@Carl Menger: ne odgovorih ranije jer sam zaboravio da sam kliknuo ovde i zaneo se "diskusijom" o "kraju dolara".
Najvazniji parametar kod svakog investiranja nije u tome u sta ce da se investira, vec kada uci i izaci iz investicije.
Sto rece Carl Menger, taj "najvazniji parametar" je "lako" resen kad investiras za penziju: ulazis svakog meseca (deo koji stedis od plate i ulazes na duzi rok) i izlazis kroz par decenija od pocetka ulaza (kad prestanes sa radom).
Ja sam i govorio u realnim stopama. ... 6% - 7% nije nerealno u Srbiji.
Kako nije nerealno? Prvo, da li ti mislis da ce stednja u EUR u Srbiji uvek donositi 3-4% realno (pritom ne znam jesi li racunao porez)? To bi znacilo da zemlja ostaje sa velikim rizikom i sansama za krizu. Drugo, odakle ti to da fondovi donose duplo? Kako je Brusli napisao: "fondovi mogu i da izgube pare..." Prepostavljam da znas kako su potonuli investicioni fondovi u Srbiji. Ne znam kako su isli penzioni fondovi. Trece, ako fondovi mogu da rastu tek tako, zasto onda ovi iz Cilea i dalje ne donose 15% kao na pocetku? Cetvrto, kao sto i sam posle pises, u Srbiji nisu razvijeni penzioni fondovi nego se investira kroz stednju, nekretnine i slicno. Videcemo o nekretninama dole da li rastu 7% realno. Peto, 7% realno su imale akcije u Americi na duzi rok (oko 10% nominalno, inflacija oko 3%). Da li ti ocekujes da neko bude 100% u akcijama pred samu penziju, kad ima najvise para? Sesto, sve i da uzmemo da neko ima rast od 7% realno na 30 godina, koliko bi trebalo da stedi od plate da ima penziju isto kao i deo plate koji trosi pre penzije? Kad "compound"-ujes 7% na 30 godina (tj. 31) dobijes oko 100X (dok 3% daje oko 50X). Znaci, ako stedis 10% plate, kroz 30 godina ces imati 10 plata, pa po SWR od 4% mozes da vadis 40% plate, dok si trosio 90%. Da bi imao iste brojke, treba da stedis *20%* plate, pa ce kroz 30 godina imati 20 plata, te mozes da vadis 80% plate, kao sto si i trosio. Naravno, sad ti mozes reci da ljudi mogu (i treba) da rade duze od 30 godina ili da moze da se dobije vise od 4% na "annuity" ili da ne treba ocekivati dugacak zivotni vek nakon penzionisanja. Ali poenta ostaje sledeca.
Stedeti 10% primanja meni izgleda prilicno malo. Koja je tvoja racunica da je to dovoljno?
Ko je početkom dvehiljaditih kupio stan do danas je već u plusu od 50 do 150%. I pad sada tokom krize je bio do 20 ili 30%.
Da sracunamo onda koliko je to skocilo za 10 godina. Eto dacu ti najveci rast od 150% i potom najmanji pad od 20%. Time ostaje skok od 100%. Znaci cena se udvostrucila za 10 godina, sto je (po pravilu broja 72) nekih 7,2% godisnje. Pritom je to nominalno. Ako je inflacija u EUR bila oko 2% godisnje, to znaci da ostaje oko 5% godisnje. U vreme velikog rasta cena. U vreme malog poreza na nekretnine. Jednostavno, ne znam gde ti tu vidis 7% realno na rok od par decenija.
ovo je sve važilo za nekoga ko ima između 10 i 100 hiljada evra
Pa moze da ulozi i manje ako udruzi pare kroz fondove. Samo ce mu onda fond uzeti deo prinosa za troskove upravljanja fondom. Neka je to i 1% godisnje, pa opet prinos pada na 4% realno.
Za 300.000 stvarno ne znam šta da kažem. ... Najbolje bi bilo naći strani fond, brokera, zaobići kapitalne kontrole i kupiti obveznice po mogućstvu trezora SAD i paket drugih sigurnih hedžovanih hartija.
Da li ti mislis da je to zaista tako lako uraditi iz Srbije?
Da si pogledao video onaj iz 8 delova video bi da su to rešili. ... Na kraju i da se desi da jedne godine neko izgubi par procenata svog životnog bogatsva
Poceo sam da gledam video, ali ide sporo za moj ukus.
A sto se tice pada od par procenata, kako izgleda pad od par desetina procenata, npr. 2008-e? Nadam se da ce objasniti u tom videu kako su isli njihovi fondovi u to vreme.
Jer u državnom ne samo da ti se klima kolika će biti penzija, nego evo već i sada vidimo, negde ima šansi i da ti se ne isplati.
Kad vec pomenes "drzavnu penziju", mene to podseti na americke "state pension", tj. penzije koje ti garantuje "state" a ne federalna vlada kroz "social security". Ne znam da li znas da postoji veliki broj takvih drzavnih penzija u Americi, koje nisu po PAYG sistemu. Recimo, CalPERS je najveci i ima par stotina milijardi dolara u fondu. Tu postoje prave pare koje se investiraju. Prednost ili mana tog sistema je sto se investiraju kroz taj jedan fond i ljudi nemaju mogucnost da prilagode investiranje svojoj situaciji.