E iskopao sam ovaj DayTrade-rov komentar i imam pitanje. Dali to znaci da ako svi nastampaju novce (EU, USA, kina, rusija,...) onda na taj nacin jednostavno mogu da pokrivaju svoje rupe bez toga da dolazi do dramaticne promene vrednosti neke od tih valuta...Dali sam to skontao dobro. Primer: Dodje do toga da amerika mora da napravi novi bailout, oni jednostavno nastampaju novce i dogovore se sa svima da i oni ucine isto i ne dodje do dramaticne promene ni jedne valute posto to nikome ne odgovara.
Nema sanse. To je princip koji je mnogo zemalja probalo i na kraju su zavrsile sa hiperinflacijom. Ako dozvolis, mehanizam je ovakav: svako dodatno stampanje novca kao efekat ima rast cena (ako ga ne prati veci rast BDP-a) jer ljudi koji postoje u toj ekonomiji vide da na trzistu ima vise novca nego sto je potrebno i teze tome da izjednace kolicinu novca na trzistu za kolicinom dobara koja se nude.
Kao efekat imas stalno podesavanje cena. Vremenom, sve se ubrzava. Posle prvog ciklusa stampanja, primera radi, odstampala je milion dinara, drzava ce sve vise i vise stampati - u drugom krugu ce biti 10 miliona, u trecem 10 milijardi i tako u krug. Cene se zalecu sve vise i vise sto na kraju za rezultat ima rast cena iz minuta u minut.
Sto se inflacije ili deflacije tice, meni je jako tesko da odredim kojim putem ce krenuti. Cini mi se da bismo gubitkom sopstvene valute prvo imali jezivu recesiju ako ne i depresiju. Kako cene predstavljaju informacije i imaju one uloge (distributivnu, blabla) kompletna ekonomija bi prvo morala da se podesi na novu valutu. Tu se menjaju podsticaji do mere u kojoj vise nije moguce prepoznati realnu ekonomiju (sa onom koja je bila tu pre uvodjenja evra, recimo).
Konacno, deflacija i inflacija su podjednako moguci scenariji. Cene bi "morale" da dodju na neki "normalan" nivo, npr rangirale bi se u nivou cena EU, sto bi za efekat imalo ozbiljan pad konkurentnosti proizvodjaca iz Srbije. S'toga, deflacija je vrlo verovatna. Sa druge strane, ni inflacija nije daleko, s'obzirom da nasi gradjani nisu kao Japanci i slabo vrednuju stednju u odnosu na potrosnju. Drzavna potrosnja nije nista bolja.
Mislim da bi mogucnost inflacije trebalo posmatrati kroz udele koje odredjena dobra imaju u proizvodnji nekih drugih. Tipa nafta kroz poljoprivredu.
Edit: Naravno, ovo sve vazi u kontekstu Srbije.
Sto se opsteg trenda tice, inflacija u evro zoni je verovatniji scenario. Tih 20% ljudi koji su "nezaposleni" (pod navodnicima jer smatram da taj nivo nezapolenosti nije realan vec postoji i komponenta voljne nezaposlenosti) i sami moraju nesto da trose. Mesta u tom slucaju za kredite ima dovoljno i oni ce se uzimati jer je za njene stanovnike evro zona stabilna.
Edited by Friedrich Hayek, 01 June 2011 - 09:45.