn

Rick_Mahorn
  • Members
  • 654 posts

Posted 29 April 2013 - 09:16

Sto se nasih faskulteta tice oni su osmisljeni tako da ti se studiranje smuci pa cak i ono gradivo koje bi te mozda interesovalo...tek kada sam zavrsio fakultet sam zapravo uvideo koliko je zabavno uciti i kako i mozda naizgled tesko gradivo moze da bude zabavno...

#125 todorovic

todorovic
  • Members
  • 3,253 posts

Posted 29 April 2013 - 10:03

Mislim da jesi u pravu za vecinu fakulteta i vecinu oblasti, osim za programiranje na svim fakultetima. Mada su ljudi koji se bave programiranjem i specificni na neki nacin, vise su spremni da se usavrsavaju u svojoj oblasti samostalno. Smatram i da su programeri najbolji strucnjaci koji izlaze sa nasih fakulteta.



#126 Sle

Sle
  • Members
  • 1,297 posts

Posted 29 April 2013 - 17:45

Moje je mišljenje da je kod nas na fakultetima dosta oboren kvalitet sa uvođenjem Bolonje... Prvo, jer mislim da Bolonja vodi potpunoj degradaciji akademskog usavršavanja, ide sa ka tome da svi treba da znamo da radimo samo jednu jedinu stvar, a ne da budemo akademski obrazovani građani koji idu dalje od opanaka.. I drugo, jer je ta Bolonja još više degenerisana našim mentalitetom i željom pojedinaca da zgrnu što više para...

 

Ali kao i u svim segmentima života u Srbiji, kotrljamo se u blatu, i uopšte nema izgleda da ćemo se iskobeljati, naprotiv...

 

Privatne fakultete uopšte ne bih ubacivao u raspravu... To mi je više kao završavanja kurseva, tako da ih još uvek (dok ne dostignu određeni nivo) ne bih svrstao u temu "fakulteti u Srbiji"... Osim ukoliko taj nivo i upravo ne treba da bude taj koji je kod nas na privatnim fakultetima...



#127 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 30 April 2013 - 08:11

Fakulteti u Srbiji?

 

Cemu to uopste sluzi?

 

Zar srpskoj omladini nisu dovoljni Veliki Brat (brate), Farma i tribine Dveri?

 

Sta ce nam te univerzitetske gluposti, koje su ionako dosle sa trulog, neoliberalnog, antisrpskog, antiruskog i odavnopropalog Zapada?



#128 Trafalgar

Trafalgar
  • Members
  • 86 posts

Posted 01 May 2013 - 23:47

Moje je mišljenje da je kod nas na fakultetima dosta oboren kvalitet sa uvođenjem Bolonje... Prvo, jer mislim da Bolonja vodi potpunoj degradaciji akademskog usavršavanja, ide sa ka tome da svi treba da znamo da radimo samo jednu jedinu stvar, a ne da budemo akademski obrazovani građani koji idu dalje od opanaka.. I drugo, jer je ta Bolonja još više degenerisana našim mentalitetom i željom pojedinaca da zgrnu što više para...
 
Ali kao i u svim segmentima života u Srbiji, kotrljamo se u blatu, i uopšte nema izgleda da ćemo se iskobeljati, naprotiv...
 
Privatne fakultete uopšte ne bih ubacivao u raspravu... To mi je više kao završavanja kurseva, tako da ih još uvek (dok ne dostignu određeni nivo) ne bih svrstao u temu "fakulteti u Srbiji"... Osim ukoliko taj nivo i upravo ne treba da bude taj koji je kod nas na privatnim fakultetima...


Mislim da nisi u pravu sto se bolonje tice... Ja sam upisao prava 07 godine i studiram po starom zakonu (nema kolokvijuma, bodovanja - ceo ispit u glavu napakuj, pa na ispit)... Bolonjski sistem je krenuo da se primenjuje od 09 generacije i jeste poprilicna sprdacina (ispite su im skratili, parcijalno ih daju i epilog je ocekivajuci - masa studenata u roku zavrsavaju bes ikakvog cimanja) . Problem bolonje kod nas na fakultetima je razlicita primena (svaki drugi fakultet drugacije primenjuje bolonjski sistem) i nedostatak prakticnog rada. Kada bi se to sredilo, uz poboljsanje nastavnog kadra, rezultati bi bili mnogo bolji nego danas...

Sto se stice usko strucnog usavrsavanja, to nije problem, vec resenje... Nepotrebno je siriti materiju na fakultetima, jer ce sutra u praksi studenti biti vezani za jedno podrucje. Najbolji primer ti je razlika u medicina kod nas i u americi - dok kod nas na fakultetu uce bas sve oblasti, pa tek specijalizacije kada zavrse fakultet, u americi se odlucuju za odredjene oblasti jos na fakultetu. Zasto bi neko na fakuletu ucio ginekologiju, ako zeli da se bavi hirurgijom sutra...


#129 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 02 May 2013 - 09:20

Nepotrebno je siriti materiju na fakultetima, jer ce sutra u praksi studenti biti vezani za jedno podrucje. Najbolji primer ti je razlika u medicina kod nas i u americi - dok kod nas na fakultetu uce bas sve oblasti, pa tek specijalizacije kada zavrse fakultet, u americi se odlucuju za odredjene oblasti jos na fakultetu. Zasto bi neko na fakuletu ucio ginekologiju, ako zeli da se bavi hirurgijom sutra...


Mislim da debelo gresis. Suvise specijalizovani kursevi stvaraju "fah idiote", potpuno nefleksibilne i nesposobne da se prilagode promenama.

A sto se tice medicine u Americi neko te je debelo slagao. Dovoljno je da odes na sajt bilo kojeg medicinskog fakulteta u Americi (i da se uveris. A ako ti dodam da je uslov za upis medicinskog fakulteta prethodno zavrsen fakultet ili barem tri godine fakulteta (najcesce biologije, hemije ili fizike, ali ne obavezno) videces da se ide u sirinu obrazovanja mnogo vise nego u Srbiji.




#130 zg76

zg76
  • Members
  • 526 posts

Posted 05 May 2013 - 16:01

Obrazovanje je važna stvar za samoostvarenje, ali obrazovanje nije samo školovanje. Školovanje je važna stvar za samoostvarenje, ali kako ga država servira, s obzirom da je ona, po svojoj prirodi, entitet koji gotovo da ne može finansijski da propadne?

 

http://blog.b92.net/...edrom/#k1433223



#131 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 06 May 2013 - 13:51

..., ali kako ga država servira, s obzirom da je ona, po svojoj prirodi, entitet koji gotovo da ne može finansijski da propadne?

 

Moze, moze... (sto bi neko rekao: samo nas gledajte)



#132 Tribun pučki

Tribun pučki
  • Members
  • 2,481 posts

Posted 06 May 2013 - 16:16

Elem, Bolonja...

 

Započetu (samo započetu) reformu visokog obrazovanja u Srbiji normativno karakterišu tri perioda. Prvi u vreme Đinđićeve vlade (Gaša-Turajlićka), drugi u vreme Voštunija i ovaj treći, za Žarkovog ministrovanja.

 

Prvi period pokušaja implementacije bolonjskih načela u visokom obrazovanju završio se na nivou nacrta zakona, koji nije ni izašao iz ministarstva. Predviđao je ukidanje pravnog subjektiviteta fakultetima i njihovu punu integraciju u univerzitet, u vidu njegovih ogranaka (kao i svuda na zapadu). Predviđao je akreditaciju studijskih programa od strane nezavisne komisije, sa spoljnom evaluacijom. Predviđao je sistem obrazovanja 3 (bachelor) +2 (master). Izjednačavao je studije na višoj školi sa osnovnim studijama na fakultetu. Predviđao je kontinuirani rad studenata tokom semestara, ali i nagrađivanje za taj rad tj. obavezu profesora da uspeh postignut tokom godine, izražen u bodovima, obavezno pretvore u adekvatnu ocenu na, obavezno pisanom, završnom ispitu. Predviđao je stručne nazive "diplomirani" za lica koja završe osnovne studije, "specijalista" za one koji završe specijalističke studije od 1 godine posle osnovnih, "master" za one koji završe dodatne 2 godine akademskih studija posle osnovnih i "doktor" za poslednji nivo. Predviđao je automatsku konverziju starih stručnih i naučnih zvanja.

 

Drugi period je bio od donošenja novog Zakona o visokom obrazovanju do njegovih izmena 2010. godine. Predvideo je opstanak postojećeg sistema gde fakulteti imaju nezavisni pravni subjektivitet, dok univerzitet ima samo tzv. integrativnu funkciju, koju realizuje (u praksi samo formalno) izborom nastavnika i saradnika u odgovarajuća zvanja i međunarodnom saradnjom. Predvideo je akreditaciju studijskih programa i u prvi mah je ista koliko toliko i sprovođena. Predvideo je kontinuirani rad studenata tokom semestra, ali bez obaveze profesora da uspeh postignut tokom godine obavezno pretvore u adekvatnu ocenu, već je ostavio diskreciono pravo profesorima da na završnom ispitu ocenjuju celokupan rad tokom godine, pri čemu rad nije morao biti obavezno u pisanoj formi. Predviđao je sistem 3/4 (bachelor) + 2/1 (master). Napravio je razliku između viših škola uvevši tzv. strukovne studije i univerziteta, na kojima su studije akademske. Nije predvideo automatsku konverziju starih stručnih i naučnih zvanja, već je predvideo pravo lica koje je steklo stručno zvanje po starim propisima da od svog matičnog fakulteta zahteva konverziju, ali i ostavio mogućnost da svaka visokoškolska ustanova donese sopstvena pravila po kojima će vršiti konverziju, poštujući određene kriterijume koje bi ustanovila Konferencija univerziteta Srbije (KONUS). KONUS je 2006. godine ustanovio kriterijume za usklađivanje po kojima se usklađivanje sa zvanjem master vrši ukoliko su studije trajale najmanje 10 semestara i postojao je diplomski ispit, ili manje ukoliko je gradivo na starim i novim studijama podudarno sa najmanje 80% i postojao je diplomski ispit. U suprotnom je bilo potrebno da se ispune dodatne obaveze koje odredi fakultet svojom odlukom, rešavajući o svakom zahtevu pojedinačno.  Predviđao je stručne nazive npr. inženjer elektronike za lica koja završe osnovne akademske studije, strukovni inženjer elektronike za lica koja završe osnovne strukovne studije, diplomirani inženjer elektronike - master za lica koja završe diplomske akademske studije (master), inženjer elektronike - specijalista za one koji završe specijalističke akademske studije, strukovni inženjer elektronike - specijalista za one koji završe specijalističke strukovne studije i, na kraju, doktor. Autentičnim tumačenjem od strane Narodne skupštine pojedinih odredaba zakona utvrđeno je da su lica koja su po starim propisima stekla stručni naziv "diplomirani" izjednačena u pravima (ne u zvanju) sa licima koja steknu naziv "master", što bi značilo da imaju jednaka prava prilikom zapošljavanja ili nastavka školovanja.

 

Izmenama i dopunama pomenutog zakona, izvršenim 2010. godine, intervenisano je u pogledu stručnih zvanja na akademskim studijama, te po sada važećim odredbama lice koje završi osnovne akademske studije u trajanju od tri godine stiče stručni naziv npr. inženjer elektronike, lice koje završi osnovne akademske studije u trajanju od četiri godine stiče stručni naziv diplomirani inženjer elektronike, a lice koje završi master akademske studije stiče naziv master inženjer elektronike (za razliku od ranije predviđenog diplomirani inženjer elektronike - master).

 

Ciljevi i ishodi učenja svakog nivoa studija ponaosob mislim da nisu jasni ni samim tvorcima zakona. Poslodavcima nije jasno ništa. Dugo najavljivani Nacionalni okvir kvalifikacija, koji bi trebalo da otkloni dileme i donekle definiše šta je tu šta - nikada nije donet. Nacionalna služba za zapošljavanje još uvek ne može da napravi jasnu distinkciju koji je obrazovni nivo za šta potreban, pa ljude koji su stekli diplome po starim propisima ravna sa "bolonjcima" na 4 godine, iako su u pravima izjednačeni s masterima. Državni konkursi za popunjavanje izvršilačkih službeničkih mesta glase ovako:

 

"...stečeno visoko obrazovanje iz naučne odn. stručne oblasti u okviru obrazovnog polja tehničko-tehnološke nauke na studijama drugog stepena (master akademske studije, specijalističke akademske studije, specijalističke strukovne studije) odnosno na osnovnim studijama u trajanju od najmanje četiri godine..."

 

što će reći da može stari diplomirani, novi master, novi specijalista ali i strukovni specijalista sa bivše više škole, koji je posle treće završio i četvrtu godinu, ali može i onaj koji je završio npr. osnovne studije elektronike od 4 godine po Bolonji :ajme:



#133 Trafalgar

Trafalgar
  • Members
  • 86 posts

Posted 07 May 2013 - 23:16

Kakvi zakoni, takva i zemlja... Samo cekam da se za jedno pet godina pojavi neki bizgov i pocne da iznosi nove statisticke podatke fakultetski obrazovanog stanovnistva i hvali na sva usta kako smo mi, eto, napredovali na tom polju i da znanjem vise ne zaostajemo toliko za drugima, da smo se u tom pogledu preporodili uz ostala klasicna politicka baljezganja i hvalospeve o napacenom, ali vrednom narodu... Ne znam da li me vise nervira ova kvazi bolonja ili privatni fakulteti...

#134 Kijeza

Kijeza
  • Members
  • 220 posts

Posted 08 May 2013 - 15:59

Da li je akreditovan alfa univerzitet? 



#135 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 08 May 2013 - 17:18

Ne, ali beta i gama sigurno jesu.