Jump to content


Photo
- - - - -

Dvostruki arsini akreditacije


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
18 replies to this topic

#1 AleksandarM

AleksandarM
  • Members
  • 57 posts

Posted 28 July 2009 - 15:53

Kao što znate, a i ako ne znate doznacete upravo stomatološki fakultet u Pančevu čiji studenti ubedljivo obrade najveći broj pacijenata godišnje ostao gle čuda bez akreditacije. Razlog je više nego neverovatan, kako tvrde nadležni problem je u tome što profesori koji predaju na fakultetu ne rade u bolnici gde studenti imaju vežbe, tj. što vežbe drže doktori specijalisti a ne profesori. Ako imate i malo logike u glavi razmisliće te malo na temu "A šta to treba student stomatologije da zna iz opšte medicine kad ni recimo iskusan hirurg ,internista, otorinolaringolog.... to ne mogu da mu objasne"...jeste li razmislili? Ako jeste verovatno ste zaključIli o kakvoj se gluposti rade. Ispada da iskusni lekari znaju manje o svojim specijalistickim granama od onoga sto treba da zna jedan student stomatologije. Na sve to nista od toga cak nije ni zakonom definisano, takav razlog za odbijanje akreditacije nigde u zakonu ne pise.

Sa druge strane niko ne pominje kao kriterijum vežbe iz stomatoloških predmeta pa se tako lako donosi zaključak da je u stvari na stomatloškim fakultetima sve važnije od stomatologije. I izgleda da jeste. Državni fakulteti gde je praksa iz stomatoloških predmeta plač majke božije , što se provlačilo ,po novinama, po njihovim forumima i što nadležni odlično znaju bez obzira na sve , pa čak i na štrajkove njihovih studenata zbog manjka (nedostaka) prakse iz stomatoloških predmeta dobili su akreditaciju. Stomatološki fakultet u Pančevu gde studenti imaju prakse i moraju da rade na pacijentima dok ih ne zaboli kicma nije dobio tu istu akreditaciju.

#2 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 28 July 2009 - 19:58

Nishta chudno...ta smrdljiva rabota od akreditacije se odvija vec par godina. Ali sve je dozvoljeno / nedozvoljeno. Koga briga u Srbiji za tamo neko obrazovanje.

#3 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 17 April 2010 - 18:42

Update

Ministarstvo prosvete je nedavno obznanilo nacrt novog Zakona o visokom obrazovanju. Cilj ovog zakona je da se totalno unishti privatno obrazovanje (osim onog podmazanog) postavljanjem praktichno nemogucih ekonomskih zahteva.

Ne mogu da verujem da tzv. Ministarstvo pored toliko nagomilanih problema u osnovnim i srednjim shkolama, drzavnom univerzitetu kao prioritet ima rat protiv privatnjaka.

#4 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 17 April 2010 - 19:06

Update

Ministarstvo prosvete je nedavno obznanilo nacrt novog Zakona o visokom obrazovanju. Cilj ovog zakona je da se totalno unishti privatno obrazovanje (osim onog podmazanog) postavljanjem praktichno nemogucih ekonomskih zahteva.

Ne mogu da verujem da tzv. Ministarstvo pored toliko nagomilanih problema u osnovnim i srednjim shkolama, drzavnom univerzitetu kao prioritet ima rat protiv privatnjaka.

U kratkim crtama (2-3 reenice) u cemu je glavna razlika u odnosu na prethodni zakon ? Mogu da procitam nacrt, ali ako si vec pogledao, ...

Nadam se da nisu postavili ekonomske uslove koje je nemoguce ispuniti, a sa druge strane akademske potpuno zanemarili.

Edited by tomas.hokenberi, 17 April 2010 - 19:07.


#5 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 17 April 2010 - 19:28

U kratkim crtama (2-3 reenice) u cemu je glavna razlika u odnosu na prethodni zakon ? Mogu da procitam nacrt, ali ako si vec pogledao, ...

Nadam se da nisu postavili ekonomske uslove koje je nemoguce ispuniti, a sa druge strane akademske potpuno zanemarili.


bankarska garancija 10% skolarine svake godine
50% objekata u kojima se nastava obavlja u vlasnishtvu
ogranichenja kreditne zaduzenosti na 10% ukupnog godishnjeg prihoda
obaveza zaposljavanja 20 nastavnika u stalni radni odnos (bez obzira na standarde i broj studenata).

ovo sam zapazio kad sam letimichno pregledao.

#6 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 17 April 2010 - 21:10

bankarska garancija 10% skolarine svake godine
50% objekata u kojima se nastava obavlja u vlasnishtvu
ogranichenja kreditne zaduzenosti na 10% ukupnog godishnjeg prihoda
obaveza zaposljavanja 20 nastavnika u stalni radni odnos (bez obzira na standarde i broj studenata).

ovo sam zapazio kad sam letimichno pregledao.

Pazi ovo i nisu tako strasni ekonomski uslovi - neko bi mogao da ih opravda potrebom zastite studenata. Sta se desava sa upisanim studentima ako privatni fakultet izgubi potrebne prostorije koje iznajmljivao ili se zatvori zbog finansijske propast?. Ko finansira eventualni prelazak na druge srodne fakultete, proceduru ekvivalentiranja ispita (dobro ovo u teoriji resava "bolonja" ali u praksi nije bas tako)?

#7 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 17 April 2010 - 21:32

Pazi ovo i nisu tako strasni ekonomski uslovi - neko bi mogao da ih opravda potrebom zastite studenata. Sta se desava sa upisanim studentima ako privatni fakultet izgubi potrebne prostorije koje iznajmljivao ili se zatvori zbog finansijske propast?. Ko finansira eventualni prelazak na druge srodne fakultete, proceduru ekvivalentiranja ispita (dobro ovo u teoriji resava "bolonja" ali u praksi nije bas tako)?


vec postoji mehanizam zashtite, studenti zavrsavaju na drugom srodnom fakultetu. iskopacu negde kako glasi tachno pa cu staviti.

inache pomenute prostorije fakulteti su obavezni (prema standardima) da iznajme na 5 godina.

mozda ne deluje strachno ali saberi sve 10% bankarska garancija+plate i doprinosi za 20+ zaposlenih+kupovina i odrzavanje objekata+ostali troskovi. mislim da ne moze da se isprati finansijski.

ajde da probam grubu racunicu.

- 4 godine x 100 studenata (obicno je i manje jer broj progresivno opada ka kraju studija) = 400 x 1000 eur skolarina = 400.000 eur
- 10% 40k ide u banku.
- 20 zaposlenih profesori (min) + nenastavno osoblje. 20 x 1.000 eur + 10x 300 eur = neka bude 23k mesechno = 276.000 eur godishnje, neka bude 300k+ sa doprinosima.

u preostalih par desetina k treba da smestish sve tekuce troshkove rada fakulteta. mislim da to nije moguce.

btw ne razumem shta je 50% objekata, tachnije kako ce da ih "broje".

ko zna neke tachnije cifre neka dobaci pa da rachunamo.

#8 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 17 April 2010 - 23:03

vec postoji mehanizam zashtite, studenti zavrsavaju na drugom srodnom fakultetu. iskopacu negde kako glasi tachno pa cu staviti.

inache pomenute prostorije fakulteti su obavezni (prema standardima) da iznajme na 5 godina.

mozda ne deluje strachno ali saberi sve 10% bankarska garancija+plate i doprinosi za 20+ zaposlenih+kupovina i odrzavanje objekata+ostali troskovi. mislim da ne moze da se isprati finansijski.

ajde da probam grubu racunicu.

- 4 godine x 100 studenata (obicno je i manje jer broj progresivno opada ka kraju studija) = 400 x 1000 eur skolarina = 400.000 eur
- 10% 40k ide u banku.
- 20 zaposlenih profesori (min) + nenastavno osoblje. 20 x 1.000 eur + 10x 300 eur = neka bude 23k mesechno = 276.000 eur godishnje, neka bude 300k+ sa doprinosima.

u preostalih par desetina k treba da smestish sve tekuce troshkove rada fakulteta. mislim da to nije moguce.

btw ne razumem shta je 50% objekata, tachnije kako ce da ih "broje".

ko zna neke tachnije cifre neka dobaci pa da rachunamo.


Zasto mislis da ce skolarina biti samo 1000 eur? Evo nekoliko skolarina tenutno:
Megatrend Fakultet za poslovne studije : 1500 eur/god (prima se po 580 studenata): neka je ukupno 3xvise studenata sledi 2,61 miliona eur godisnje - neka su troskovi 500K ostace nesto
CET Racunarski Fakultet: 1800 eur/god ako je jedna rata, 2100 ako se placa u vise rata (prima se po 55 studenata) - ovde je vec problem ili ce primiti vise ili dici cenu (~400000K)
Pravni fakultet Union univ: 2000 eur/god (prima se 225 studenata) (1.485.000 racunajuci 3xprimljeni) i ovde isto ima zarade.

Edited by tomas.hokenberi, 17 April 2010 - 23:08.


#9 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 18 April 2010 - 11:27

Zasto mislis da ce skolarina biti samo 1000 eur? Evo nekoliko skolarina tenutno:
Megatrend Fakultet za poslovne studije : 1500 eur/god (prima se po 580 studenata): neka je ukupno 3xvise studenata sledi 2,61 miliona eur godisnje - neka su troskovi 500K ostace nesto
CET Racunarski Fakultet: 1800 eur/god ako je jedna rata, 2100 ako se placa u vise rata (prima se po 55 studenata) - ovde je vec problem ili ce primiti vise ili dici cenu (~400000K)
Pravni fakultet Union univ: 2000 eur/god (prima se 225 studenata) (1.485.000 racunajuci 3xprimljeni) i ovde isto ima zarade.


Uzeo sam neki prosek. (skolarina 1000/ plata 1000).

Ako povecavas broj studentata moras da povecavas i broj nastavnika/saradnika (prema standardima, ogranichen je broj chasova nastave za profesore i broj studenata u grupi) i troskove zakupa prostora (1 student 2 ili 4 kvm).

Nema shanse da su troskovi za 500 studenata 500k. Za tih 500 studenata (samo za jedan predmet) ti treba nekoliko nastavnika i nekoliko saradnika jer mislim da su grupe za predavanja oko 200 a za vezbe od 10-80 (ako se dobro secam).

Ne kazem (bez precizne rachunice) da ce se odmah ici u minus ali mislim da ce troskovi (ima ih dosta koje nisam naveo) pojesti supstancu i onemoguciti rad.

Cilj nije zashtita studenata jer i prema do sad vazecem fakultet nastavlja sa radom i ima obavezu da ishkoluje studente (bez prava upisa novih) ili se oni prebacuju na drugi fakultet.

Poenta je da se i privatni fakulteti teraju da prave preglomaznu administraciju i zaposljavaju veliki broj profesora (iako nije neophodno) umesto da se racionalizuju drzavni.

I drugo, postoji dosta specifichnih oblasti koje zahtevaju objekte specifichne namene. Neki priv. medicinski fakultet treba da ima operacione sale, patoloshki institut u vlasnishtvu? Ili neki priv. sportski faks treba da ima stadion? Zashto kad je korisnije za sve da se postojece iznajmi. Kao da ce da se (ako fax propadne) neshto namiruje prodajom tih objekata.

Dodacu jos da postoji deficit kadra (profesora).

Inache u izradi zakona uchestvuju samo profesori sa drzavnog univerziteta i normalno je da sami sebi shteluju kako im odgovara.

Zashto se nije neshto radilo na tome da se ovaj stari zakon primeni, da se profesori uteraju u novi sistem rada (bolonja) i poveca prolaznost? Jos uvek imamo da profesori "guraju" dvosemestralne ili chak trosemestralne ispite u jedan semestar predavanja i "briga ih" za bolonju, konsultacije, kolokvijume i ostalo.

#10 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 18 April 2010 - 12:51

Uzeo sam neki prosek. (skolarina 1000/ plata 1000).

Pa ovo 1000 nije prosek - posto su skolarine na privatnim fakultetima uglavnom vece od 1000 evra.

Poenta je da se i privatni fakulteti teraju da prave preglomaznu administraciju i zaposljavaju veliki broj profesora (iako nije neophodno) umesto da se racionalizuju drzavni.
---
Dodacu jos da postoji deficit kadra (profesora).

Sam kazes da za vise studenata treba vise profesora, sto ce reci da bi taj limit od min 20 profesora ionako bio probijen potrebama fakulteta. Ako nemaju nastavno osoblje zasto bi ih neko akreditovao



Zashto se nije neshto radilo na tome da se ovaj stari zakon primeni, da se profesori uteraju u novi sistem rada (bolonja) i poveca prolaznost? Jos uvek imamo da profesori "guraju" dvosemestralne ili chak trosemestralne ispite u jedan semestar predavanja i "briga ih" za bolonju, konsultacije, kolokvijume i ostalo.


Nece biti valjda da je jedini cilj Bolonje "veca prolaznost"? Onda je to lako postici - poklone se studentima ocene i gotovo. Sto se tice predmeta, koliko je meni poznato, barem u oblasti tehnickih nauka, redak je slucaj da se dvo(ili vise)semestralni predmeti sabijaju u jedan jednosemestralni. Mnogo cesci je slucaj da se dele na vise jednosemestralnih (Predmet X -> Predmet X1, Predmet X2, ...), izuzev nekih ciji je sadrzaj redukovan.

Edited by tomas.hokenberi, 18 April 2010 - 12:51.


#11 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 18 April 2010 - 13:11

Pa ovo 1000 nije prosek - posto su skolarine na privatnim fakultetima uglavnom vece od 1000 evra.

Stavio sam odnos skolarina plata 1000/1000. Nemam precizne podatke.

Sam kazes da za vise studenata treba vise profesora, sto ce reci da bi taj limit od min 20 profesora ionako bio probijen potrebama fakulteta. Ako nemaju nastavno osoblje zasto bi ih neko akreditovao

U pitanju je stalni radni odnos.. Treba da zaposlis za stalno nekoga ko ima 30 ili 40 casova godishnje. U pitanju su vec akreditovani fakulteti.


Nece biti valjda da je jedini cilj Bolonje "veca prolaznost"? Onda je to lako postici - poklone se studentima ocene i gotovo. Sto se tice predmeta, koliko je meni poznato, barem u oblasti tehnickih nauka, redak je slucaj da se dvo(ili vise)semestralni predmeti sabijaju u jedan jednosemestralni. Mnogo cesci je slucaj da se dele na vise jednosemestralnih (Predmet X -> Predmet X1, Predmet X2, ...), izuzev nekih ciji je sadrzaj redukovan.

Pa nisam rekao da je prolaznost = bolonja. Rekao sam "novi sistem rada (bolonja) i poveca prolaznost". Prolaznost ce biti posledica primene novog sistema.



Ja samo znam da vecina privatnjaka iako su vec akreditovani pre 2 godine nece imati para da iskeshira kupovinu zgrada/laboratorija/uchionica itd.

Edited by Shedou, 18 April 2010 - 13:12.


#12 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 18 April 2010 - 16:44



U pitanju je stalni radni odnos.. Treba da zaposlis za stalno nekoga ko ima 30 ili 40 casova godishnje. U pitanju su vec akreditovani fakulteti.


Zasto bi drzao samo 30-40 casova godisnje? Ako drzi barem 2 predmeta u po 2 termina od po 2 casa to je vec 15*8=120 casova po semestru = 240 casova godisnje.
Sem toga stalno zaposleni profesori bi trebalo da rade jos nesto osim nastave - trebali bi da ucestvuju u naucno-istrazivackim projektima koji se posebno finansiraju.
Onda tu je i saradnja sa privredom - npr. ako se radi o tehnickom ili informatickom fakultetu za ocekivati je da ce kvalitetni strucnjaci naci kakve takve projekte - na kojima ce i studenti moci nesto da nauce/ucestvuju. Slazem se da je ova poslednja stavka kod nas ponekad problematicna ali nije neizvodljiva. Tu su onda i medjunarodni projekti (FP7 i slicni) na kojima se nesto moze "namaci". Konsultantske aktivnosti, izrada studija itd.

Inace zar po Bolonji asistentska mesta nisu rezervisana za studente poslediplomce na doktorskim i master studijama, koji tako delimicno finansiraju svoje skolarine, a ne za stalno zaposlene vecite asistente? Eto mesta za dodatnu ustedu.

#13 Shedou

Shedou
  • Members
  • 2,502 posts

Posted 18 April 2010 - 17:31

Zasto bi drzao samo 30-40 casova godisnje? Ako drzi barem 2 predmeta u po 2 termina od po 2 casa to je vec 15*8=120 casova po semestru = 240 casova godisnje.
Sem toga stalno zaposleni profesori bi trebalo da rade jos nesto osim nastave - trebali bi da ucestvuju u naucno-istrazivackim projektima koji se posebno finansiraju.
Onda tu je i saradnja sa privredom - npr. ako se radi o tehnickom ili informatickom fakultetu za ocekivati je da ce kvalitetni strucnjaci naci kakve takve projekte - na kojima ce i studenti moci nesto da nauce/ucestvuju. Slazem se da je ova poslednja stavka kod nas ponekad problematicna ali nije neizvodljiva. Tu su onda i medjunarodni projekti (FP7 i slicni) na kojima se nesto moze "namaci". Konsultantske aktivnosti, izrada studija itd.

Inace zar po Bolonji asistentska mesta nisu rezervisana za studente poslediplomce na doktorskim i master studijama, koji tako delimicno finansiraju svoje skolarine, a ne za stalno zaposlene vecite asistente? Eto mesta za dodatnu ustedu.


Slozicesh se da postoji veliki broj predmeta za koje je potrebno angazovanje predavacha sa nematichnog fakulteta. Jednosemestralni predmeti sa malim fondom chasova, izborni predmeti koje niko ili malo njih bira itd. Nije ekonomski isplativo angazovati nekog u stalni radni odnos za takav predmet.

Broj casova nastave za profesora je standardima ogranicen. Prelistaj standarde ako te ne mrzi, smanjenjem broja studenata na predavanjima i vezbama, povecan je broj trazenih smena/grupa i samim tim povecan je broj potrebnih profesora u zvanju dr i broj saradnika. Takodje, pooshtreni su uslovi za izbor saradnika tako da nisam siguran da je moguce zaposliti nesvrshenog poslediplomca na poslove asistenta. Moguce je da ovo greshim.

U "radno vreme" profesora urachunati su i ispiti, konsultacije itd. Nemoj da se zanosimo, koji projekti, koje finansiranje, za koju privredu. Na prste mozes da izbrojish fakultete koji mogu nekakvu vezu sa privredom da ostvare a da to bude isplativo. Jedini poshteni dodatni izvor prihoda (u vecini sluchajeva) za profesore moze da bude samo rad na drugom fakultetu (i ovo je znachajno ogranicheno).

Ja samo hocu da kazem, ako je vec standardima propisano i izrachunato koliki je to broj nastavnika i saradnika optimalan chemu ovi dodatni uslovi i ko je odredio da je to bash 20 nastavnika. Za male shkole je to mnogo za velike fakultete nedovoljno.

Kada sagledam celu sliku ja ovde vidim zelju da se priv. sektor (konkurencija) ugushi a ne da se neshto uradi na planu zashtite studenata ili nedajboze poboljshanja kvaliteta nastave.

#14 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 18 April 2010 - 18:51

Slozicesh se da postoji veliki broj predmeta za koje je potrebno angazovanje predavacha sa nematichnog fakulteta. Jednosemestralni predmeti sa malim fondom chasova, izborni predmeti koje niko ili malo njih bira itd. Nije ekonomski isplativo angazovati nekog u stalni radni odnos za takav predmet.

Broj casova nastave za profesora je standardima ogranicen. Prelistaj standarde ako te ne mrzi, smanjenjem broja studenata na predavanjima i vezbama, povecan je broj trazenih smena/grupa i samim tim povecan je broj potrebnih profesora u zvanju dr i broj saradnika. Takodje, pooshtreni su uslovi za izbor saradnika tako da nisam siguran da je moguce zaposliti nesvrshenog poslediplomca na poslove asistenta. Moguce je da ovo greshim.

Koliko ja znam ogranicen je broj razlicitih predmeta/strucnih oblasti koje moze da predaje, a ne broj casova istog predmeta. Opet mozda gresim. Sem toga govorim o 8 casova nastave nedeljno. To je, u zbiru, jedan radni dan. Za sve ostalo (ukljcujuci istrazivacki rad) ostaju preostala 4 radna dana. Sto se tice asistenata, koliko sam ja shvatio, dugorocni cilj je potpuno ukidanje radnog mesta "Asistent" na fakultetima. Ta mesta su rezervisana za postdiplomce koji tako isplacuju deo svoje skolarine. Postojeci asistenti bi trebalo da do nekog datuma (bese kraj 2011?) da doktoriraju i da se eventualno izbore za docentske pozicije ili da postanu strucni saradnici, koji mogu da ucestvuju na istrazivackim projektima itd. ali se ne racunaju u nastavno osoblje. To, ako se ne varam, ne vazi za visoke skole strukovnih studija gde predavaci mogu biti i magistri (ili to vazi samo u prelaznom periodu?).

U "radno vreme" profesora urachunati su i ispiti, konsultacije itd. Nemoj da se zanosimo, koji projekti, koje finansiranje, za koju privredu. Na prste mozes da izbrojish fakultete koji mogu nekakvu vezu sa privredom da ostvare a da to bude isplativo. Jedini poshteni dodatni izvor prihoda (u vecini sluchajeva) za profesore moze da bude samo rad na drugom fakultetu (i ovo je znachajno ogranicheno).


Hmm, sa fakultetom koji nije u stanju da ucestvuje na istrazivackim projektima postoji ozbiljan problem. Ako, stalno zaposleni, saradnicu nisu u stanju da obezbede ucesce na bilo kakvim projektima onda sa tim saradnicima postoji ozbiljan strucni problem. Ogradjujem se da mogu da procenim iskljucivo u oblasti tehnickih nauka i informatike (kojima se bavim). Moguce je da debelo nisam u pravu po pitanju drustvenih, ekonomskih i pravnih nauka.

Ja samo hocu da kazem, ako je vec standardima propisano i izrachunato koliki je to broj nastavnika i saradnika optimalan chemu ovi dodatni uslovi i ko je odredio da je to bash 20 nastavnika. Za male shkole je to mnogo za velike fakultete nedovoljno.
Kada sagledam celu sliku ja ovde vidim zelju da se priv. sektor (konkurencija) ugushi a ne da se neshto uradi na planu zashtite studenata ili nedajboze poboljshanja kvaliteta nastave.


Hmm - ako je vec odredjeno da neki nastavnik moze drzati najvise (ako se ne varam) 2-3 razlicita predmeta, a student na jednom profilu treba da odslusa 30-ak predmeta to se ozbiljno blizi potrebnom broju od 20-ak nastavnika.

#15 DJ_Vasa

DJ_Vasa
  • Members
  • 7,769 posts

Posted 18 April 2010 - 20:08

Slozicesh se da postoji veliki broj predmeta za koje je potrebno angazovanje predavacha sa nematichnog fakulteta. Jednosemestralni predmeti sa malim fondom chasova, izborni predmeti koje niko ili malo njih bira itd. Nije ekonomski isplativo angazovati nekog u stalni radni odnos za takav predmet.
...
Ja samo hocu da kazem, ako je vec standardima propisano i izrachunato koliki je to broj nastavnika i saradnika optimalan chemu ovi dodatni uslovi i ko je odredio da je to bash 20 nastavnika. Za male shkole je to mnogo za velike fakultete nedovoljno.


Imaj u vidu broj obaveznih predmeta koji se drže jedan ili dva semestra (bilo razbijeni na X1 i X2, kako je rekao Tomas), od čega bi trebalo početi. Ako postoji bar pet obaveznih predmeta godišnje (ili 5×2, tj. deset), u zavisnosti od broja časova je već moguće imati po pet nastavnika na svakoj godini, što iznosi dvadeset nastavnika za sve četiri godine.

Kada sagledam celu sliku ja ovde vidim zelju da se priv. sektor (konkurencija) ugushi a ne da se neshto uradi na planu zashtite studenata ili nedajboze poboljshanja kvaliteta nastave.


Nije u pitanju gušenje privatnog sektora, koji može da se održi uz date kriterijume. Niko ne sprečava profesora sa državnog fakulteta da pređe na privatni i tamo bude zaposlen sa punim radnim vremenom. Poenta i jeste u tome da fakultet mora imati ljudske resurse za kvalitetno bavljenje nastavom i naučno-istraživačkim aktivnostima. Bilo da govorimo o državnim bilo o privatnim fakultetima, mnogi imaju manjak nastavnog kadra, zbog čega "uvoze" profesore sa drugih fakulteta, a koji ne mogu da se kvalitetno posvete svom poslu. Ima slučajeva da i privatni i državni fakulteti (obično van Beograda) angažuju nastavnike koji dolaze jednom ili dva puta mesečno, održavaju nastavu u blokovima, često skraćujući gradivo, a rezultat su slabiji kvalitet nastave i znanja koje studenti steknu. Na takvim fakultetima se često dešava da asistenti iznesu najveći deo nastave, dok profesora naprosto nema.


...Sto se tice asistenata, koliko sam ja shvatio, dugorocni cilj je potpuno ukidanje radnog mesta "Asistent" na fakultetima. Ta mesta su rezervisana za postdiplomce koji tako isplacuju deo svoje skolarine. Postojeci asistenti bi trebalo da do nekog datuma (bese kraj 2011?) da doktoriraju i da se eventualno izbore za docentske pozicije ili da postanu strucni saradnici, koji mogu da ucestvuju na istrazivackim projektima itd. ali se ne racunaju u nastavno osoblje.


Koliko mi je poznato, dugoročni cilj i jeste ukidanje tog radnog mesta ili svođenje broja asistenata na minimalan, odnosno privremeno angažovanje postdiplomaca. Problem je, međutim, u tome što neki fakulteti već imaju problema sa angažovanjem postdiplomaca, bar kada su u pitanju fakulteti gde postoji deficit stručnjaka. Naime, postdiplomci rade za relativno niske honorare, naročito ukoliko fakultet plaća doktorske studije, tako da ima onih koji odmah posle fakulteta traže stipendije u inostranstvu ili naprosto ne mogu da plate doktorske studije i okreću se traženju posla na drugom mestu. Poznato mi je da na dva društvena fakulteta postdiplomci primaju 14.000 dinara ukoliko im fakultet plaća doktorske, što podrazumeva da moraju da nađu još neki posao, zbog čega ostaje manje vremena za bavljenje doktoratom. Poznati su mi i slučajevi da su ljudi odbili asistentsko mesto jer su se zaposlili kako bi platili doktorske studije. Drugi problem je običaj državnih fakulteta da ne pritiskaju zaposlene, čak i ukoliko su u pitanju večiti asistenti. I danas ima onih kojima je zvanje asistenta pripravnika (dakle, nema ni magistraturu) produženo protivno odredbama i starog i novog zakona, a radno mesto čuvaju po inerciji.

Naravno, ovde ima još mnogo problema koji se mogu spomenuti, a ovo je samo vrh ledenog brega.