............
Srbija kao drzava snosi presudjenu odgovornost za nesprecavanje genocida.
Medjutim, Srbi kao narod snose kolektivnu odgovornost za taj zlocin!
Ta odgovornost nije, naravno, sudska. Na sudu i zlicinac i zrtva moraju da imaju ime, a ne nacionalnost.
Medjutim, jednako kao sto Nemacka i dan - danas nosi beleg nacistickog zlocina holokausta, tako isto i Srbija jako dugo i mnogo decenija nece moci da se oslobodi kolektivne krivice za genocid u Srebrenici. Naravno - ne sudske, nego moralne.
Svi mi, koji smo tada ziveli u Srbiji, koji smo Srbi i koji nismo uspeli da taj zlocin sprecimo, zajednicki smo krivi.
Krivi smo jer smo dozvolili da se u nase ime sprovede tako monstruozan zlocin, a nismo uspeli da ga sprecimo - ako smo to, uostalom, uopste i zeleli?
Ne slazem sa da postoji nekakva kolektivna etnicka moralna krivica ili odgovornost. Zasto je to tako pokazuju ove dve boldovane recenice koje su delimicno kontradiktorne. Prva recenica se odnosi na ceo narod a druga samo na one koji su bili u Srbiji. Sta cemo sa onima koji nisu bili u Srbiji, koji se tada nisu ni rodili ili koji su bili maloletni? Isto tako, sta cemo recimo sa jednim Mihaljem Kertezom, etnickim Madjarom a mnogo odgovornijim i to ne samo moralno od mnogih drugih?
Moje misljenje je stoga da postoji moralna odgovornost, ali pojedinacna moralna odgovornost gradjana Srbije*, tj. svih pojedinaca koji su tada bili u stanju da bar teoretski nesto vise ucine ali zato nisu. Iz ovoga sledi da je moralna odgovornost gradjana Srbije prilicno razlicita. Tako recimo vecu odgovornost imaju oni koji su glasali za rezim i zlocinacku ideologiju, imaju je i oni koji nisu izasli masovno da protestuju protiv rata/genocida i koji nisu aktivno pruzali otpor drzavi i vladajucoj ideologiji a najmanju odgovornost imaju oni koji su i sami bili ugrozeni i stoga nisu imali na raspolaganju glavne gradjanske mehanizme pruzanja otpora pomahnitalim drzavnim institucijama i zlocinackom vrhu te drzave.
*Pod gradjanskom odgovornoscu bar ja licno podrazumevam sledece:
- aktivno protivljenje zlocinackoj ideologiji ultranacionalizma da se ne bi vise ponovile devedesete
- aktivno ucesce/interes u politickom zivotu drustva, glasanje ili (van)partijski politicki angazman
- aktivno pruzanje otpora drzavi koja se ponasa nedemokratski i koja ne postuje prava svojih gradjana
- aktivno pruzanje pomoci/zastita najugrozenijih grupa u drustvu koje su meta napada ekstremista ili samog drzavnog aparata
Kao sto se da videti, poenta je u ovom "aktivno" sto je izostalo devedesetih i pretvorilo se u pasivno a pasivan gradjanin nije vise gradjanin nego podanik.