Jump to content


Photo
- - - - -

EM1-tehnologija- šta je to?


  • Please log in to reply
50 replies to this topic

#31 Hanza

Hanza
  • Members
  • 47 posts

Posted 29 June 2012 - 21:48

Sve ovo je bez kapi hemije, bilo kakve.
To može svako kome je stalo do zdravlja, svojega, svoje porodice, čovečanstva.
  • 0

#32 Hanza

Hanza
  • Members
  • 47 posts

Posted 02 July 2012 - 14:49

Primena EM-1 kod životinja

Kao rezultat uzimanja antibiotika, nepravilne ishrane i u sadejstvu sa stresom, narušava se normalni sastav mikrobne flore kod životinja, što dovodi do disbakterioze. To pak dovodi do, smanjenja zaštitnih funkcija organizma,pogoršava se varenje hrane i razmena u tvari, pojavljuju se bolesti. Patogeni mikroorganizmi koji se nalaze u životinjskoj utrobi, troše vitamine i amonokiseline, otežavaju apsorbciju vitamina, koji razlažu masti i mogu da unište fermente za varenje životinje.
Rezultat toga je, da se nedovoljno koristi hrana i nastaju razna pataloška stanja kod životinja.
Među efektivnim mikroorganizmima Bajkala EM-1 nalaze se i predstavnici normalne mikroflore želudačno -crevnog trakta: mlečno-kisele bakterije bifido i lakto-fermentne (propeinsko kisele) bakterije, koli bakterije. azotne bakterije i dr.
Prilikom unošenja Efektivnih Mikroorganizama u životinjski mikroorganizam, oni uništavaju patogene bakterije, ( količina korisne mikroflore se povećava 9 puta, a patogene se smanjuju za 25 000 puta!!!).
  • 0

#33 Hanza

Hanza
  • Members
  • 47 posts

Posted 04 July 2012 - 07:13


  • 0

#34 Hanza

Hanza
  • Members
  • 47 posts

Posted 08 July 2012 - 20:24

Re: EM- tehnologija

Posted Imageod Hanza » 07 Jul 2012, 22:52
BITKA ZA PRINOS POČINJE U JESEN
Ovaj podnaslov je vrlo važan kao objašnjenje povrtarima, koji žele da imaju uvek rodnu baštu, bez mnogo truda oko obrade samog zemljišta i oko suzbijanja korova, koji zagorčava život mnogih zemljoradnika.
Gledajući moju baštu, ljudi najčešće razmišljaju, da smo ja ili moja supruga nepopravivi radoholičari, jer pokušavamo, da nađemo bar nekoliko korova u lejama naše bašte, što je malo verovatno. Ustvari, mi nikada ne palimo korov sa leja, jednostavno - tamo ga nema.
Brinući o obnavljnju i povećanju plodnosti zemljišta leja, primenjujući agrotehniku prirodne zemljoradnje, pruža se mogućnost da se oslobodimo korova u lejama bez njegovog plevljenja, što znači – bez gubljenja vremena i ulaganja fizičkog rada za tu operaciju. U prirodi, kako je smatrao V. V. Dokučajev, svaka biljka ima svoj doprinos - više organike za zemljište, mnogo više nego što uzima iz zemljišta. Ovu organiku priroda daruje u jesen. Zbog toga, ako poštujemo prirodu, i vratimo zemljištu u jesen barem polovinu onoga šta je na njemu raslo, dobićemo više plodnosti, tle se neće iscrpljivati, već, naprotiv, njegova će se plodnost iz godine u godinu povećavati, bez ikakve potrebe da se u njega unose sa strane razna kupovna „đubriva“ (sirovi stajnjak i mineralne mešavine). Zbog svega ovoga, ja svu baštensku organiku, koja otpada posle gajenja povrća, slažem u kompostne gomile. Tamo prosipam i sve otpatke sa kuhinjskog stola, korov, koji je rastao na prolazima između leja, kokošiji izmet. Dodajem na gomile malo aromatskih i lekovitih biljaka. Kompost pravim uz pomoć preparata „Bajkal“ ili „Tamir“, koji omogućavaju da se dobije zreo kompost za 2,5-3 meseca, bez protresanja sadržine gomila.
U jesen, baš na dan skidanja useva sa leja, ja brižljivo tretiram površinu zemljišta ploskorezom, na dubinu, ne veću od 5-7 sm. Na taj način ja prerežem ostalo posle berbe korenje kultura i korova i tog istog dana nanosim na površinu leja kompost, ne zakopavajući ga, i polivam ga rastvorom „Bajkala“. Proizvođač „Bajkala“ preporučuje da se ujesen poliju leje rastvorom 1:100. Ja rastvorim u vedru vode jednu supenu kašiku šećera ili starog slatkog (od bilo kog voća,osim maline) i jednu supenu kašiku preparata. Šećer omogućuje brži razvitak u zemlji populacije mikroorganizama preparata, koji pronalaze u tlu ostatke korenja, posle kultivisanja ploskorezom, talože se unutar tog korenja i pojedu ga u potpunosti. Na taj način mikroorganizmi još ujesen drobe zemlju na svim (prema tome i na velikim) dubinama, što obesmišljava upotrebu ašova ili motike. Na ovaj način zemlja se oslobađa od korova, razmnoženog izdancima korenja i popunjava se na račun organike ovog korenja humusom, garantom plodnosti zemljišta, sakupljačemi čuvarom zemljišnih mineralnih rastvora, koji su hrana kulturama. Osim toga, efikasni zemljišni mikroorganizmi onemogućavaju u zemljištu delovanje truležnih bakterija, mikroba i virusa, koji izazivaju oboljevanja biljaka.
U jesen, ispod sloja komposta, počinje da klija seme korova. Izdanci ovog korova, ne uspevši u jesen da procvetaju, dolaze pod uticaj mraza i bivaju uništeni. Tle se bogati ostacima ovog korova i oslobađa ih se. Iz tih razloga na mojim lejama korova jednostavno - nema.
U jesen, jednom u 3-4 godine, korisno je u leje zasejati ozimu raž. Prilikom razlaganja njenog korenja od strane zemljišnih mikroorganizama, tle se struktuira na dubini većoj od jednog metra, što omogućava bolji razvoj korenja kultura kojim izvlače iz dubine zemlje retke zemljišne mikroelemente, koji su neophodni kulturama za davanje većih prinosa.
Zemljište leja, u jesen pokriveno slojem komposta, manje je podložno lošim uticajima kosmosa, manje se isušuje pod dejstvom vetra i sunca, ne stvrdnjava se posle kiša ili otapanja snega, brže se u proleće zagreva. Kompost je onaj organski dodatak zemlji, pomoću kojeg se u nju vraća pet puta više organskih hemijskih elemenata, koji su neophodni za život i razvoj sledećeg pokolenja biljaka na baštenskim lejama. Pet puta više nego što je potrebno biljkama, zato je humus potreban ne samo biljkama, već i kao hrana zemljišnim živim organizmima, bez kojih zemljište ne može biti plodno.
Ako se u jesen sa zemljištem ovako ne uradi, kako je gore rečeno, onda je izlišno očekivati maksimalni prinos. Baš o tome i govori podnaslov ovog članka.
  • 0

#35 Hanza

Hanza
  • Members
  • 47 posts

Posted 16 July 2012 - 21:45

"drvo" paradajza, u Duvaništu, Mačva, 16,07.2012.

[img]http://www.dodaj.rs/f/2p/dr/2tDjcqfG/1/dscf1927.jpg http://www.dodaj.rs/f/1o/f8/4Em0pNff/1/dscf1924.jpg[/img]
  • 0

#36 Hanza

Hanza
  • Members
  • 47 posts

Posted 17 July 2012 - 09:58

Овсинский никогда не пахал глубже, чем на 5 см. Главным достоинством его системы была исключительная устойчивость посевов и к засухам, и к переувлажнению. Всякий раз, когда у соседей посевы выгорали или хлеб не всходил вообще, Овсинский собирал прекрасные урожаи, вдвое превышавшие лучшие урожаи того времени. Со временем его урожаи росли.

Prevod, Slobodan.

Ovsinski nikada nije orao dublje od 5 santimetara.Glavni cilj, ovakvog načina obrade, je da bi biljke što lakše podnosile sušu ili preveliku vlažnost.
Svaki put kada bi u, komšiluku , podbacio rod, ili ga u opšte nije bilo, Ovsinski je skidao odličan rod, najviši rod toga vremena, ( 1889 pa do revolucije, kada su ga "ukinuli"), s vremenom njegovi prinosi su bivali stalno veći.
  • 0

#37 Hanza

Hanza
  • Members
  • 47 posts

Posted 17 July 2012 - 20:57

Posted Image Posted Image
  • 0

#38 Baranđan

Baranđan
  • Members
  • 13 posts

Posted 13 January 2013 - 00:36

NITI
JEDNO STVORENJE,
pa čak ni
svinja,
ne
zagađuje svoj svinjac tako razuzdano kao što to čini
homo sapiens,
trujući svoje stanište đavolski smiješanim kemikalijama injihovim smrtonosnim otrovnim otpadom. Sve nas čeka bezizlazni glib od trulog ljudskog mesa, ako ubrzo ne primijenimoprotuotrove. Na svu sreću protuotrovi postoje, oni su djelotvorni i, kao što će se na ovim stranicama vidjeti, oni nasmogu vratiti zdravlju.To da zemlja boluje - i da se gotovo više i ne može opora viti - bilo je sasvim jasno još 1912. godine dobitniku Nobelovenagrade dr. Alexisu Carrelu. U djelu
Man, the Unknown
1
,
ovajugledni francuski učenjak upozorio je da, budući da je tlotemelj sveg ljudskog života, naša jedina nada u zdrav svijetleži u ponovnom uspostavljanju sklada u tlu kojeg smoporemetili našim suvremenim metodama agronomije. Našcjelokupni život bit će ili zdrav ili nezdrav, rekao je Carrel,ovisno o plodnosti tla. Neposredno ili posredno, sva hranadolazi iz tla.

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
Re: EM- tehnologija

icon_post_target.gifod Hanza » 12 Jan 2013, 13:55

Danas su tla umorna, prerađena, iscrpljena, bolesna, zatrovana sintetičkim kemikalijama. Zbog toga trpi i kvalitet hranei zdravlje. Loša ishrana počinje od tla. Dobro ljudsko zdravlje
ovisi o zdravoj hrani, a ona može doći samo iz plodnog i bogatog tla. Minerali u tlu, rekao je Carrel, kontroliraju metabolizam u stanicama biljaka, životinja i ljudi. Bolesti nastajuuglavnom narušavanjem sklada koji vlada među mineralnimtvarima jedva prisutnim u zraku, vodi, hrani, i što je najvažnije- u tlu. Ako tlu nedostaju elementi u tragovima, i hrana i voda bit će lošije kvalitete.
Carrel je zatim prešao na stvar: kemijska gnojiva ne mogutlu vratiti plodnost. Ona ne djeluju u tlu već ih biljka silomupija, što truje i biljku i tlo. Samo organski humus pridonosiživotu.Carrel je rekao da su biljke važni posrednici pomoću ko jih elementi u stijenama, pretvoreni u crnicu djelovanjemmikroorganizama, mogu postati dostupni životinji i čovjeku,kao građa za kosti, meso i krv. Naprotiv, kemijska gnojiva nemogu ni poboljšati humusni sadržaj tla niti ga mogu zamjenjivati. Oni razaraju njegova fizička svojstva, pa prema tomei njegov život. Kada se kemijska gnojiva unose u tlo ona serastvaraju i traže prirodnu kombinaciju s mineralima koji suu zemlji već prisutni. Nove kombinacije prezasićuju, preto- varuju biljku i ona postaje neuravnotežena. Ostale kombinaci je ostaju u tlu, mnoge od njih u obliku otrova.Biljke koje gnojimo kemikalijama mogu izgledati sočno, ali bujan rast stvara vodenasto tkivo koje je podložnije bolesti a vrijednost je bjelančevina manja. Umjetna gnojiva, rekao jeCarrel, povećavajući bogatstvo usjeva i iscrpljujući elemente iztla, pridonijela su promjeni hranjive vrijednosti žitarica: »Sto više civilizacija napreduje to se više udaljava od prirodneishrane.« Naša sadašnja ishrana sastoji se od hrane koja jepatvorena. Iz nje su uklonjeni najdragocjeniji, bitni sastojci bo jenjem, bijeljenjem, zagrijavanjem i konzerviranjem. Pasteriziranjemlijeka ubija encime koji su od životne važnosti za ishranu iostavlja samo raspadnute bakterije. Osim toga mlijeko je - posli je mesa - u Sjedinjenim Američkim Državama drugi glavniizvor ostataka pesticida u hrani. Bijelom kruhu, lažno »obogaćenom«, ritualno se uklanjaju klice (koje sadrže hranjive tvariod životne važnosti), što predstavlja namjerno škopljenje

 


  • 0

#39 Baranđan

Baranđan
  • Members
  • 13 posts

Posted 13 January 2013 - 00:43

Ukoliko, sumnjate u mogućnosti EM-tehnologije, nemojte sebe prisiljavati, da radite na "veliko".
Krenite od nekoliko najprostijih radnji:
-namočite deo semena u EM-preparat,
- poprskajte nekoliko biljaka
-zalijte nekoliko strukova jagoda, malina, kupina.
Uporedite, tretirano EM-preparatom sa netretiranim.


  • 0

#40 Baranđan

Baranđan
  • Members
  • 13 posts

Posted 13 January 2013 - 00:44


  • 0

#41 Baranđan

Baranđan
  • Members
  • 13 posts

Posted 13 January 2013 - 00:45

Naučeni smo da kupujemo u prodavnicama, "poljoapotekama", tamo se prodavci trude da nam prodaju, nešto što samo površno znaju, možda neki nešto više a neki i ništa, jer i nije imao ko da ih nauči.

EM-1 su proučavali veliki naučni instituti u Russiji, opiti su rađeni na velikim poljoprivrednim dobrima kao i kod hiljada baštovana, ( dačnika) kako u Rusiji tako i skoro celom bivšem SSSR-u.
Sa EM-tehnolologijom se radi i u Nemačkoj,Austriji, Italiji, Južnoj Americi, Severnoj Americi, Kini, Indiji, i drugim azijskim državama.
Način prodaje EM-nije prodavnički, već kupujete od konsultanta, koji ima obavezu da vas nauči kako PRAVILNO, obrađivati zemlju.
Znači, treba prekinuti sa tradicionalnim načinom obrade zemlje i preći na PRIRODNI način.
Znam da je to teško razumeti, odreći se nečega što su nas učili, 2-3 generacije, ali treba je pratiti šta se događa, i ne biti apriori protiv.

Nemojmo se držati poslovice " nigde nisam bio i ništa video, ali da ti ja kažem"


  • 0

#42 Baranđan

Baranđan
  • Members
  • 13 posts

Posted 13 January 2013 - 00:47

Teruo Higa je pratio oko 3.000 mikroorganizama koji žive u zemlji i koji zemlji daju život, kako one koje zemlju regenerišu tako i one koji je degenerišu.
Ugotovio je da od svih tih mikroorganizama oko 5% je takvih vođa,lidera, za kojima idu, svi drugi mikroorganizmi.
Na kraju je izabrao 86,lidera, koje je nazvao EM- i koji korisno deluju na zemlju i biljke a istovremeno uništavaju štetne MO a neki od štetnih se čak i pretvaraju u korisne.
Zapamtimo; u zemlji mora da bude i korisnih i štetnih mikroorganizama, ukoliko je veća količina EM- tada imamo zdravu zemlju pa takođe i biljke, a veća količina štetnih prouzrokuje slabljenje biljaka, koje zatim brzo oboljevaju.


  • 0

#43 Baranđan

Baranđan
  • Members
  • 13 posts

Posted 13 January 2013 - 00:48

MK, (mlečno kiseli mikroorganizmi) su sposobni da uništavaju, veoma rasprostranjene, škodljive mikroorganizme FUSARIUM, izazivače bolesti kod biljaka.
Povećan broj Fusarium, mikroorganizama, slabi biljke, što kod njih izaziva druge bolesti, te često izaziva naglim stvaranjem, broja, nematoda.
Količina nematoda,se smanjuje postepeno, čim MK "podave" Fusarium, bakterije.


  • 0

#44 Baranđan

Baranđan
  • Members
  • 13 posts

Posted 13 January 2013 - 00:50


  • 0

#45 Baranđan

Baranđan
  • Members
  • 13 posts

Posted 13 January 2013 - 00:52

Carrel je zatim prešao na stvar: kemijska gnojiva ne mogu tlu vratiti plodnost. Ona ne djeluju u tlu već ih biljka silom upija, što truje i biljku i tlo. Samo organski humus pridonosi životu.

Carrel je rekao da su biljke važni posrednici pomoću kojih elementi u stijenama, pretvoreni u crnicu djelovanjem mikroorganizama, mogu postati dostupni životinji i čovjeku,kao građa za kosti, meso i krv. Naprotiv, kemijska gnojiva nemogu ni poboljšati humusni sadržaj tla niti ga mogu zamjenjivati. Oni razaraju njegova fizička svojstva, pa prema tome i njegov život. Kada se kemijska gnojiva unose u tlo ona se rastvaraju i traže prirodnu kombinaciju s mineralima koji su u zemlji već prisutni. Nove kombinacije prezasićuju, preto-varuju biljku i ona postaje neuravnotežena. Ostale kombinacije ostaju u tlu, mnoge od njih u obliku otrova.Biljke koje gnojimo kemikalijama mogu izgledati sočno, ali bujan rast stvara vodenasto tkivo koje je podložnije bolesti a vrijednost je bjelančevina manja. Umjetna gnojiva, rekao je Carrel, povećavajući bogatstvo usjeva i iscrpljujući elemente iztla, pridonijela su promjeni hranjive vrijednosti žitarica: »Stoviše civilizacija napreduje to se više udaljava od prirodneishrane.« Naša sadašnja ishrana sastoji se od hrane koja je patvorena.


  • 0