120 replies to this topic

[oblak]

evo nesto sto sam procitao na blicovom sajtu . Da ce doci do ukidanja okidanja godine za klince prvog i drugog razreda.
text-http://www.glas-javnosti.co.yu/danas/srpski/D03052201.shtml

ok, mislim , moze to a i nemora ali mene je interesuje sta mislite o ovom podatku !

svake godine ponavlja oko 14.000 srednjoškolaca i da oko 10.000 učenika srednje škole nikad ne stigne do mature.

mislim da treba malo da se zapitamo !

[shapeshifter]

Pa, srednja skola nije obavezna, prem tome, kome ne ide neka ne krece, vrlo jednostavno. Nek okidaju.

[oblak]

pa dobro , neka se okida pa i ja sam padao na Avgust , pa nikom nista , nego broj koji pokazuje koliko ih ne zavrsi srednju skolu je malo problematican !
sdruge strane , znam da ti ljudi nece pomreti , snaci ce se ali opet !

[shapeshifter]

Hajde krenimo ovako. Ta djeca imaju odredjeni odgoj, onda, neka su manje, a neka vise sposobna, onda, neka imaju ambicije, a neka nemaju, onda, uvijek kasnije, kada dodje do glave da je ipak dobro imati neku skolu, to mogu i imati kroz tecavjeve i vecernje skole, prema tome, nista izgubljeno.

Sad, gledajmo one koji uce i trude se, skupljaju ocjene, a da im pri tome nitko ne popusta. Kako onda oni gledaju na to da se lijenost i nesposobnost vise cijeni (time sto se tim ucenicima daje mogucnost da bez velike muke ili gotovo nikakve, upisu sljedecu godinu), dok se na njihov trud hladnokrvno gleda. Kako su jos u stadiju promatranja svijeta i ucenja, vrlo brzo shvate da se i oni tako mogu lakse provuci kroz godine skolovanja, sto kao krajnji rezultat dobijemo masu nesposobnih i neukih ucenika koji su svi uredno zavrsili skolu samo da bi se zadovoljila statistika.

Smatram da ono sto bi trebalo uciniti je prihvatiti sistem skolovanja npr. Njemacke, koji je ujedno i vrlo jeftin ako se uzima u obzir bilo koja reforma. Tamo vec u vrticu (obdanistu) ocijene tko je za kakvu skolu i vec ih s 5 godina lijepo usmjere na strucne ili gimnazijske skole, uz navodjenje mogu li ili ne mogu na fakultet. Onda nastaje viseslojno drustvo u kojem je razmjerno rasporedjeno radnistvo i inteligencija. Toliko.

[Hromi Daba]

Ne znam za Nemacki sistem skolovanja, ako bi da objasnis malo detaljnije. Ovo sto si napisala me je uzasnulo - cini mi se da je mogucnost pogresnog usmerenja u tako ranom uzrastu ogromna. Kako Nemci to resavaju?

[Sioran]

>Smatram da ono sto bi trebalo uciniti je prihvatiti sistem skolovanja npr. Njemacke, koji je ujedno i vrlo jeftin ako se uzima u obzir bilo koja reforma. Tamo vec u vrticu (obdanistu) ocijene tko je za kakvu skolu i vec ih s 5 godina lijepo usmjere na strucne ili gimnazijske skole, uz navodjenje mogu li ili ne mogu na fakultet. Onda nastaje viseslojno drustvo u kojem je razmjerno rasporedjeno radnistvo i inteligencija. Toliko.

ovo je najdebilniji sistem koji moze da se zamisli (tako da zapravo sumnjam da je tacno da je takav). ne postoji kriterijum koji u tako ranom uzrastu moze sa nezanemarljivom pouzdanoscu da utvrdi ko je cime sposoban da se bavi.

[oblak]

pa zamisli da ti sad neki psiholog iz vrtica kaze da ti je dete debil! dobro , ne debila ali da nije za recimo gimnaziju ! mislim , ocu da kazem , da bi svako bio uvredjen pomalo da mu dete odmalena oznacavaju !

Kod nas je bilo skolovanje bum-tras ! kod nas ucis stvari koje ti nisu potrebne ili ucis sve od a do z !!!
Ne znam tacno kako ide ali koliko sam cuo , po meni je vrlo dobar sistem u americi ! Tamo se ne uci sve od a do z nego koliko ti treba i koliko hoces !

[shapeshifter]

U SAD-u se skolovanje, a pogotovo fakultetsko, debelo placa, pa tko moze moze i tu je osnovna selekcija.

Naravno da se u Njemackoj ne degradira ucenik u svojoj inteligenciji ukoliko je dokaze do 12 godina zivota. Tu se provjeravaju radne navike, ambicija i sposobnost. Dalje se krece u strucne skole ili gimnazije, koliko tko skupi bodova. Na koncu, onaj tko dogura do toga da moze studirati studira besplatno, a to je nagrada za do tad ulozen trud.
Oni koji su upisali strucne skole uvijek imaju pravo studirati, ali naplatno i to u drugim ustanovama, a ne u sveucilistima koje financira drzava.
Imam kolegicu koja je u 42 godini zivota upisala studiji od 2 godine da bi izvrsila prekvalifikaciju od sekretarice na nastavnika informatike, ali za taj studiji mnogo placa i morala je dati otkaz da bi uspjela poloziti sve ispite i praksu.
Prema tome, svatko ima pravo studiranja, ali po razlicitim uvjetima. Ujedno, ukoliko se do 16 godine zivota utvrdi da osoba nema afiniteta za skolovanje ne skoluje se fakultetski vec ima pravo na tzv. segrtovanje" od dvije godine da bi se stekla praksa u odredjenom smjeru kao: prodavatelj, varioc i slicno. Uostalom, ukoliko drzava, a i roditelj utvrdi da dijete nije sposobno pohadjati fakultet, nece biti financirano, osim ako se radi o bogatom i frustriranom roditelju da svoje dijete malteretira 4 do 6 godina, a da ono od toga nema koristi jer je vjerojatno da fakultet nece zavrsiti.

Eto, oni su zadovoljni sistemom, zasto onda mi to ne bi bili.

Svi imaju posla i svatko na kraju radi sto voli.

Jos samo ovo: u HR je takodjer uvedena reforma, nije jos do kraja provedena, ali hoce do kraja 2003. Prema mojim saznanjima, ekonomiju moze upisati onaj tko je zavrsio eknomsku srednju skolu. Pravo upisuju oni koji su zavrsili gimnaziju ili ekonomsku skolu. Medicinari upisuju medicinski fakultet i sl. Na taj se nacin izbjegava nagomilaanje studenata na nekim fakultetima i to onih koji zbog programa srednje skole ne bi mogli bez poteskoca pratiti fakultetski program. Ujedno je u srednjim skolama, glede daljnjeg usmjerenja i studiranja, prilagodjen program. Ukoliko se uzimaju u obzir strucne skole kao trogodisnja trgovacka, elektrotehnicka ili tehnicka skola, ucenici nemaju pravo studiranja osim ako poloze tzv, diferencijalni ispit 4 godine srednje skole. Ujedno se uvodi i mala matura kojom se zavrsava osnovna skola koja ce uskoro biti podijeljena na 1-4 i 5-8 ili 9, za to nisam sigurna, i taj period 5-8 ili 9 ce takodjer biti jedan vid usmjerenja i upis se temelji na bodovanju.
Eto, pozdrav svima.
( , nadam se da vas nisam udavila postom )

[Sioran]

>U SAD-u se skolovanje, a pogotovo fakultetsko, debelo placa, pa tko moze moze i tu je osnovna selekcija.

bas me zanima kako se ukorenilo ovo tvrdjenje. sto je najveci crnjak u njega ne da veruju stranci nego i amerikanci.

>Naravno da se u Njemackoj ne degradira ucenik u svojoj inteligenciji ukoliko je dokaze do 12 godina zivota. Tu se provjeravaju radne navike, ambicija i sposobnost.

zasto je potrebno da se zivotni put pod hitno zacrta u dvanaestoj godini?

>Dalje se krece u strucne skole ili gimnazije, koliko tko skupi bodova. Na koncu, onaj tko dogura do toga da moze studirati studira besplatno, a to je nagrada za do tad ulozen trud.

mislim ideja da je studiranje nekakva retroaktivna nagrada za ulozen trud (za ulozen trud postoje druge nagrade, kao sto su znanje i diplome) je stvarno smesna. studiranje nije nikakva nagrada nego proces sticanja znanja koji, uz odredjene jasne uslove, treba da bude na raspolaganju svima.

>Uostalom, ukoliko drzava, a i roditelj utvrdi da dijete nije sposobno pohadjati fakultet, nece biti financirano, osim ako se radi o bogatom i frustriranom roditelju da svoje dijete malteretira 4 do 6 godina, a da ono od toga nema koristi jer je vjerojatno da fakultet nece zavrsiti.

mene zanima jel' u ovom sistemu postoji tacka u kojoj odrasla osoba moze da izabere cime ce da se bavi? posto po svemu sto ti kazes ne postoji.

>Eto, oni su zadovoljni sistemom, zasto onda mi to ne bi bili.

pa zadovoljne su i druge drzave svojim sistemima koji su potpuno razliciti.

>Svi imaju posla i svatko na kraju radi sto voli.

stvarno? a to, sta voli, su utvrdili drzava i roditelji kada je dete imalo deset godina. ovakav sistem cini potpuno nemogucim da covek promeni zanimanje - ono sto neko ustanovio da ti kako ide kad si imao deset godina ima da radis celog zivota.

>Pravo upisuju oni koji su zavrsili gimnaziju ili ekonomsku skolu. Medicinari upisuju medicinski fakultet i sl. Na taj se nacin izbjegava nagomilaanje studenata na nekim fakultetima i to onih koji zbog programa srednje skole ne bi mogli bez poteskoca pratiti fakultetski program. Ujedno je u srednjim skolama, glede daljnjeg usmjerenja i studiranja, prilagodjen program.

ovo je jos jedan promasaj. sta ima drzava da se bakce time sta ce ko da studira i da odredjuje kvote - neka studira sta ko hoce. a ova ludacka specijalizacija cini ljude potpuno nefleksibilnim, prekvalifikacija je prakticno nemoguca.

[shapeshifter]

E sioran, kako bi bilo lijepo da si onda iscitiaro i komentirao cijeli tekst, a ne samo onaj koji ti je odgovarao po ideji i misli. Vrlo mi je zao sto ga nisi shvatio, ali ok, izvodjenje recenica iz konteksta mnogi novinari nazivaju kukaviclukom , no ne ljuti se na moj komentar.
Nego, tema je bila da u augustu mnogi ucenici srednjih skola u SCG ne upisuju vise razrede, a ima li onda tu nekog komenatra ili prijedloga kako da se to rijesi ili se pak radi samo o konstataciji cinjenice?

[Sioran]

>E sioran, kako bi bilo lijepo da si onda iscitiaro i komentirao cijeli tekst, a ne samo onaj koji ti je odgovarao po ideji i misli.

ne vidim razlog da ponavljam ceo tekst koji je svakome na raspolaganju. komentarisala sam ono sto mi je bilo zanimljivo a nesto se i ne secam brojnih pasusa koje sam zaobisla jer na njih ne moze da se primeni ista argumentacija. jednostavno, iz toga sto je tvoj tekst redundantan ne znaci da i moj treba da bude.

>Vrlo mi je zao sto ga nisi shvatio, ali ok, izvodjenje recenica iz konteksta mnogi novinari nazivaju kukaviclukom , no ne ljuti se na moj komentar.

nema sta da se ljutim posto nista nije izvadjeno iz konteksta u sta svako moze da se uveri. ti jednostavno hvalis, zagovaras, branis ili sta vec sistem u kojem su pre petnaeste godine drzava i roditelji doneli sve ili skoro sve bitne odluke vezane za neciju profesionalnu karijeru.

>Nego, tema je bila da u augustu mnogi ucenici srednjih skola u SCG ne upisuju vise razrede, a ima li onda tu nekog komenatra ili prijedloga kako da se to rijesi ili se pak radi samo o konstataciji cinjenice?

iskreno, nikad mi nije jasno kad ljudi insistiraju na cistoci teme, pogotovu kada su skretanja blisko vezana za temu koja ocigledno na nacin na koji je postavljena nikoga ne zanima.

[Rajo]

Sioran:

>U SAD-u se skolovanje, a pogotovo fakultetsko, debelo placa, pa tko moze moze i tu je osnovna selekcija.

bas me zanima kako se ukorenilo ovo tvrdjenje. sto je najveci crnjak u njega ne da veruju stranci nego i amerikanci. "

Priznajem da sam i ja vjerovao u tvrdnju da je skolovanje na fakultetima u SAD skupo. Mozes li da nam das neke podatke o cijenama?

[Rajo]

A kako je u Australiji?

[Sioran]

>Priznajem da sam i ja vjerovao u tvrdnju da je skolovanje na fakultetima u SAD skupo. Mozes li da nam das neke podatke o cijenama?

ma ja bih rado nego ne bih da ometam sve ove koji su se zazarili raspravljajuci na zadatu temu

mrzi me sad da tragam po internetu za konkretnim podacima pa cu ukratko da skiciram. postoje dve vrste univerziteta, drzavni i privatni. drzavni univerziteti su jeftiniji, skolarina varira od nula do par hiljada dolara po semestru (cesto samo za ljude iz te drzave, za one iz drugih americkih drzava mogu da budu vise). privatni univerziteti nominalno imaju enormne skolarine ($30,000 godisnje nije retkost) ali univerzitet daje stipendije i kredite pa je ta suma efektivno neuporedivo manja. najbolji univerziteti (recimo prvih 30-40-50) rade sledece: nakon sto si primljen na univerzitet (po principu need blind sto znaci da na ovu odluku uticu samo tvoje ocene, rezultati testova i sl, materijalno stanje ne) izracunaju se troskovi studiranja za godinu dana, izracuna se koliko tvoji roditelji i ti imate para za skolovanje (sto moze da bude i nula), onda se drugo oduzme od prvog i univerzitet ti pokrije razliku. deo pokrivanja je u vidu granta, znaci bukvalno ti se daju pare, ostatak mogu da budu krediti koji imaju kamate ispod trzista (neki su i beskamatni), svi mogu da ih dobiju i otplacuju se kad se zaposlis (znaci na primer ako nastavis sa skolovanjem kredit se zamrzava).

inace indy je u pravu - sve sto sam rekla odnosi se na domace studente, znaci na amerikance, ljude sa zelenim kartama i ponekad kanadjane. par najboljih univerziteti (harvard, MIT, princeton, yale) daju pune stipendije i strancima (znaci u principu prosjak iz indije moze da studira na harvardu ako je kvalitetan kandidat) ali na vecini univerziteta stranci moraju da plate punu skolarinu sto iz perspektive drzavljana vecine zemalja zvuci stravicno.

i da, sve ovo se odnosi na studiranje u smislu osnovnih studija, znaci nivo naseg fakulteta. za postdiplomske studije i tzv. professional schools (pravo, medicina, stomatologija, biznis itd) je druga prica (po pravilu jos povoljnija).

[Rajo]

Sioran, hvala. Izvinjavam se zbog skretanja s teme. Sto se tice naseg obrazovnog sistema, mislim da neke stvari treba radikalno mijenjati. Djecu treba nauciti da razmisljaju umjesto da se optercuju pamcenjem nekih stvari koje ce brzo zaboraviti. Cuo sam mnoge koji hvale nas sistem jer "kad nasa djeca podju u Ameriku najbolji su djaci". To je mozda tako u osnovnoj skoli. "Finanlni proizvod" je ipak mnogo vazniji.