Srbija prodaje 51 odsto Telekoma
14. oktobar 2010. | 16:01 | Izvor: Blic, Tanjug
Beograd -- Vlada Srbije donela je danas odluku o prodaji akcija Telekoma Srbije koje predstavljaju 51 odsto kapitala tog javnog preduzeća.
Na sednici Vlade prihvaćen je i izveštaj privatizacionog savetnika o proceni 100 odsto kapitala Telekoma Srbije, koja iznosi 2,43 milijardi evra.
Na današnjoj sednici Vlade doneta je odluka i o prenosu besplatnih akcija Telekoma na građane Srbije i bivše i sadašnje zaposlene u toj telekomunikacionoj kompaniji.
Zaposleni i bivši zaposleni Telekoma moći će da dobiju akcija u maksimalnom iznosu do 6,52 odsto procenjene vrednosti kompanije. Na sednici je usvojen i predlog prenosa bez naknade akcija na građane od 15 odsto.
Vlada Srbije trenutno poseduje 80 odsto akcija Telekoma, a preostalih 20 odsto akcija poseduje grčki OTE, u kojem Dojče telekom ima 30 odsto udela.
Prodaja će biti realizovana putem javnog tendera, a Vlada Srbije će odrediti minimalnu cenu akcija. Mediji pišu da će minimalna početna cena za 51 odsto vlasništva biti 1,4 milijarde evra.
Zainteresovani
- Frans telekom
- Telekom Austrija
- Oraskom
- Dojče telekom
Početna minimalna cena od 1,4 milijarde evra niža je od prvobitnih očekivanja Vlade, koja je na osnovu preliminarnih procena privatizacionog savetnika - Sitigrupe, očekivala najmanje 1,6 milijardi evra, piše Blic.
Ipak, nakon okvirne, savetnik je ovih dana završio i konačnu procenu vrednosti Telekoma, koja kaže da nacionalni operater vredi 2,43 milijardi evra, dakle bitno manje od očekivanog. Vlada je ipak rešila da podigne „prag“ za kupce 51 odsto akcija na 1,4 milijardi evra( umesto 1,2 milijardi evra).
Budući kupac Telekoma Srbija dobija i vlasništvo nad Telekomom Srpska i crnogorskim M-telom. Prema ranijim najavama, Vlada Srbije bi trebalo da zadrži tzv. zlatnu akciju, koja će joj omogućavati mešanje(pravo veta) kod donošenja strateški važnih odluka.
Među zainteresovanim kupcima, koji su do sada kontaktirali privatizacionog savetnika su Frans telekom, Telekom Austrija, Oraskom i Dojče telekom. Ukoliko neko od njih bude bio spreman da plati barem 1,4 milijardi evra mogao bi već od Nove godine da postane većinski vlasnik.
Sta mislite o ovom potezu vlade?
Da li je normalno da u trenutku kada je vrednost kompanije na nizem nivou nego za vreme sankcija(u to vreme samo fiksna telefonija) vlada povuce ovaj korak?
Koja je ekonomska opravdanost ove prodaje?
Da li mozemo ocekivati afere slicne onima u Hrvatskoj i Crnoj Gori?
koji je interes gradjana Srbije u svemu ovome i da li ga uopste ima?
Odluka Vlade Srbije da se pristupi prodaji “Telekoma Srbija”, koju ste javno podržali, je strateška odluka od interesa za sve građane Srbije. Smatramo da bi ova odluka trebalo da bude plod sistematskog promišljanja timova stručnjaka i kao takva optimalna za sadašnje i buduće generacije građana Srbije. Međutim, istupi Vladinih i partijskih zvaničnika u javnosti ne izazivaju očekivanu pozitivnu reakciju. Stoga predlažemo da Vlada u cilju poboljšanja javne prezentacije argumenata za donetu odluku objavi odgovore na sledeća pitanja:
Koji stručnjaci, navedeni imenom, prezimenom i referencama, su učestvovali u izradi studije opravdanosti prodaje Telekoma?;
Kakvi su rezultati analize posledica prodaje odgovarajućih kompanija u susednim zemljama, sa stanovišta promene obima investicija, kvaliteta i cena usluga, zaposlenosti i razvoja prateće industrije telekomunikacija?;
Zbog svog strateškog značaja, dominantni telekomunikacioni operatori su državni u mnogim zemljama: Luksemburgu, Belgiji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Italiji, Sloveniji, Švajcarskoj... Kakav razlog ima Vlada Srbije da se ponaša drugačije od kapitalističkih zemalja sa najboljim telekomunikacionim sistemima?;
U kakvoj saglasnosti je odluka o prodaji kompletne telekomunikacione infrastrukture Srbije sa realizacijom strateških državnih ciljeva definisanih u strategijama razvoja Republike Srbije – Strategija privrednog razvoja, Strategija razvoja informacionog društva, Strategija razvoja telekomunikacija, Strategija razvoja E uprave, Strategija integrisanog upravljanja granicom...?;
Kakvi razlozi stoje iza naizgled neracionalnog ponašanja države koja 2002. ponovo otkupljuje 29 odsto vlasništva od Italijana, zatim obavlja značajne akvizicije u okruženju (Telekom Republike Srpske i M:Tel Crne Gore) – da bi sada sve to „prepustila” stranom vlasniku?;
Koji su razlozi za višestruko povećanje pretplate bez obrazloženja, kada je očigledno da će se time, prodajom dominantnog operatora, novac preliti direktno stranom kupcu iz džepova građana, državne uprave, firmi, institucija od javnog značaja?;
Koliko je očekivano smanjenje broja zaposlenih u „Telekomu Srbija”, JP PTT Srbija i telekomunikacionoj industriji?;
Kako država planira da obešteti onaj deo korisnika Telekoma koji je decenijama unazad ulagao sredstva u obezbeđenje „tehničkih uslova” za telefonski priključak?;
Tehnički fakulteti univerziteta u Srbiji školuju najbolje kadrove za oblast telekomunikacija. Kako će država, odričući se potpuno uticaja na razvoj telekomunikacija u Srbiji, obezbediti njihov ostanak u zemlji?;
Kako država ima nameru da obezbedi razvoj telekomunikacija i telekomunikacione industrije kao industrije budućnosti nakon što otuđi telekomunikacionu infrastrukturu, nacionalni resurs neprocenjive vrednosti i telekomunikaciono tržište, koje obuhvata gotovo sve građane Srbije, preduzeća, državnu upravu, vojsku, policiju, institucije od javnog značaja?;
Kako država namerava da spreči obezvređivanje vrednosti akcija malih akcionara (građana, zaposlenih i bivših zaposlenih) ako kupovinu izvrši Deutsche Telekom, i time, kao većinski vlasnik postane potpuno nezainteresovan za njihovu kupovinu?
U nadi da ćete obratiti pažnju na naša pitanja,
srdačno Vas pozdravljamo,
Dr Aleksandra Smiljanić, prethodna ministarka za telekomunikacije
Dr Vera Vratuša, profesor Beogradskog univerziteta
Dr Nebojša Popov, naučni savetnik
Dr Branko Kovačević, redovni profesor, rektor Beogradskog univerziteta
Dr Borivoje Lazić, redovni profesor Beogradskog univerziteta
Dr Miodrag Popović, redovni profesor, dekan Elektrotehničkog fakulteta Beogradskog univerziteta
Dr Vladimir Milačić, redovni profesor Beogradskog univerziteta
Slavoljub Kačarević, glavni urednik Balkanmagazina
Edited by AleksandarSRB, 14 October 2010 - 16:27.