Jump to content


Photo
- - - - -

Profesori,i njihovi direktori


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
25 replies to this topic

#16 rory

rory
  • Members
  • 2,989 posts

Posted 25 April 2009 - 16:02

Automehanucar nije masina pa da mu je bodler suvisan. U redu da se fakulteti usko specijalizuju ali srednja i osnovna skola je vreme i mesto da mladi ljudi cuju za jos nesto.

#17 zigics

zigics
  • Members
  • 23 posts

Posted 25 April 2009 - 18:57

Automehanucar nije masina pa da mu je bodler suvisan. U redu da se fakulteti usko specijalizuju ali srednja i osnovna skola je vreme i mesto da mladi ljudi cuju za jos nesto.


Mnogo korisnije stvari mozes da cujes naprimer na national geographicu ili discovery kanalu , history i slicno.. Nego prolupavanja pisaca koji su ziveli u vreme dinosaurusa... Ovo je 21vek, ovo nije ear knjiga, epova i spevova, ovo je era tehnologija sutra ce da se zivi od poznavanja tehnologije.
A za sta to da cuju? O Pilipendi i o nekim patirotskim glupostima naprimer? Reci mi samo jednu korisnu stvar iz brda te glupe lektire ili naprimer matematike koja nemoze da se iskoristi nigde u praksi? Uredu je procitati jedno,dva interesantnih dela ili uputiti se u neke sablone iz matematike, ali trovati nekog sa onoliko glupavog i beskorisnog gradiva ??? Ima li to smisla??

#18 djak

djak
  • Members
  • 26 posts

Posted 26 April 2009 - 12:45

Covek je, iznutra, uglavnom uvek bio isti kao sto je i sada. Samo se okruzenje menja.
One knjige koje su prezivele vekove, verovatno ce trajati i ubuduce.
Stvar je u citaocima. Do nekih knjige jednostavno ne dopiru, zatvoreni su za dela. Kao i ti automehanicari; medju njima ima i sasvim dobrih momaka, ali - ne ide to kod njih.
Mozda i ti imas slican problem, ali ustvari to nije nikakav problem. Momci inace u srednjoj skoli malo citaju. Ja sam tek u cetvrtoj godini poceo da se interesujuem za umetnost, pa i za knjizevnost.

#19 zigics

zigics
  • Members
  • 23 posts

Posted 26 April 2009 - 14:29

Covek je, iznutra, uglavnom uvek bio isti kao sto je i sada. Samo se okruzenje menja.
One knjige koje su prezivele vekove, verovatno ce trajati i ubuduce.
Stvar je u citaocima. Do nekih knjige jednostavno ne dopiru, zatvoreni su za dela. Kao i ti automehanicari; medju njima ima i sasvim dobrih momaka, ali - ne ide to kod njih.
Mozda i ti imas slican problem, ali ustvari to nije nikakav problem. Momci inace u srednjoj skoli malo citaju. Ja sam tek u cetvrtoj godini poceo da se interesujuem za umetnost, pa i za knjizevnost.


To stoji, ali ja pricam o losem planu i programu, ne o tome ko voli a ko ne da cita. Ja mislim da su ovi nastavni planovi gubljenje vremena, evo konkretno smo skoro radili jednu funkciju iz fin.poslovanja i sad radimo je ceo cas i na kraju lekicije se spominje: "ova funkcija se ne koristi od 1980 u americi i od 1990 u evropi" :) koji je to budalizam!!! :D
Covek je oduvek iznutra bio isti kao sto je i sad :ph34r: , pa dobro mozda jeste ako mislis na organe.Ali ako poredis coveka koji je ziveo i egzistirao u tadasnjoj prirodi, i danasnjeg prosecnog coveka kome se zivot svodi na fast-food i sto brzi novac, hmm oni nikako po pogledima nemogu da budu isti samim tim nisu vise ni po dusevnim osecanjima isti, Pa razlikuju se generacije koje su zivele sad i pre 20 godina a kamoli neko ko je rodjen ceo vek pre.

#20 djak

djak
  • Members
  • 26 posts

Posted 26 April 2009 - 16:23

U potpunosti se slazem s tobom da treba promeniti skolske programe.
Ali, sto se tice ovog drugog (a to nije ni tema ovde)... Lupetam: "Prijatelje stvara sreca, a nesreca proverava". Mslim da se uglavnom slazes s tim, a covek koji je to rekao, "gospodin Seneka" (sto kaze jedna moja ucenica) je ziveo vrlo davno. Jasno je sta hocu da kazem. Nismo toliko razliciti.
Opet o programu. Ja sad znam da je "Cica Gorio" odlicna knjiga, ali kad pitam djake sta iskreno misle o njoj, cesto cujem da im se ne svidja. Pa pokusavam da se setim svog - vrlo mutnog - utiska o knjizi u srednjoj skoli. Nesto treba menjati, da bi imalo vise smisla. Ja bih predlozio npr. umesto "Evgenija Onjegina" - Puskinovu "Kapetanovu kci"(duza prica). Da ne davim vise, probao sam jednom i svidelo se djacima.
Treba ukljuciti nastavnike u promenu programa, kao sto sam i gore rekao.
Pozdrav

#21 rory

rory
  • Members
  • 2,989 posts

Posted 26 April 2009 - 18:26

Mnogo korisnije stvari mozes da cujes naprimer na national geographicu ili discovery kanalu , history i slicno.. Nego prolupavanja pisaca koji su ziveli u vreme dinosaurusa... Ovo je 21vek, ovo nije ear knjiga, epova i spevova, ovo je era tehnologija sutra ce da se zivi od poznavanja tehnologije.

Stoji da se program uvek moze bolje napraviti samo mi nije jasno sto ste izabrali taj primer. Upalite radio pa poslusajte bilo sta i shvaticete da cvece zla i nije tako uvrnuta poezija. A i sto pedeset godina nije velika distanca pogotovo u svetlu uvodjenja u skole nekih bajki od pre dva milenijuma.

Covek je, iznutra, uglavnom uvek bio isti kao sto je i sada. Samo se okruzenje menja.
One knjige koje su prezivele vekove, verovatno ce trajati i ubuduce.
Stvar je u citaocima. Do nekih knjige jednostavno ne dopiru, zatvoreni su za dela. Kao i ti automehanicari; medju njima ima i sasvim dobrih momaka, ali - ne ide to kod njih.
Mozda i ti imas slican problem, ali ustvari to nije nikakav problem. Momci inace u srednjoj skoli malo citaju. Ja sam tek u cetvrtoj godini poceo da se interesujuem za umetnost, pa i za knjizevnost.

U italiji recimo kad ljudi izadju sa svojih radnih mesta ne mozes da prepoznas da li je neko lekar ili automehanicar. Ovde se uvrezena podela na klase - glupavi koji rmbaju i pametni foteljasi. Kako se nikome ne svidja prva uloga svi su se trudili da zavrse faks u struci koja ne zahteva previse truda ni fizickog ni mentalnog, nebitno da li realna potreba za tim postoji. Naci ce se veza za posao. Nista to ne valja.
Sto se tice knjiga do svakog prosecno inteligentnog poneka dopre. Moze to da se izvede sa slobodnim izborom u nekim okvirima ali je glupo reci - oni su budale sta ce to njima. Ja sam veci deo procitao do cetvrte godine srednje a od tada mi je stivo uglavnom tehnicka literatura, vesti, za dobar roman je potrebno dosta koncentracije a za los jos vise. Mozda si i u pravu, uvesti im alan forda u lektiru i dosta.

#22 Strummer

Strummer
  • Members
  • 22 posts

Posted 19 May 2009 - 21:10

Ja sam dugo bio ubeđen da je za stanje u obrazovnom sistemu najviše kriv sistem koga kreira država. Sada to ne mislim jer ukoliko ljudi koji rade u obrazovanju nemaju volje da kvalitetno obavljaju svoj posao, onda bilo kakav sistem ne može da donese pozitivne promene. Hoću da kažem da se kojim slučajem u našoj zemlji nekakvim dekretom implementira najbolji obrazovni sistem, pitanje je kako bi izgledao u praksi. Isto tako, ako ljudi žele onda i u loše organizovanom sistemu mogu nešto postići (naravno, ne mnogo, ali više nego što sada postižu).
Ne kažem da organizacija obrazovanja nije važna - veoma je važna, ali šta vredi ako ne postoji dovoljan broj ljudi (bar 2/3 zaposlenih) koji imaju volju da uprkos ponekad lošim, preopširnim i verovatno zastarelim udžbenicima prezentuje svoj predmet malo bolje nego autori udžbenika. SVAKI NASTAVNIK IMA DOVOLJNO SLOBODE NA SVOM ČASU DA TAKO NEŠTO URADI. Ovim svojim razmišljanjem ne želim da poreknem da vlast ima najveću odgovornost. Naprotiv !


#23 lens

lens
  • Banned
  • 64 posts

Posted 05 June 2009 - 23:06

Posto je (bar u mom gradicu ) rastuci trend ,da u nedostatku strucno osposobljenih profesora predaju ljudi koji imaju samo dobru volju za predavanje,brine me kvalitet nastave koi te osobe mogu da pruze.
Naime ,postoje slucajevi ,gde nastavnica prvog jezika nema adekvatnu strucnu spremu ,vec je u srednjoj skoli njoj to bio glavni jezik. fakultet nema ,a o sertifikatima (barem PET) da i ne govorimo!!

Koji su to kriterijumi po kojim se primaju takvi ljudi , i koliko to moze das unazadi dete ?
Da li je egal neko sa nivoom znanja (recimo B2) ,sa vodoinstalaterom ,jer niko od njih nema potrebnu strucnu spremu?

Da li se samo u nasem malom mistu direktori skola ponasaju kao da ima je to babovina ,pa raspisuju konkurse i primaju svoje MUZEVE , rodjake , jer imaju diskreciono pravo odabira kandidata, pa se bahate? :ph34r:

Recite sta mislite o tome?


Kako mogu to da rade, pored milion ljudi koji zavrse faks, i ne mogu da nadju posao.

#24 splica

splica
  • Members
  • 47 posts

Posted 01 November 2009 - 01:45

nastavu stranog jezika u školama mogu da obavljaju isključivo nastavnici/profesori sa završenim fakultetom. zbog nedostatka kadra, od pre nekoliko godina je dozvoljeno da strani jezik (uglavnom je problem bio sa engleskom) predaju i nastavnici/profesori koji su završili neki drugi fakultet, a ne engleski, ali tek nakon što polože B2 ispit.

s obzirom da je ministarstvo prosvete na neoređeno vreme stopiralo sve javne konkurse za prijem novih radnika, ostavlja se dosta prostora za mahinacije, ali, jedno je sigurno - u školi možete raditi samo ukoliko ste 1) završili fakultet, 2) odslušali 4. godinu i položili pedagogiju/pedagošku psihologiju i metodiku nastave.


naravno, ne znači da će svi po završenom fakultetu imati isto znanje, sposobnosti, umeće i pravo je svih roditelja da paze i prate kome šalju decu.


Ovo jednostavno nije tacno. Vec 2 godine (od kada sam postao apsolvent) trazim zaposlenje na mestu nastavnik/profesor istorije. U medjuvremenu sam diplomirao sa visokim prosekom i upisao doktorske studije. Pratim publikaciju Poslovi i nedeljno posaljem 2-4 prijave, geografski od Sente do Preseva, nije mi bitno, samo da je bar 50% fonda (kako bi sam mogao placati racune, a ne da i dalje trazim od roditelja). Spreman sam otici i na kurseve GV, kako bi eventualno popunio fond. Moja iskustva u trazenju posla su cist horor, samovolja direktora jednostavno nema granica. Po pravilu ti oglasi su vezani za seoske sredine i manje gradove i ono sto je zajednicko za sve jesu proklete uciteljice!
Nepismene vezare zavrse visu uciteljsku u Leposavicu ili nekoj slicnoj ustanovi visokog ranga (neki zapale cak iz Bele Crkve po tu diplomu), zatim uz pomoc svojih veza kod kuce dobiju casove koji su rezervisani za nastavnike.
Evo i kako: direktor (on je naravno glavna veza) raspise konkurs, ako se niko od diplomiranih ne javi divota, on jednostavno angazuje tu uciteljicu. Ako zovete telefonom skolu za vreme konkursa da se obavestite, recice vam da je strucno lice vec primljeno i naravno odustajete od prijave, cuvate papire i novac za neku izgledniju priliku. Ako ste dovoljno tvrdoglavi i posaljete prijavu, nastaje problem, kako da makne vasu prijavu i ipak primi uciteljicu. Direktor nalazi elegantno resenje: njegova prijateljica koja je diplomirani istoricar kao i ja, posalje prijavu, sada posto nas je dvoje kvalifikovanih, direktor ima diskreciono pravo da bira, on naravno bira prijateljicu i ja dobijam obavestenje da je ta i ta primljena. ALI, ta prijateljica onda odbija posao i direktor jadan nema kog da zaposli nego gorespomenutu uciteljicu! I tako 7 godina za redom! Sedam godina deca nemaju nastavnika istorije vec uciteljicu, a slicno je i sa ostalim predmetima. Posledice su katastrofalne: prosle godine od 15 djaka koji su zavrsili osmi razred samo 1 (jedan) je upisao srednju skolu!
Gde je ta inspekcija da proveri sta se radi u toj skoli, gde idu pare poreznika, ako se deca ne uce.
Kad mi se desila ista situacija dok sam bio apsolvent (ucitelj bira uciteljicu umesto apsolventa), zalio sam se svim instancama, od regionalnog do republickog inpektora. Ma i zamenika ministra zaduzenog za inspekcijske poslove sam zvao (i pisao). Posle dva meseca natezanja, dobio sam odgovor da direktor ima pravo da bira izmedju dva nestrucna lica kada se na konkurs ne javi diplomirani strucnjak. Za inspektora izmedju apsolventa (fale dva ispita) i uciteljice nema razlike :ph34r:
Samo da napomenem, u toj osnovnoj skoli od 15 clanova nastavnog osoblja 12 cine uciteljice!!! One predaju i muzicko, engleski, srpski, fiziku, likovno itd. Kakav b2, kakvi bakraci, uciteljice su zakon.
Da to nije lokalna pojava svedoci cinjenica da se prvi slucaj desio u Raskom okrugu, a drugi u juznobanatskom :)
Da ne pricam o slucajevima kada su moje kolege trosile zadnji novac da otputuju iz Nisa za npr Palic ili Ub, da bi im rekli da je vec neko drugi primljen.

Ovo je tek vrh ledenog brega, mozete misliti kakve su mahinacije kada se radi o jednako strucnim licima. Takodje, i sama diploma nije nikakav garant znanja, opsti sunovrat vrednosti doveo je do toga da brat bratu trecina ljudi sa diplomom nema gotovo nikakva znanja u svojoj oblasti. Neki roditelji placaju deci uciteljsku diplomu, oni bogatiji diplomu fakulteta ...
Profesori koji se biraju po skolama su ogromnom vecinom upravo takvi, polupismene vezare sa diplomom, kako od njih ocekivati bilo kakav kvalitet u nastavi?!
Neko je spomenuo nastavnicu istorije koja predaje lekciju napamet, skolski primer jedne takve osobe, koja u svom neznanju mora da se cvrsto drzi lekcije da ne ispadne smesna pred ucenicima (ok, i ovako je smesna).

Kao buducem nastavniku/profesoru meni apsolutno ne smeta da se uvede konstantna kontrola kvaliteta nastave. Ako sam placen za nesto, fer je i da budem proveren sta radim. To bi se trebalo raditi npr. dva puta godisnje, kao jedan lep presek znanja, ako se ne ispunjavaju zadati standardi, utvrdi se sta je problem (nije bas uvek do profesora) i ako je do nastavnika, sut-karta. Ali prvo se moraju omoguciti nastavniku normalni uslovi za rad. Iz iskustva mojih kolega koji su zaposleni, disciplina je apsolutno najveci problem, zatim apatija ucenika, nenormalni roditelji, neprilagodjeni program, tim redom. Ljudi koji su pisali o problemu sa izbacivanjem djaka sa casa i jedinicama imaju puno pravo, iza nastavnika NIKO ne stoji, ni drzava ni direktor, ucenici im se smeju u facu, psuju, jer deca znaju da im nastavnici ne mogu nista. Kada izbacite nekog ucenika sa casa ili mu date keca jer nije nista rekao/napisao, suocicete se sa takvim pritiskom okoline da to nije normalno. Da ne pricam o roditeljima: "ja znam da on zna za dvojku" " sta ce njemu istorija u zivotu" " ne das li mu dvojku cu te iskrsim (citat)" "koliko (para) dodje ta dvojka?". Jednog dana, nadam se biti roditelj i ne shvatam te ljude, zar nije bolje/lakse/jeftinije sesti sa tim detetom i pomoci mu da savlada taj minimum minimuma gradiva za dvojku nego da se izlazu ovim glupostima?! Sto je najzalosnije ta deca uopste nisu zaostala, jednostavno su nevaspitana i naucena da im roditelji resavaju probleme.
Ono sto ja znam jeste da necu trpeti bezobrazluk, to je sigurno. Neznanje mogu da oprostim, da se nadoknaditi, ali prostakluk i nepostovanje ne!
Ovo znaci da cu popiti korpu nakon par meseci, ali neka, bar cu mirnije spavati. Samo se nadam da me razlozi egzistencijalne prirode nece "omeksati".

Da li znate da se ucenik ne moze izbaciti iz osnovne skole bez pristanka roditelja, sta god on uradio?! Koleginica je imala problem sa jednim divljakom, koji je na kraju dobio jedan iz vladanja, ali nije mogao biti izbacen jer roditelj nece da ga prebaci u drugu skolu, samim tim njemu se uskracuje ustavno pravo na obrazovanja bla bla ...
Samo zato sto je imala podrsku direktora koleginica se resila bede, napravljen je kompromis i ucenik je nakon jednog polugodista promenio skolu.

Resenje vidim u sledecem:
- ograniciti prava direktora, trenutno su apsolutno svemocni, kako su po pravilu to partijski debili, vrsi se negativna selekcija na svim nivoima
- proglasiti nastavno osoblje sluzbenim licima, napad (cak i verbalni!) djaka ili roditelja mora biti sankcionisan, naravno da i nastavno osoblje ne sme fizicki/verbalno napadati nikoga
- niz mera koje bi imale za cilj jacanje autoriteta nastavnika, osoba koja drzi nastavu jednostavno mora imati neke efikasne instrumente za disciplinovanje ucenika (bar da moze udaljiti nekog kad remeti cas, a da 25 neopravdanih zaista znace sut-kartu iz skole)
- sistem konstantnog kontrolisanja kvaliteta nastave (i sad postoji neki, ali je ocigledno neefikasan), npr. unificirani testovi na nivou Republike. Neki ljudi jednostavno nisu za nastavno osoblje, deca ne smeju trpeti zbog toga.
- milion puta spomenuti plan i program, sto se tice npr. istorije manje faktografije, vise upoznavanja drustveno-istorijskih procesa i uzrocno-posledicnih veza. Ucenik mora znati zasto se nesto dogodilo, kada i gde je manje bitno.
- neki edukativni seminari za roditelje, vecina ljudi ocigledno ne zna da vaspita svoju decu i ocekuju od skole da to radi umesto njih
- veca ulaganja u obrazovanje, ali ne u plate profesora, vec u naucno-nastavna sredstva. Dobar deo skola je u ocajnom stanju, o laptopovima za svako dete kao u Nemackoj da ne pricam

Misljenja sam da plate u prosveti i nisu toliko lose (ok, uvek moze bolje), koliko je lose okruzenje u kome se radi, rad sa danasnjom decom je jednostavno iscrpljujuce, veci deo vremena ode na smirivanje dece umesto na gradivo.

PS neko je spomenuo da se u Vojvodini daje stimulans za odlazak u manje mesto, mozete li navesti u kojim to mestima vazi? Samo ako je nastava na srpskom, nazalost manjinske jezike ne poznajem. Nije me briga selo ili grad, samo da mogu da zivim od svoje plate i da radim posao koji volim.
PPS i da nema uciteljica, postao sam alergican na njih :/
PPS izvinjavam se za poduzi post, mnogo je zuci skupljeno u zadnje dve godine

#25 Strummer

Strummer
  • Members
  • 22 posts

Posted 01 November 2009 - 10:06

Imao sam prilike da razgovaram sa nekim koleginicama i kolegama koji su radili ili rade u unutrašnjosti i poznato mi je da ima istine u tome o čemu pišeš. Nisam čuo da je to u Beogradu prisutno, ali da toga ima u selima :ph34r: -ima (čak i na obodu Beograda).
Prvo, da sam na tvom mestu stalno bih posećivao svog savetnika u lokalnoj jedinici Nacionalne službe za zapošljavanje. Ovo ti govorim iz ličnog iskustva jer kada se ukaže bilo kakav posao (na određeno ili za stalno) sigurno će se tebe prvo setiti. Čak i ako ti ponude nešto na određeno, prihvati jer će u toj školi uzeti tvoj broj telefona (ako budu želeli).
Drugo, nemoj nikada da se telefonom raspituješ da li je mesto popunjeno ili nije. Uvek konkuriši bez obzira šta će da ti kažu. Ti imaš pravo da saznaš rezultate konkursa pa i da uložiš žalbu, ako treba i inspekciji. Moraš da budeš uporan i da im dosađuješ jer su ti ljudi u inspekcijskim službama uglavnom došli po partijskim vezama da džabalebare, a ne da rade. To znači da treba da upoznaš Zakon u radu i Zakon o obrazovanju.
Treće, nemoj odmah kada se zaposliš na određeno da isteruješ pravdu - nemožeš nešto što se decenijama taložilo da "otkopaš" svojim rukama. Budi malo mudriji, sačekaj da te prime na neodređeno a onda :).

#26 splica

splica
  • Members
  • 47 posts

Posted 03 November 2009 - 03:22

Hvala na savetima, vecinu njih vec praktikujem. Pomalo frustrira situacija gde, ako potpuno ne poznajem svoja prava i Zakon o skolstvu, tamo neki mufljuz od direktora ce me nasankati ocas posla. Prihvaticu ja bilo sta, nek je dva-tri meseca odredjeno, nema veze, malo-pomao skupicu za pripravnicki staz, a i iskustvo za nadalje. Nisam snob, prihvaticu od sela na Pesteru do neke Banatske varosi, samo moze biti problem velicina fonda, jer ako je npr. 30%, ja sebe ne mogu izdrzavati tamo, narocito sto lokalne opstine zatezu oko smestaja, cesto odbijaju da placaju smestaj nastavniku koji je dosao sa strane (iako je to jelte zakonska obaveza posto nemaju strucno lice u svojoj opstini).

Veliki problem, jeste cinjenica da u Nisu (gde zivim), postoji na birou nekih 60 profesora istorije, sto ce reci, taman da svi profesori istorije popiju otkaze u gradu nece biti mesta za sve.
Za to mogu zahvaliti katedri za istoriju u Kosovskoj Mitrovici i Nisu koje su nastancale gomilu likova sa diplomom, narocito mislim na prve generacije (1998-2002). Niti su to bili studenti, a kamoli istoricari, prvih par godina razne spodobe su upisivale tada novu grupu i prosle kroz fakultet kao krava kroz kukuruz. Na prste jedne ruke se mogu izbrojati ljudi koji vrede nesto u tom periodu. Jedan od razloga zasto je tako radjeno jeste veliki deficit istoricara krajem 90-ih. Ali hiperprodukcija poluproizvoda je dovela dotle da su te potrebe davno podmirene, a sada kada grupa zaista lici na nesto i sa nje izlaze strucna lica, za njih nema mesta u prosveti, vec samo biro. Naravno ima izuzetaka, ko se snadje po nekoj kumovskoj ili partijskoj liniji, ali opet po pravilu ti ljudi predstavljaju najlosije izdanke nase grupe (vezara je ipak vezara). Zato, molim Vas nemojte suditi o kolegama istoricarima na osnovu tih ljudi :ph34r:
Jedine realne sanse za zaposlenje imaju ljudi iz manjih mesta koji se vracaju tamo nakon diplomiranja, Nis i 50km okolo mrka kapa. Sada nas ima ne tako mali broj, koji je spreman da ide bilo gde na sluzbu, samo da se radi, ekonomska situacija u Nisu je takva da vise niko od roditelja ne moze izdrzavati diplomirano celjade i cekati da ono nadje posao bas u niskoj okolici.

Ovakva situacija je jedan od razloga zasto bi voleo da postoji kontinuirana kontrola kvaliteta nastavnog osoblja, zito bi se vremenom odvojilo od kukolja, a anomalije u visokom obrazovanju ublazile. Stvorila bi se i jedna takmicarska atmosfera, trenutno zaposleni nastavnik/profesor treba uvek biti svestan da ako ne ispunjava zadate standarde, ako ne unapredjuje svoje vestine, ima neko na birou ko ce ga preteci. Dobro, sad sam se bas zaneo, kao da cemo mi ikada postati meritokratsko drustvo ...