Jump to content


Photo
- - - - -

Pomoć u vezi fakulteta! Hitno!


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
39 replies to this topic

#16 Golubica

Golubica
  • Members
  • 3,253 posts

Posted 11 February 2011 - 01:02

Za pocetak, mislim da se na prijemnom u oba slucaja polaze srpski, pa ti je moj prvi savet da pocnes sto pre da ga spremas (ne "u vezi fakulteta" nego u "vezi sa fakultetom") ;)

A sto se izbora tice, kao sto je vec receno, razmisli cime bi da se bavis, ne donosis odluku sta ces raditi samo sledece cetiri godine, nego i nakon toga. Imas li u skoli mozda psihologa koji radi test profesionalne orijentacije? Ako ti je stvarno potpuno svejedno, mozda to pomogne...

#17 mrd

mrd
  • Members
  • 18,143 posts

Posted 11 February 2011 - 01:45

Za pocetak, mislim da se na prijemnom u oba slucaja polaze srpski, pa ti je moj prvi savet da pocnes sto pre da ga spremas (ne "u vezi fakulteta" nego u "vezi sa fakultetom") ;)

A sto se izbora tice, kao sto je vec receno, razmisli cime bi da se bavis, ne donosis odluku sta ces raditi samo sledece cetiri godine, nego i nakon toga. Imas li u skoli mozda psihologa koji radi test profesionalne orijentacije? Ako ti je stvarno potpuno svejedno, mozda to pomogne...


Eh, pa lepo rece da nece jezikom da se bavi, prava ili politika. Sta ce ti za ta dva jezik. Posted Image :lol+:

#18 sanguinic

sanguinic
  • Members
  • 4,162 posts

Posted 11 February 2011 - 02:34

Ove godine treba da upišem fakultet ali se dvoumim između Fakulteta političkih nauka u Beogradu i Pravnog fakulteta u Beogradu. Po vašem mišljenju koji je od ova dva fakulteta lakši ? Imate li neki savet u vezi ovih fakulteta.
Zahvalan :rolleyes:

Pošto si već dobio nekoliko praktičnih i konkretnih saveta, ja bih ti dala još jedan - idi na profesionalnu orijentaciju (rade to psiholozi pri Nacionalnoj službi za zapošljavanje - besplatno, ali i privatno - nije besplatno).

Verujem da je vrlo bitno da se prilikom izbora fakulteta i buduće karijere posavetuješ i sa nekim stručnim. U praksi se dešava da ljudi sa završenim fakultetima dolaze na testiranja za određena radna mesta, a ispostavi se da ne poseduju sposobnosti ili osobine neophodne za rad. Nije mali broj ovakvih primera. Na žalost, tada je već kasno.

Mladi ljudi se pri izboru fakulteta obično rukovode isključivo svojim profesionalnim interesovanjima i eventualno "prerspektivnošću" i "lakoćom" fakulteta, ali ne razmišljaju da im se može dogoditi da tek naknadno, kad završe fakultet dobiju feedback da nisu za "taj posao". Tada se suočavaju sa velikim problemom u vidu godina i materijalnih sredstava izgubljenih na studiranje.

Ovaj post se ne odnosi isključivo na tebe, nego pokušavam da se obratim i nekom maturantu koji će možda pročitati ovo, a nije još doneo odluku koji će fakultet upisati.

U svakom slučaju sa srećom ti bilo, i pri izboru faksa i na studijama

#19 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 11 February 2011 - 08:22

Pošto si već dobio nekoliko praktičnih i konkretnih saveta, ja bih ti dala još jedan - idi na profesionalnu orijentaciju (rade to psiholozi pri Nacionalnoj službi za zapošljavanje - besplatno, ali i privatno - nije besplatno).

Verujem da je vrlo bitno da se prilikom izbora fakulteta i buduće karijere posavetuješ i sa nekim stručnim. U praksi se dešava da ljudi sa završenim fakultetima dolaze na testiranja za određena radna mesta, a ispostavi se da ne poseduju sposobnosti ili osobine neophodne za rad. Nije mali broj ovakvih primera. Na žalost, tada je već kasno.

Mladi ljudi se pri izboru fakulteta obično rukovode isključivo svojim profesionalnim interesovanjima i eventualno "prerspektivnošću" i "lakoćom" fakulteta, ali ne razmišljaju da im se može dogoditi da tek naknadno, kad završe fakultet dobiju feedback da nisu za "taj posao". Tada se suočavaju sa velikim problemom u vidu godina i materijalnih sredstava izgubljenih na studiranje.

Ovaj post se ne odnosi isključivo na tebe, nego pokušavam da se obratim i nekom maturantu koji će možda pročitati ovo, a nije još doneo odluku koji će fakultet upisati.

U svakom slučaju sa srećom ti bilo, i pri izboru faksa i na studijama


Kako strucnjaci za profesionalnu orijentaciju odredjuju da li neko poseduje sposobnosti za odredjenu struku? Ne sumnjam da postoje razradjene metode ali koliko su te metode zaista pouzdane? Na osnovu cega strucnjak za orijentaciju procenjuje da li su za nekoga podobne ili ne npr. studije elektrotehnike? Kako ce nekome ko se dvoumi izmedju npr. gradjevine i masinstva (ili politickih nauka i prava) pomoci savet takvog strucnjaka? Na osnovu cega ce napraviti finu distinkciju izmedju te dve struke?


Meni kao laiku deluje da bi strucnjak za profesionalnu orijentaciju morao da bude u stanju da sagleda u svakoj struci sve moguce ishode i karijere. Moguci poslovi unutar iste struke se mogu znacajno razlikovati po svojoj prirodi. Jedino je mozda moguce oceniti sta studenta ocekuje na samim studijama, ali koliko je i to pouzdano?


Inace nije mi jasno cime ce se rukovoditi neko pri izboru fakulteta ako nece pre svega svojim profesionalnim interesovanjima?

#20 adeptus astartes

adeptus astartes
  • Members
  • 196 posts

Posted 11 February 2011 - 11:36

I nakon pažljivog razmatranja, naš budući akademski gradjanin je sveo izbor na da dva fakulteta, ali, ne lezi vraže, kako razlučiti koji je lakši? Tu na scenu stupa poverenje u nepoznate ljude, koji, skriveni iza svojih nick-ova, sede za računarom, i koji će odrediti životni put našem zbunjenom omladincu.

Ako ti je glavni argument "znam da mora da se uči, ali koji fakultet je lakši", poslušaj moj iskren savet: nemoj ni da studiraš.

...

Ili još bolje, upiši oba, šteta je da takav intelekt propadne.



#21 Bokan

Bokan
  • Members
  • 133 posts

Posted 11 February 2011 - 12:53

Izgleda da nije bitno šta ćeš upisati, po svemu sudeći završićeš ili Megatrend ili Singidunum. Ili pak ostati na srednjoj školi.

#22 sanguinic

sanguinic
  • Members
  • 4,162 posts

Posted 11 February 2011 - 14:31

Kako strucnjaci za profesionalnu orijentaciju odredjuju da li neko poseduje sposobnosti za odredjenu struku? Ne sumnjam da postoje razradjene metode ali koliko su te metode zaista pouzdane? Na osnovu cega strucnjak za orijentaciju procenjuje da li su za nekoga podobne ili ne npr. studije elektrotehnike? Kako ce nekome ko se dvoumi izmedju npr. gradjevine i masinstva (ili politickih nauka i prava) pomoci savet takvog strucnjaka? Na osnovu cega ce napraviti finu distinkciju izmedju te dve struke?

Pa postoje različiti standardizovani testovi koji se koriste za procenu kognitivnih sposobnosti. To je prvi korak. Neko ko ne iskaže značajnu ili makar prosečnu sposobnost uviđanja prostornih ili mehaničkih odnosa, definitivno ne bi trebalo da studira tehnički fakultet (ni mašinstvo ni građevinu). A ako se dvoumi između ta dva, a ima razvijene kognitivne sposobnosti potrebne za uspešan rad u tim strukama, gleda se njegova struktura ličnosti i profesionalna interesovanja. Na primer, lupam, ako je anksiozan ili pokazuje neke oblike straha od visine, na primer, svakako je bolje da studira mašinstvo nego građevinu. Obavlja se i intervju da se uoče neke stvari koje se možda ne mogu uočiti testiranjima.
Isti koncept je i ako je dilema između prava i političkih nauka. Obavezna je izražena verbalna sposobnost, ali i neke poželjne osobine. Nije baš poželjno da budući novinar ili političar bude na primer, anksiozan, depresivan, ili socijalno fobičan..... Za takvog kandidata, bolje bi bilo da studira pravo i da radi u kancelariji.
Ovo su samo primeri, za svaki konkretan posao se proveravaju i zahtevaju različite sposobnosti i osobine.
Ne znam da li je jasnije.

Evo primer iz prakse - profesori fizike ili matematike dolaze na testiranja za proveru psihofizičkih sposobnosti za rad u prosveti (obavezno za sve novozaposlene u državnim školama). Tu dobija testove verbalnih sposobnosti koje ne prolazi, iako su ostale kognitivne sposobnosti izražene i IQ je prosečan, ili iznad proseka. Takav kandidat ne može da radi u nastavi, a ima diplomu da je profesor. Šta sa takvim kandidatima? Obično je preporuka da se bave matematikom ili fizikom, ali ne kroz nastavu. Ali za takva radna mesta već konkurišu diplomirani matematičari i fizičari (ne profesori). A da je pre studija išao na profesionalnu orijentaciju, sigurno bi dobio nekakav odgovor da ni ne upisuje profesorska usmerenja, nego neka druga iz te oblasti.

Edited by sanguinic, 11 February 2011 - 14:32.


#23 Golubica

Golubica
  • Members
  • 3,253 posts

Posted 11 February 2011 - 14:47

Kako strucnjaci za profesionalnu orijentaciju odredjuju da li neko poseduje sposobnosti za odredjenu struku? Ne sumnjam da postoje razradjene metode ali koliko su te metode zaista pouzdane? Na osnovu cega strucnjak za orijentaciju procenjuje da li su za nekoga podobne ili ne npr. studije elektrotehnike? Kako ce nekome ko se dvoumi izmedju npr. gradjevine i masinstva (ili politickih nauka i prava) pomoci savet takvog strucnjaka? Na osnovu cega ce napraviti finu distinkciju izmedju te dve struke?


Meni kao laiku deluje da bi strucnjak za profesionalnu orijentaciju morao da bude u stanju da sagleda u svakoj struci sve moguce ishode i karijere. Moguci poslovi unutar iste struke se mogu znacajno razlikovati po svojoj prirodi. Jedino je mozda moguce oceniti sta studenta ocekuje na samim studijama, ali koliko je i to pouzdano?


Inace nije mi jasno cime ce se rukovoditi neko pri izboru fakulteta ako nece pre svega svojim profesionalnim interesovanjima?


Hm, davno bese moj test, ali recimo da se testovi sposobnosti koriste za grubu procenu (recimo, meni je percepcija toliko losa da nikad ne bih mogla da budem arhitekta, graficki dizajner, istoricar umetnosti itd.), a onda za ostalo pomaze test licnosti prvenstveno, a zatim i opste kulture i inteligencije. Uostalom, sanguinic je vec dala primer. Pomenula sam test profesionalne orijentacije delom zbog toga, ali prvenstveno zbog razgovora, posto postavljac teme ocito nema pojma cime bi zeleo da se bavi. Prosto, ako mu se predoce neke opcije, posebno one koje mu nisu pale na pamet, verovatno ce mu biti lakse da odabere.

#24 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 11 February 2011 - 15:10

Hm, davno bese moj test, ali recimo da se testovi sposobnosti koriste za grubu procenu (recimo, meni je percepcija toliko losa da nikad ne bih mogla da budem arhitekta, graficki dizajner, istoricar umetnosti itd.), a onda za ostalo pomaze test licnosti prvenstveno, a zatim i opste kulture i inteligencije. Uostalom, sanguinic je vec dala primer. Pomenula sam test profesionalne orijentacije delom zbog toga, ali prvenstveno zbog razgovora, posto postavljac teme ocito nema pojma cime bi zeleo da se bavi. Prosto, ako mu se predoce neke opcije, posebno one koje mu nisu pale na pamet, verovatno ce mu biti lakse da odabere.


Dobro jasno mi je kako ce nekome pomoci da se odluci izmedju gradjevine i veterine, ali ne vidim kako ce njemu da pomognu izmedju prava i politickih nauka. Ne vidim ni kako ce test opste kulture da nekom pomogne u odluci da li da upise masinstvo ili tehnologiju. Mozda eventualno da nekom pomogne da odluci da li uopste da nesto upise.

Postavljac inace zna ocigledno sta nece - nece nista gde treba da se puno uci. Nekom metodom je kao fakultete na kojima se najmanje uci odabrao prava i politicke nauke.

Nego apropo "percepcije (cega? odnosa u prostoru?)" zasto bi ona bila bitna za istoricara umetnosti? To bi meni bio primer loseg saveta: "nemoj da upisujes istoriju umetnosti losa ti je percepcija ..."

#25 Golubica

Golubica
  • Members
  • 3,253 posts

Posted 11 February 2011 - 15:44

Dobro jasno mi je kako ce nekome pomoci da se odluci izmedju gradjevine i veterine, ali ne vidim kako ce njemu da pomognu izmedju prava i politickih nauka. Ne vidim ni kako ce test opste kulture da nekom pomogne u odluci da li da upise masinstvo ili tehnologiju. Mozda eventualno da nekom pomogne da odluci da li uopste da nesto upise.

Postavljac inace zna ocigledno sta nece - nece nista gde treba da se puno uci. Nekom metodom je kao fakultete na kojima se najmanje uci odabrao prava i politicke nauke.

Nego apropo "percepcije (cega? odnosa u prostoru?)" zasto bi ona bila bitna za istoricara umetnosti? To bi meni bio primer loseg saveta: "nemoj da upisujes istoriju umetnosti losa ti je percepcija ..."


Postavljac prvo treba da odluci sta bi bar otprilike da bude kad poraste, a nakon toga, testovi i razgovor sa psihologom mogu da mu pomognu da suzi opcije i odluci se (nisam ja nigde rekla da ce mu test sa stoprocentnom sigurnoscu odrediti buducu profesiju, cak ni blizu, ali malo vise informacija o sopstvenim sposobnostima i osobinama licnosti nije na odmet).

Percepcija se odnosi na detalje, odnose u prostoru, opazanje generalno (sanguinic ce mozda imati bolji odgovor, ja se testa skoro i ne secam). A za istoriju umetnosti je vazno da si sposoban da primecujes fine detalje npr. na slikama. Medjutim slazem se sa tobom, to ne znaci da nisam mogla da postanem istoricar umetnosti, samo bih se verovatno trudila mnogo vise.

#26 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 11 February 2011 - 16:00

Percepcija se odnosi na detalje, odnose u prostoru, opazanje generalno (sanguinic ce mozda imati bolji odgovor, ja se testa skoro i ne secam). A za istoriju umetnosti je vazno da si sposoban da primecujes fine detalje npr. na slikama. Medjutim slazem se sa tobom, to ne znaci da nisam mogla da postanem istoricar umetnosti, samo bih se verovatno trudila mnogo vise.


Vidis upravo zato sam skeptican po pitanju preciznosti i mogucnosti tih metoda. Saveti se daju "redukcionisticki"/"sablonski" - "ovo ti fali znaci otpisi sve ovo", a nisam ubedjen da oni koji se bave profesionalnom orijentacijom kod nas zaista dovoljno dobro poznaju stvarne potrebe i ogranicenja raznih strucnih profila. To me podseca na sopstveni primer, kada u nam davno (krajem 80-ih) kada sam bio srednjoskolac organizovali eksperimentalno razgovor (to nije bila uobicajena praksa i mislim da je to bilo u sklopu necijeg rada na magistraturi/doktoratu ili istrazivanja u sklopu nekog projekta)i testove profesionalne orijentacije, gde sam u razgovoru dobio preporuku da ne upisujem elektrotehniku (i tehnicke nauke uopste), izmedju ostalog, upravo zato sto mi je, kao i tebi, bas procenjena losa sposobnost percepcije odnosa objekata u prostoru i zapazanja detalja (ja bih uvek poslednji pronasao skriveni detalj na crtezu). Srecom te se nisam obazirao na te procene i gle "cuda" nikakvih problema na studijama nisam imao i zavrsio sam isti za 4,5 godine i danas se bavim strukom bez problema { Ovo je verovatno i bio skriveni motiv iza mog pitanja}.

Edited by tomas.hokenberi, 11 February 2011 - 16:02.


#27 sanguinic

sanguinic
  • Members
  • 4,162 posts

Posted 11 February 2011 - 16:16

Vidis upravo zato sam skeptican po pitanju preciznosti i mogucnosti tih metoda. Saveti se daju "redukcionisticki"/"sablonski" - "ovo ti fali znaci otpisi sve ovo", a nisam ubedjen da oni koji se bave profesionalnom orijentacijom kod nas zaista dovoljno dobro poznaju stvarne potrebe i ogranicenja raznih strucnih profila. To me podseca na sopstveni primer, kada u nam davno (krajem 80-ih) kada sam bio srednjoskolac organizovali eksperimentalno razgovor (to nije bila uobicajena praksa i mislim da je to bilo u sklopu necijeg rada na magistraturi/doktoratu ili istrazivanja u sklopu nekog projekta)i testove profesionalne orijentacije, gde sam u razgovoru dobio preporuku da ne upisujem elektrotehniku (i tehnicke nauke uopste), izmedju ostalog, upravo zato sto mi je, kao i tebi, bas procenjena losa sposobnost percepcije odnosa objekata u prostoru i zapazanja detalja (ja bih uvek poslednji pronasao skriveni detalj na crtezu). Srecom te se nisam obazirao na te procene i gle "cuda" nikakvih problema na studijama nisam imao i zavrsio sam isti za 4,5 godine i danas se bavim strukom bez problema { Ovo je verovatno i bio skriveni motiv iza mog pitanja}.

Ne znam kako je bilo krajem 80tih, ali danas su stručnjaci sasvim dobro potkovani i upućeni u sve aspekte rada i potreba u različitim oblastima rada. Testovi su prilično dobri pokazatelji sposobnosti (pre svega) ali i ličnosti (zavisi koji se koriste). Zbog mogućih previda rade se i ozbiljni intervjui i razgovori sa kandidatima i tek nakon toga se daje preporuka ili smernice. Te preporuke te obavezuju ni na šta. Tvoj primer to upavo ukazuje. Uostalom, nisam ni sigurna zbog čega je recimo sposobnost vizuelne spacijalizacije neophodna za elektrotehničara, a ne znam ni na koji je način merena, niti da li je uopšte tvoj skor postignuća na tom testu bio ispodprosečan i u kojoj meri. Čisto sumnjam da je bio ispodprosečan, pre će biti da nije bio izražen u nekoj meri koja se "očekuje".
Ipak, vremena i testovi, kao i načini rada na profesionalnoj orijentaciji su se značajno promenili od tog vremena, i ne verujem da nekome mogu škoditi. U kojoj meri će doprineti pravom izboru je već stvar o kojoj se može diskutovati.

#28 cyberwor/L/d

cyberwor/L/d
  • Members
  • 12,762 posts

Posted 11 February 2011 - 17:53

Ma dzaba sve te eventualne prirodne predispozicije koje eventualno pokazu testovi, dzaba je cak i talenat ukoliko ne postoji motivacija.
To svako sam sa sobom treba da rascisti i shvati razliku izmedju (ne) mogu, (ne) zelim, (ne) treba ...
Ako covek ne zna sta hoce onda nije lose da barem zna sta nece (za pocetak).
Treba testirati sebe i svoje granice a to se moze uraditi na razne nacine.
Ja bih cak preporucila i ranac na ledja posle mature jedno godinu dana pa upoznavati malo svet i zivot dok se neki utisci ne dese i ne slegnu.

Studiranje po inericji (kud svi Turci tu i mali Mujo) koje se pretvori u otaljavanje studija pa posle i u otaljavanje zivota je omca oko vrata
koju mnogi sami sebi dragovoljno namaknu. Steta je to sam sebi raditi kad se ne mora.

#29 cyberwor/L/d

cyberwor/L/d
  • Members
  • 12,762 posts

Posted 11 February 2011 - 18:01

Ne nije to u pitanju. Sveo sam izbor na ova dva fakulteta i nikako ne mogu da se odlučim koji ću da upišem. Ako već treba da se odlučim između ova dva (a potpuno mi je svejedno) bolje da se odlučim za onaj koji ću lakše završiti (podrazumeva se da na svakom fakultetu mora da se uči i to mnogo).

Ako si u dilemi sta da zavrsis onda obrni stvar pa se pitaj sta bi zeleo da naucis (zato se ide u skolu).
Obicno, ako si motivisan i zaista zelis nesto da naucis onda se izgubi taj minuciozni osecaj za lakse i teze i tako to.
Verovatno ti se desilo da si nekad radio nesto sto volis (bilo sta) pa nisi merio ni vreme ni prostor nego guras napred.

Edited by cyberwor/L/d budi proleće, 11 February 2011 - 18:09.


#30 John Finn's Wife

John Finn's Wife
  • Members
  • 3,242 posts

Posted 11 February 2011 - 19:45

Najpopularnije je i najfensije je voditi se tim testovima sposobnosti, ko je više perceptivan, ko je spacijalan, ili merenjem neuroticizma što u principu ima informativnu vrednost tek ako je jako izraženo i/ili ako su specifična zanimanja u pitanju. Bolje je razgovarati pa videti neke druge stvari: koliko je neko uporan, istrajan, kako se odnosi prema dugoročnim ciljevima, onda kakvo mu je materijalno stanje, ko ga izdržava, šta očekuje od budućeg posla (može li raditi i neki drugi posao, može li raditi nešto samostalno) i tome slične stvari. Džaba nekom silno interesovanje a bogami i talenti za neke profesije ako će u međuvremenu studirajući poneurotisati jer ga tište neki životni problemi, pa još ako usledi nemogućnost nalaženja posla (što uopšte nije nemoguće u zemlji Serbiji), onda može da se slika.
Inače, ove priče o tome kako treba da sluša sebe i nikog drugog su ofucane, precenjene i nadasve netačne. Ako već ne znaš, nisi najsigurniji u svoje odluke (u nekom momentu života) slušaj onog ko te poznaje, poznaje dobro tvoju životnu situaciju (sve sa genetskim opterećenjem i porodičnom historijom) i ko ti želi dobro a ima nekog životnog iskustva. Sakupi više mišljenja. Ponekad se ljudi iznenade koliko ih drugi, bližnji, mnogo bolje poznaju nego oni sebe same, kad su neke stvari u pitanju. Voditi se samo svojom ljubavlju prema nečemu a nemati dovoljno empirije može debelo kasnije da te košta. I para, a bogme i na skali neuroticizma.

Tu dobija testove verbalnih sposobnosti koje ne prolazi, iako su ostale kognitivne sposobnosti izražene i IQ je prosečan, ili iznad proseka. Takav kandidat ne može da radi u nastavi, a ima diplomu da je profesor. Šta sa takvim kandidatima? Obično je preporuka da se bave matematikom ili fizikom, ali ne kroz nastavu. Ali za takva radna mesta već konkurišu diplomirani matematičari i fizičari (ne profesori).

Zar se odluka da li može da radi na zasniva i na nekom prethodnom radnom iskustvu? Koliko znam i kako sam čula ovi testovi se rade vrlo često kad profesor već uveliko predaje (retroaktivno dakle). I zbog čega je verbalna inteligencija presudna u ovom slučaju?

Ma dzaba sve te eventualne prirodne predispozicije koje eventualno pokazu testovi, dzaba je cak i talenat ukoliko ne postoji motivacija.
To svako sam sa sobom treba da rascisti i shvati razliku izmedju (ne) mogu, (ne) zelim, (ne) treba ...
Ako covek ne zna sta hoce onda nije lose da barem zna sta nece (za pocetak).
Treba testirati sebe i svoje granice a to se moze uraditi na razne nacine.
Ja bih cak preporucila i ranac na ledja posle mature jedno godinu dana pa upoznavati malo svet i zivot dok se neki utisci ne dese i ne slegnu.

Studiranje po inericji (kud svi Turci tu i mali Mujo) koje se pretvori u otaljavanje studija pa posle i u otaljavanje zivota je omca oko vrata
koju mnogi sami sebi dragovoljno namaknu. Steta je to sam sebi raditi kad se ne mora.

Da, baš ovo htedoh reći.
+1

/troll on - budi proleće? :)

Te preporuke te obavezuju ni na šta.

Ne obavezuju, ali mogu uticati na kadrovsko, direktora ili ko već odlučuje ko će biti zaposlen /nastaviti svoj staž u firmi (ako je to svrha testiranja). Osim toga, može uticati na uverenje tog nekog da nešto ne može pa se kasnije moguće više ne trudi u tom smeru. Moguć je i takav scenario, zašto ne, reč stručnog autoriteta je (za mnoge) čudo.

Edited by John Finn's Wife, 11 February 2011 - 20:02.