Jump to content


Photo
- - - - -

Formiranje umeca knjizevnog izrazavanja


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
4 replies to this topic

#1 feqiir

feqiir
  • Members
  • 1 posts

Posted 08 March 2011 - 17:32

Formiranje umijeca knjizevnog izrazavanja

Hteo sam pitati kako formirati umece knjizevnog izrazavanja i recitosti? Moze li neko da napise program - sta konkretno citati i ciniti da bi formirao dobar knjizevni ukus, da se moze lepo knjizevno izraziti, i sam dobro proceniti da li je nesto stilski i knjizevno lepo? Dakle kako forimirati knjizevni ukus, i kako biti recit?




#2 Bobilica

Bobilica
  • Members
  • 115 posts

Posted 10 March 2011 - 12:18

Eh, pa nema tu bas recepta. Recimo, sve sto je uslo u skolski program smatra se kvalitetnim stivom, tako da je logicno poceti od toga. Pa onda preci na program sa svetske knjizevnosti. A univerzalno lepo, naravno, ne postoji - neko ce Poa ili Kafku smatrati vrsnim stilistima, meni su nasmrt dosadni pisci koje sam procitala samo zato sto sam morala. Sta god da covek cita, ne moze pogresiti i recnik ce mu nesumnjivo postati bogatiji sa svakim novim naslovom, a sam ce vec videti je li nekoj knjizi dorastao ili ju je pak prevazisao pa treba da trazi nesto drugo. I jos, dobro je krenuti sa pripovetkama proverenih pisaca poput Cehova, Mopasana, Bucatija, Lazarevic, licno volim i Somerseta Moma, koga knjizevna kritika ne ceni preterano, ali sustina i nije smatrati isto sto i kriticari, vec biti sposoban da sam uocis sta ti prija, koje knjige ti nesto znace, sta citati dalje. Znaci, ne postoji dobar knjizevni ukus, postoji samo knjizevni ukus po meri pameti i estetskog suda konkretnog citaoca. A prirodno je da sto covek vise cita, to bolje procenjuje sta je originalno, sta je bolje napisano, sta je sund a sta umetnicko delo. No cak i da celog zivota ostane samo na nivou kic knjizevnosti, svejedno ce biti elokventniji od onog koji ne cita ni to. ;)

#3 Hana1

Hana1
  • Members
  • 36 posts

Posted 14 March 2011 - 15:02

Najvaznija je - sirina. Zato je zapravo najbolji vid skole opsta, realna gimnazija. Nikakva usmjerenja ili strucne skole. Zasto sirina? Pa zato sto ako neko na primjer u trgovackoj skoli rijesi da proucava Dostojevskog, mora kad-tad zapeti i - odustati. Da bi se citao Dostojevski moraju se imati prethodna znanja iz istorije, psihologije, religije. Tek tada ce njegova razmisljanja pasti na mrezu na kojoj se ona (razmisljanja) mogu dalje analizirati i razumjeti. Upravo zbog ove dimenzije (sirina) imas ona dva klasicna scenarija kada dvojicu ljudi pitas o Zlocinu i kazni, na primjer. Jedan ce ti reci da je to knjiga "kad mladic ubije babu", a drugi ce ti reci da je to studija ljudske duse izlozene izazovima vremena. Ako ih pitas da ti prepricaju knjigu, prvi ce krenuti onim klasicnim:"Najprije ide jedan student...", a drugi ce krenuti od uvoda iz kojeg odmah mozes da sagledas o cemu ce biti rijeci. Onaj prvi opisuje travu iz pozicije mrava, a onaj drugi pilota.

#4 cyberwor/L/d

cyberwor/L/d
  • Members
  • 12,762 posts

Posted 16 March 2011 - 14:43


Najvaznija je - sirina. Zato je zapravo najbolji vid skole opsta, realna gimnazija. Nikakva usmjerenja ili strucne skole.
Zasto sirina? Pa zato sto ako neko na primjer u trgovackoj skoli rijesi da proucava Dostojevskog, mora kad-tad zapeti i - odustati. Da bi se citao Dostojevski moraju se imati prethodna znanja iz istorije, psihologije, religije. Tek tada ce njegova razmisljanja pasti na mrezu na kojoj se ona (razmisljanja) mogu dalje analizirati i razumjeti. Upravo zbog ove dimenzije (sirina) imas ona dva klasicna scenarija kada dvojicu ljudi pitas o Zlocinu i kazni, na primjer. Jedan ce ti reci da je to knjiga "kad mladic ubije babu", a drugi ce ti reci da je to studija ljudske duse izlozene izazovima vremena. Ako ih pitas da ti prepricaju knjigu, prvi ce krenuti onim klasicnim:"Najprije ide jedan student...", a drugi ce krenuti od uvoda iz kojeg odmah mozes da sagledas o cemu ce biti rijeci. Onaj prvi opisuje travu iz pozicije mrava, a onaj drugi pilota.

Nonsens. Na stranu to sto je sirina, in general, opste mesto & kva_kva_kva, a u ovom knjizevnom kontekstu neizvodljiva za sve (i ne treba da bude).
Ja imam iskustvo sa skolskim sistemom baziranim na idealu da svi steknu istu vrstu opstih znanja i sirine. Taj koncept ne moze da uspe - i nije uspeo - jer nisu svi isti (i ne trebaju da budu).
Razlog sam vec pomenula - nisu svi isti, nemaju svi iste predispozicije i afinitete ... sto neosetno i neminovno vodi ka srozavanju kriterijuma u skolama da bi se nekako izjednacili. (postoji ime za to u pedagogiji)
Svi ljudi treba da se obrazuju i osposabljavaju da funkcionisu u drustvu iz aspekta svojih predispozicija a ne da svi analiziraju lepu knjizevnost.
Naravno da treba da postoji i strukovno i akademsko obrazovanje jer svako treba da nadje svoje mesto i funkciju u vremenu i prostoru.
Ne samo da su potrebni nego su neminovni i mravi i piloti. Svako si ima svoje.

Btw, Dostojevskog su svojevremeno citali lucki radnici pa knjizevnost nije zbog toga propala.
Ne razumem, sta se desi kad neko opise "kad mladic ubije babu" ili krene "od uvoda"? Neka steta?
Jelinek je jako lepo opisala to kad pisac uradi svoje i (treba da) pusti i izgubi kontrolu nad textom jer je neminovno da citaoci rade svoje.
(ako znas shvapski mogu da ti dam link)

Licni dozivljaj ne ide na recept kad je umetnost u pitanju.
Mozes da imas bajno formalno znanje i tumacis hermeticki do mile volje ali pitanje senzibiliteta odlucuje o mnogo toga.

Edited by cyberwor/L/d, 16 March 2011 - 14:47.


#5 Hana1

Hana1
  • Members
  • 36 posts

Posted 16 March 2011 - 14:58

Sve je OK. Ti kazes: jer nisu svi isti (i ne trebaju da budu).
Tako je. U kontekstu sa naslovom, nece onda ni svi "formirati umijece knjizevnog izrazavanja", a o tome valjda govorimo?