Jump to content


Photo
- - - - -

NASA - otkriven vanzemaljski život


  • Please log in to reply
205 replies to this topic

#31 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 15 June 2011 - 10:57

Ma naravno. O tom zaludnom poslu: "misaonog traženja crva" po drugim planetama, nemam nameru da razmišljam.

Ali imas nameru da postujes :blink: ...tako tipicno za srpske prostore: svi znaju sve o fudbalu, ekonomiji, smislu zivota i vanzemaljcima, mada nikome nije mnogo do razmisljanja, jos manje ucenja.
  • 1

#32 xennon

xennon
  • Members
  • 129 posts

Posted 16 June 2011 - 12:43

Ali imas nameru da postujes :blink: ...tako tipicno za srpske prostore: svi znaju sve o fudbalu, ekonomiji, smislu zivota i vanzemaljcima, mada nikome nije mnogo do razmisljanja, jos manje ucenja.


:D

Ok, evo, hoću da učim.
Imaš li, za početak, sliku nekog crvića - sa Saturna?
  • 1

#33 cmix909

cmix909
  • Members
  • 776 posts

Posted 16 June 2011 - 20:19

... O tom zaludnom poslu: "misaonog traženja crva" po drugim planetama, nemam nameru da razmišljam.


Stvarno, dokle ce dokoni da mlate Kumovu slamu ne razmisljajuci o posledicama? Tako je, sto rece Milan Bozic, bilo i sa matematikom – u pocetku brojahu ovce, a potom su se stvari iskomplikovale.
  • 0

#34 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 17 June 2011 - 01:50

:D

Ok, evo, hoću da učim.
Imaš li, za početak, sliku nekog crvića - sa Saturna?

Pre nego sto dodjemo do sarenih slika, hajde lepo nesto ozbiljno da naucimo, evo ti za pocetak par linkova:

http://www.stfc.ac.uk/ab.pdf
http://astrobio.terc...8_Challenge.pdf
http://www.rps.psu.e...strobiology.pdf
http://www.stanford....iology/cgi-bin/
http://astrobiology....sa.gov/roadmap/

A zatim cu ti, kao napredniji kurs, preporuciti sledece knjige:

Bennett, J. O. and Shostak, S. 2011, Life in the Universe (3rd Edition) (Benjamin Cummings, San Francisco).
Gilmour, I. and Sephton, M. A. 2004, An Introduction to Astrobiology (Cambridge University Press, Cambridge).
Ward, P. 2005, Life as We Do Not Know It (Viking, New York).
Benner, S. 2009, Life, the Universe and the Scientific Method (The FfAME Press, Gainesville).
Dyson, F. J. 2007, A Many-Colored Glass: Reflections on the Place of Life in the Universe (University of Virginia Press, Charlottesville).

Imas ih i u elektronskoj formi, samo necemo ovde da podsticemo pirateriju, zar ne?

(A ne sumnjam da i za fudbalske selektore ima dovoljno ozbiljne literature...)
  • 0

#35 xennon

xennon
  • Members
  • 129 posts

Posted 17 June 2011 - 08:26

Stvarno, dokle ce dokoni da mlate Kumovu slamu ne razmisljajuci o posledicama? Tako je, sto rece Milan Bozic, bilo i sa matematikom – u pocetku brojahu ovce, a potom su se stvari iskomplikovale.



Te dve stvari baš i ne mogu da se porede.

Pre nego sto dodjemo do sarenih slika, hajde lepo nesto ozbiljno da naucimo, evo ti za pocetak par linkova:

http://www.stfc.ac.uk/ab.pdf
http://astrobio.terc...8_Challenge.pdf
http://www.rps.psu.e...strobiology.pdf
http://www.stanford....iology/cgi-bin/
http://astrobiology....sa.gov/roadmap/

A zatim cu ti, kao napredniji kurs, preporuciti sledece knjige:

Bennett, J. O. and Shostak, S. 2011, Life in the Universe (3rd Edition) (Benjamin Cummings, San Francisco).
Gilmour, I. and Sephton, M. A. 2004, An Introduction to Astrobiology (Cambridge University Press, Cambridge).
Ward, P. 2005, Life as We Do Not Know It (Viking, New York).
Benner, S. 2009, Life, the Universe and the Scientific Method (The FfAME Press, Gainesville).
Dyson, F. J. 2007, A Many-Colored Glass: Reflections on the Place of Life in the Universe (University of Virginia Press, Charlottesville).

Imas ih i u elektronskoj formi, samo necemo ovde da podsticemo pirateriju, zar ne?

(A ne sumnjam da i za fudbalske selektore ima dovoljno ozbiljne literature...)


Ok, bez uzbudjivanja, ako ikako može?
Mani ti knjige i literaturu. Idemo postepeno. Može?

Da li možeš ukratko da mi objasniš koju korist može bilo ko imati od te astobiologije?
Nemoj pominjati plate "naučnika" ;)

Mislim na neku konkretnu korist koju može imati čovečanstvo od te "nauke".

Amerikanci su iz čisto političkih razloga odleteli na Mesec. Sad ne bi mogli ni to - nemaju motiv :D
Mars? To su lepi snovi. Fantastika.
Znam, znam, reći ćeš i ti i mnogi, d anije tako. Ali budimo realni - vratimo se na mesec: politika - je*eš motiv.

O medjuplanetarnim putovanjima (ovo zvuči samo i nikako drugačije do: naučnofantastično!) da i ne govorimo.

I onda dodje baja pa mi nabroji čitavu gomilu knjiga o astrobiologiji. Ej!? O čemu ti pričaš?
Kakva, bre, astrobiologija?


Ako može ukratko...
onda ću da krenem sa čitanjem...
  • 0

#36 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 17 June 2011 - 17:55

Te dve stvari baš i ne mogu da se porede.

Naprotiv, poredjenje je jako dobro... Licno verujem da je astrobiologija danas na nivou na kome je matematika bila u Sumeru - ali utoliko pre je to izazov i razlog da se time bavimo.

Mani ti knjige i literaturu. Idemo postepeno. Može?

Nemam nista protiv, ali cisto da znas da je ovo boldirano kontradiktorno samo po sebi. Valjda je upoznavanje sa literaturom prvi postupni korak, ne?


Da li možeš ukratko da mi objasniš koju korist može bilo ko imati od te astobiologije?

Vrlo ukratko: opstanak covecanstva zavisi od koriscenja vanzemaljskih resursa. Zemlja je samo malo vece Uskrsnje ostrvo: tamosnja civilizacija je nestala i stanovnici izumrli zbog ekoloske destrukcije u ogranicenom domenu i nekoriscenja spoljnih resursa. Ljudi su vec poremetili ravnotezu planete do te mere da za mene nema nikakve dileme da, ako kao sto Ciolkovski lepo rece, "ostanu u kolevci celog zivota" (linija manjeg otpora), kraj je vrlo blizu; irelevantno je da li to znaci 50 godina ili 500 godina, ali to je to - resursi Zemlje su jednostavno mali i neobnovljivi. A za razumevanje prirode kosmickih resursa dve kljucne oblasti su upravo astrohemija i astrobiologija.

Potpuno na stranu to sto ja mislim da nema nikakvog smisla ocekivati "korist" od nauke ista vise nego ocekivati "korist" od apstraktnog slikarstva ili horskog pevanja ili skoka u dalj ili Sicilijanske odbrane. To su sve stvaralacke aktivnosti covecanstva bez kojih bi ljudsko postojanje samo po sebi bilo liseno smisla.

Mislim na neku konkretnu korist koju može imati čovečanstvo od te "nauke".

Da nisi ti malo licemeran? Sa jedne strane pozivas na raspravu "bez uzbudjivanja", a sa druge strane stavljas ovakve uvredljive navodnike. Izvini, ali to je vrlo problematicno...

Mars? To su lepi snovi. Fantastika.

Hoces da ti navedem gomilu ljudi, verovatno znatno pametnijih i od tebe i od mene, koji su bukvalno to isto govorili i pisali za tako prozaicne stvari kao sto su zeleznica ili telefon? Ili ti mislis da si *doista* pametniji od svih proslih generacija...

Obaska sto imam utisak da ti mislis da se bilo koja nauka moze u potpunosti odvojiti od snova i fantastike. Prijatelju, da nije bilo snova i fantastike, ljudi bi i dalje ziveli u pecinama, mahali toljagama i umirali od starosti u 22. godini. Tako da stavi prstic na celo, pa da probamo jos jednom: koji je tvoj pravi problem sa astrobiologijom?

Edited by Schrodinger, 17 June 2011 - 17:58.

  • 1

#37 xennon

xennon
  • Members
  • 129 posts

Posted 23 June 2011 - 10:16

Na početku moram da napišem da sam prijatno iznenadjen tvjoim odgvorom. Posle moje ironije i pomalo cinizma, napisati ovako odmeren post je za pohvalu. To što se ne slažem na stranu. I, ne preteruj, nisam licemeran ;)

Naprotiv, poredjenje je jako dobro... Licno verujem da je astrobiologija danas na nivou na kome je matematika bila u Sumeru - ali utoliko pre je to izazov i razlog da se time bavimo.


Ma tako možeš da porediš šta god oćeš - staviš jednu pored druge te dve nauke (skaliraš vreme) i tvrdiš da će se i ova druga ravijati slično matematici. Nije nego. Što bi se to desilo?

Nemam nista protiv, ali cisto da znas da je ovo boldirano kontradiktorno samo po sebi. Valjda je upoznavanje sa literaturom prvi postupni korak, ne?


Ima u tome istine, ali pošto je moje mišljenje da je astrobiologija besmilena, nije mi se dalo da se udubljujem.

Vrlo ukratko: opstanak covecanstva zavisi od koriscenja vanzemaljskih resursa. Zemlja je samo malo vece Uskrsnje ostrvo: tamosnja civilizacija je nestala i stanovnici izumrli zbog ekoloske destrukcije u ogranicenom domenu i nekoriscenja spoljnih resursa. Ljudi su vec poremetili ravnotezu planete do te mere da za mene nema nikakve dileme da, ako kao sto Ciolkovski lepo rece, "ostanu u kolevci celog zivota" (linija manjeg otpora), kraj je vrlo blizu; irelevantno je da li to znaci 50 godina ili 500 godina, ali to je to - resursi Zemlje su jednostavno mali i neobnovljivi. A za razumevanje prirode kosmickih resursa dve kljucne oblasti su upravo astrohemija i astrobiologija.


Ovo je ključan deo oko koga se ne slažemo. Zapravo ima i delova oko kojih se slažemo - ono gde govoriš da su resursi koje danas koristimo neobnovljivi i da će jednog dana sigurno biti potrošeni. Kao i to da nije bitno vreme u kojem će se to destiti - "nešto treba da se radi".

Ne slažem se o dostupnosti izvanzemaljskih resursa. Moje mišljenje je da su nam oni potpuno nedostupni. Zauvek će ostati izven našeg domašaja. Otuda i zaključak da je besmisleno baviti se astrobiologijom (i astrohemojom). Zbog toga bi trebali da svoje napore usmerimo na planetu zemlju - da sačuvamo ono što se spasti može i da nadjemo pravi put kojim bi čovečanstvo trebalo da ide. Ne slažem se da su svi resursi neobnovljivi - dosta njih se može reciklirati i ponovo koristiti. Dakle, zbog nedostatka resursa nam ne preti sigurna propast. Pre će biti da nam propast preti zbog prevelikih apetita. A upravo tvoj (i ne samo tvoj) pogled upućen u svemir odražava te apetite.
I to je ono što meni smeta. Treba smanjiti apetite. i dovesti ih u realno održive okvire. A to uošte nije lak zadatak.

Zašto mislim da su nam izvanzemaljski resursi nedostupni? Delimično sam to objasnio u prethodnom postu. Najveća ljudska (američka) svemirska misija - let ljudske posade na Mesec se desila prilično davno. Motiv je bio više politički nego naučni ili inžinjerski. Od tada je nauka i tehnika veoma napredovala. I kakvo je sad stanje sa svemirskim misijama? Prilično sam siguran da u ovom trenutku niko nije sposoban da ponovo spusti čoveka na Mesec (i da ga vrati na Zemlju naravno ;) ). Da li bi neko mogao biti sposoban za to? Moguće, mada ne verujem. Pominju se planovi, ali ja poprilično sumnjam u njihovu ostvarljivost. Ako ih i ostvare to će opet biti samo šetljica, pokupiće poneki kamenčić, i - to je to.
Od toga do eksploatacije resursa na Meseceu (da Mars ili udaljenije planete i ne pominjemo) je veeeeeliki korak i za čovečanstvo i za čoveka. I poprilično sam siguran da taj kooorak neće biti napravljen. Do Meseca. Da Mars i ne pominjem.
Rekoh već, to su samo snovi i ništa više.

Potpuno na stranu to sto ja mislim da nema nikakvog smisla ocekivati "korist" od nauke ista vise nego ocekivati "korist" od apstraktnog slikarstva ili horskog pevanja ili skoka u dalj ili Sicilijanske odbrane. To su sve stvaralacke aktivnosti covecanstva bez kojih bi ljudsko postojanje samo po sebi bilo liseno smisla.


Sa ovim se slažem.

Da nisi ti malo licemeran? Sa jedne strane pozivas na raspravu "bez uzbudjivanja", a sa druge strane stavljas ovakve uvredljive navodnike. Izvini, ali to je vrlo problematicno...


Dobro de. Navodnike sam stavio samo za astrobiologiju. Evo ovaj put ih nisam stavio.

Hoces da ti navedem gomilu ljudi, verovatno znatno pametnijih i od tebe i od mene, koji su bukvalno to isto govorili i pisali za tako prozaicne stvari kao sto su zeleznica ili telefon? Ili ti mislis da si *doista* pametniji od svih proslih generacija...


Hmm. A hoces da ti navedem gomilu ljudi koji su imali snove o ... raznoraznim stvarima, pa - nisu uspeli.
Nema potreba da se sad gadjamo optimističkim ili pesimističkim stavovima. Nećemo ništa dokazati. Samo ćeš ti ispasti cool ;)
Pokušaj dokazivanja nešto u budućnosti na osnovu dogadjaja iz prošlosti je ok. Nemamo ništa bolje, pa se time moraom služiti, ali i dalje to nije dovoljno dobar dokaz.
Šta misliš da ćeš dokazati time što ćeš navesti primer nekoga koji je nakad davno (ili manje davno) pogrešno procenio buduće dogotke? Možda da i isto ja grešim u proceni? Ili ti grešiš u proceni? ;)

Obaska sto imam utisak da ti mislis da se bilo koja nauka moze u potpunosti odvojiti od snova i fantastike. Prijatelju, da nije bilo snova i fantastike, ljudi bi i dalje ziveli u pecinama, mahali toljagama i umirali od starosti u 22. godini. Tako da stavi prstic na celo, pa da probamo jos jednom: koji je tvoj pravi problem sa astrobiologijom?


Nemam ja nikakv lični problem sa astrobiologijom.

A nauku i fantastiku, verovo ili ne, volim. :)

Edited by xennon, 23 June 2011 - 10:17.

  • 0

#38 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 27 June 2011 - 19:33

Ovo je ključan deo oko koga se ne slažemo. Zapravo ima i delova oko kojih se slažemo - ono gde govoriš da su resursi koje danas koristimo neobnovljivi i da će jednog dana sigurno biti potrošeni. Kao i to da nije bitno vreme u kojem će se to destiti - "nešto treba da se radi".

Ne slažem se o dostupnosti izvanzemaljskih resursa. Moje mišljenje je da su nam oni potpuno nedostupni. Zauvek će ostati izven našeg domašaja. Otuda i zaključak da je besmisleno baviti se astrobiologijom (i astrohemojom). Zbog toga bi trebali da svoje napore usmerimo na planetu zemlju - da sačuvamo ono što se spasti može i da nadjemo pravi put kojim bi čovečanstvo trebalo da ide. Ne slažem se da su svi resursi neobnovljivi - dosta njih se može reciklirati i ponovo koristiti. Dakle, zbog nedostatka resursa nam ne preti sigurna propast. Pre će biti da nam propast preti zbog prevelikih apetita. A upravo tvoj (i ne samo tvoj) pogled upućen u svemir odražava te apetite.
I to je ono što meni smeta. Treba smanjiti apetite. i dovesti ih u realno održive okvire. A to uošte nije lak zadatak.

Za pocetak mozda da ukinemo decu? Jer, to je ultimativno uzrok svih problema, i ekoloskih i energetskih i drugih, zar ne?

Ili da prihvatimo Swiftov "modest proposal" i opredelimo se za kanibalizam? Valjda priznati, to je za zatvoren sistem vrlo privlacna opcija (i nije ni cudo da su ga, recimo, u poslednjoj fazi civilizacije Rapa Nui, obilato koristili)...

OK, ja jednostavno ne prihvatam taj defetisticki stav - dakle, nema zatvorenih sistema i nema principijelnih (u smislu zakona prirode) razloga zasto ljudi ne bi postojali jos milijardu godina i naselili veliki deo Galaksije. Ako ostanemo na Zemlji propali smo sasvim izvesno - a ta vrsta izvesnosti, izmedju ostalog, ima i zanimljive moralne posledice, o kojima je pisao jos Bertrand Rasel, a lepo ih u "Eni Hol" prikazao i Vudi Alen...
  • 0

#39 xennon

xennon
  • Members
  • 129 posts

Posted 27 June 2011 - 22:11

Za pocetak mozda da ukinemo decu? Jer, to je ultimativno uzrok svih problema, i ekoloskih i energetskih i drugih, zar ne?

Ili da prihvatimo Swiftov "modest proposal" i opredelimo se za kanibalizam? Valjda priznati, to je za zatvoren sistem vrlo privlacna opcija (i nije ni cudo da su ga, recimo, u poslednjoj fazi civilizacije Rapa Nui, obilato koristili)...

OK, ja jednostavno ne prihvatam taj defetisticki stav - dakle, nema zatvorenih sistema i nema principijelnih (u smislu zakona prirode) razloga zasto ljudi ne bi postojali jos milijardu godina i naselili veliki deo Galaksije. Ako ostanemo na Zemlji propali smo sasvim izvesno - a ta vrsta izvesnosti, izmedju ostalog, ima i zanimljive moralne posledice, o kojima je pisao jos Bertrand Rasel, a lepo ih u "Eni Hol" prikazao i Vudi Alen...


Mislim da si otišao predaleko. U ironiji, u pogrešnim pretpostavkama, u razumevanju onoga što sam napisao... Zbog toga ću prvi deo posta ignorisati

Uopšte nije defetistički stav. Iz mog ugla tvoj stav (boldovano) zvuči kao defetizam. Šta ti misliš?

Ali, opet se delimično slažemo: i ja mislim da nema razloga zašto ljudi ne bi postojali milijardu godina (valjda smo dovoljno inteligentni?), ali na ovoj planeti. Naravo, to podrazumeva da se potrošnja resursa planete mora dovesti u ravnotežu sa njihovim obnavljanjem. Ja mislim da je to moguće. Koji je put to toga - ne znam.
Ali znam da je put i naseljavanje drugih planeta - 100% nemoguće.

Da li ti uopšte u glavi možeš da zamisliš taj scenario za koji tvrdiš da je moguć? Mislim na naseljavanje drugih planeta.
  • 0

#40 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 28 June 2011 - 02:52

Mislim da si otišao predaleko. U ironiji, u pogrešnim pretpostavkama, u razumevanju onoga što sam napisao... Zbog toga ću prvi deo posta ignorisati

Nije nikakva ironija. Ja doista mislim da bi, ukoliko zelimo da opstanemo na Zemlji, morali da uvedemo negativni prirastaj tokom veoma dugackog perioda (ili neki globalni rat ili prirodna katastrofa bi to obavili na manje moralno prihvatljiv nacin). Inace, ne da nema sanse da se opstane ni 100 godina, kamoli vise.

Uopšte nije defetistički stav. Iz mog ugla tvoj stav (boldovano) zvuči kao defetizam. Šta ti misliš?

To je realnost. Ljudi su uradili analize, napisali silne tekstove i knjige. Sad, cini mi se da je zaludno da te opet upucujem na izvore, a svakako nemam vremena da ih ovde prepricavam i prepisujem...

Ali, opet se delimično slažemo: i ja mislim da nema razloga zašto ljudi ne bi postojali milijardu godina (valjda smo dovoljno inteligentni?), ali na ovoj planeti.

OK, i desi se naredna supervulkanska erupcija ili sudar sa kometom ili asteroidom - i jedno i drugo je izazivalo masovna izumiranja vrsta tokom geoloske istorije. Od toga NEMA SPASA bez svemirske tehnologije. Svakih milion godina imas sudar sa objektom od 1 km ili vise u precniku koji izaziva globalnu promenu klime. Ako se to jos potrefi sa redovnim Milankovicevim ledenim dobom... Imas i uradjene jako dobre simulacije posledica, vrlo precizno i numericki.

Da li ti uopšte u glavi možeš da zamisliš taj scenario za koji tvrdiš da je moguć? Mislim na naseljavanje drugih planeta.

Ama nema potrebe da ja nesto zamisljam - ne pridajem sebi toliki značaj - ima mnogo pametnijih ljudi koji su o tome odavno pisali i napisali sjajne i ozbiljne knjige (da ne ispadne da su u pitanju neki fantasti, pomenucu ti samo R. Bakminstera Fulera, jednog od najvecih dizajnera i arhitekti 20. veka i prinstonskog fizicara Gerarda O'Nila, medju mnogima)... A ima ljudi koji na tome i danas rade (Robert Zubrin, Aleksej Turkin, npr). Dakle, svega toga vec ima negde.
  • 0

#41 xennon

xennon
  • Members
  • 129 posts

Posted 28 June 2011 - 06:55

Nije nikakva ironija. Ja doista mislim da bi, ukoliko zelimo da opstanemo na Zemlji, morali da uvedemo negativni prirastaj tokom veoma dugackog perioda (ili neki globalni rat ili prirodna katastrofa bi to obavili na manje moralno prihvatljiv nacin). Inace, ne da nema sanse da se opstane ni 100 godina, kamoli vise.



Negativni priraštaj već postoji u razvijenim zemljama. Takav će i ostati. A smanjuje se i u nerazvijenijim zemljama. Dakle, realno je moguće. Ne znam što bi to bilo tako fantastično da ti upotrebiš reči koje si upotrebio u prethodnom postu.



To je realnost. Ljudi su uradili analize, napisali silne tekstove i knjige. Sad, cini mi se da je zaludno da te opet upucujem na izvore, a svakako nemam vremena da ih ovde prepricavam i prepisujem...



Nema potrebe za tim, slažem se.
Ali ja verujem da je moguće napraviti ravnotežno stanje potrošnje i obnavljanja resursa planete.
Ovako kako živimo to je daleko od toga.

OK, i desi se naredna supervulkanska erupcija ili sudar sa kometom ili asteroidom - i jedno i drugo je izazivalo masovna izumiranja vrsta tokom geoloske istorije. Od toga NEMA SPASA bez svemirske tehnologije. Svakih milion godina imas sudar sa objektom od 1 km ili vise u precniku koji izaziva globalnu promenu klime. Ako se to jos potrefi sa redovnim Milankovicevim ledenim dobom... Imas i uradjene jako dobre simulacije posledica, vrlo precizno i numericki.



A šta da kažem na to. Takve katastrofične scenarije ne uzimam u obzir. I svestan sam da su, na žalost, mogući. :(

Ama nema potrebe da ja nesto zamisljam - ne pridajem sebi toliki značaj - ima mnogo pametnijih ljudi koji su o tome odavno pisali i napisali sjajne i ozbiljne knjige (da ne ispadne da su u pitanju neki fantasti, pomenucu ti samo R. Bakminstera Fulera, jednog od najvecih dizajnera i arhitekti 20. veka i prinstonskog fizicara Gerarda O'Nila, medju mnogima)... A ima ljudi koji na tome i danas rade (Robert Zubrin, Aleksej Turkin, npr). Dakle, svega toga vec ima negde.


Ok, nema potrebe. Svestan sam da bi to uzelo mnogo vremena.
Potražiću nešto od tih koje pominješ...
  • 0

#42 noskich

noskich
  • Members
  • 1,351 posts

Posted 28 June 2011 - 07:46

Potpuno na stranu to sto ja mislim da nema nikakvog smisla ocekivati "korist" od nauke ista vise nego ocekivati "korist" od apstraktnog slikarstva ili horskog pevanja ili skoka u dalj ili Sicilijanske odbrane. To su sve stvaralacke aktivnosti covecanstva bez kojih bi ljudsko postojanje samo po sebi bilo liseno smisla.


Pa kako onda ako od nauke nema koristi ona moze da opstane u slobodnom trzistu koje je po tebi `resenje u 90% slucajeva`?
  • 0

#43 Epistimonas

Epistimonas
  • Members
  • 14 posts

Posted 28 June 2011 - 08:02

Negativni priraštaj već postoji u razvijenim zemljama. Takav će i ostati. A smanjuje se i u nerazvijenijim zemljama. Dakle, realno je moguće. Ne znam što bi to bilo tako fantastično da ti upotrebiš reči koje si upotrebio u prethodnom postu.





  • 0

#44 Schrodinger

Schrodinger
  • Members
  • 20,418 posts

Posted 28 June 2011 - 14:40

Pa kako onda ako od nauke nema koristi ona moze da opstane u slobodnom trzistu koje je po tebi `resenje u 90% slucajeva`?

Einstein: "Sve treba da bude najjednostavnije moguce, ali ne jednostavnije od toga."

Dakle, probaj ovo da ponovis par puta, a onda knjige u sake (preporucujem za pocetak istoriju nauke Georgea Sartona, jednog od najvecih istoricara svih vremena), pa ces da vidis kako postoji ko-evolucija nauke i gradjanskog, liberalnog drustva, jos od Renesanse naovamo. Zbilja ovo nije medijum za objasnjavanje najjednostavnijih stvari koje bi, da je imalo srece, odavno bile deo opste kulture (koja u Srbiji nedostaje). Ovo sto smo raspravljali sa xennonom je ozbiljna stvar - tvoja upadica je provokacija za koju samo usled neznanja smatras da je relevantna za diskusiju.
  • 0

#45 noskich

noskich
  • Members
  • 1,351 posts

Posted 28 June 2011 - 15:38

pa ces da vidis kako postoji ko-evolucija nauke i gradjanskog, liberalnog drustva, jos od Renesanse naovamo.


Vreme mecena i dobrotvora je proslo. Ko bi ti odobrio finansiranje za nauku od koje ima koristi koliko i `od apstraktnog slikarstva ili horskog pevanja ili skoka u dalj ili Sicilijanske odbrane` danas? Ko, ako ne drzava?

Edited by noskich, 28 June 2011 - 15:38.

  • 0