Jump to content


Photo
- - - - -

Prevodilačke greške


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
235 replies to this topic

#76 DJ_Vasa

DJ_Vasa
  • Members
  • 7,769 posts

Posted 12 August 2009 - 23:06

... U strucnim radovima, na srpskom jeziku, ces izuzetno retko sresti "softveri"...

Mozda to sto je softverasi koriste softver kao neprebrojivu imenicu nije u duhu srpskog jezika, ali to je nacin kako se ona standardno koristi vec 40+ godina. Uostalom rec softver su u sprski jezik i uveli upravo informaticari.


Možemo li da se zadržimo na boldovanom delu tvog posta? Ako sam dobro protumačio, među stručnjacima se ipak pojavljuje i oblik za množinu, premda jeste redak i neuobičajen. Nisam imao vremena da izguglujem nešto više primera, ali evo šta sam našao na internetu:

- Troškovi za softvere će rasti, prema Itsvet.com, link.
- Pogledajte naše aplikativne softvere koje već uspešno koriste u raznim firmama... link
- Sigurnosni propusti u Linux/BSD softverima za update sistema link

Vidim da ih nema mnogo, nisam uneo linkove za oglase, a nisam ni kompetentan da procenim informatičku stručnost pisaca ovih tekstova.

Imam pitanje za tebe, ali i za ostale učesnike, i voleo bih da softveraši kažu svoje mišljenje. Da li postoje rečenice koje bi obezbedile kontekst da se softver upotrebi u množini, npr. ako se spominju sistemski i korisnički softver u istoj rečenici, a koje biste sami upotrebili, dakle ne obazirući se na primere koje sam naveo?

#77 T. U. Weenie

T. U. Weenie
  • Validating
  • 4,805 posts

Posted 13 August 2009 - 02:34

Ne prvom primeru koji si naveo se vrlo lako vidi kako u praksi dolazi do te <cenzurisano> konstrucije "softveri".

1. Osoba A napiše tekst u kom se služi genitivom jednine:
- "troškovi koji će biti namenjeni kupovini softvera"
- "zajednici prodavaca softvera"

2. Osoba B pročita tekst osobe A, izvede pogrešan zaključak da se radi o genitivu množine, i konsekventno napiše naslov "Troškovi za softvere će rasti".

Kladim se da osoba B ne bi prepoznala "softver" ni da mu na glavu padne saksija puna istog. Osoba B je srpski Dr. Dre.
Posted Image

Edited by The Ugliest Weenie, 13 August 2009 - 02:37.


#78 oasis

oasis
  • Members
  • 85 posts

Posted 13 August 2009 - 06:03

Hm, u pravu si. Kokkyō no minami, taiyō no nishi. Ovo "no" je ovde definitivno genitiv, nema nikakve šanse da je hteo da kaže ka granici/suncu.

Ali to poteže drugo pitanje, zašto bi engleski prevodioci izabrali "south to the border, west to the sun"? Pretpostavljam da je namera bila da se zadrži neka dvosmislenost str. rečce "no" (koja se koristi za sve i svašta), ali nje u ovom slučaju stvarno nema. :ph34r:

OK, sad vidim da je ipak prevedeno south of, tako da izgleda da pričamo u prazno...


Hvala ti.
Dobro je ponekad imati u vidu da prevodioci u većini grdnu muku muče da verno prenesu ono što stoji u izvorniku, da ne prevode, svi, prevedeno s hrvatskog (češće je obratno, koliko god to nekima zvučalo neverovatno) ili, već, engleskog, i da ih onda „pričanje u prazno“ i olako diskvalifikovanje još i dodatno obeshrabri.
Sve je, dakle, u redu, i sa srpskim i sa engleskim prevodom Murakamijevog romana. I sa nazivom pesme Net King Kola „South of the Border“, takođe. Ništa, međutim, nije u redu s naklapanjima onih koji od knjige pročitaju samo naslov. A i tu izošljare, čim naslov ima više od tri reči.

#79 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 13 August 2009 - 07:29

Možemo li da se zadržimo na boldovanom delu tvog posta? Ako sam dobro protumačio, među stručnjacima se ipak pojavljuje i oblik za množinu, premda jeste redak i neuobičajen. Nisam imao vremena da izguglujem nešto više primera, ali evo šta sam našao na internetu:

Nisam napisao "strucnjacima" vec "strucnim radovima". Strucne radove u oblasti softvera pisu i ljudi koji nisu informaticari. Sto se tice radova, koje sam ja citao ili slusao na raznim konferncijama ili simpozijumima, "softveri" najcesce koriste ljudi koji nisu informaticari po struci, vec korisnici koji opisuju svoja iskustva iz upotrebe itd.

Postoji i par univerzitetskih profesora koji se formalno vode kao "softverski strucnjaci" i koji koriste "softveri". Za jednog od njih pouzdano znam da u zivotu nije napisao nijedan program, a drugi od stranih jezika zna samo ruski (informaticki strucnjak koji ne govori engleski moze da bude samo "strucnjak").

Ima naravno i par pravih strucnjaka iz oblasti informatike koji koriste "softver" ali oni su zaista jako retki.

Jedna ograda: ja mogu da iznesem samo moje iskustvo. Ja ne poznajem sve informaticare u Srbiji, niti posecujem bas sve informaticke konferencije i simpozujume, niti citam sve informaticke tekstove koji se objave u Srbiji.


- Troškovi za softvere će rasti, prema Itsvet.com, link.
- Pogledajte naše aplikativne softvere koje već uspešno koriste u raznim firmama... link
- Sigurnosni propusti u Linux/BSD softverima za update sistema link

Vidim da ih nema mnogo, nisam uneo linkove za oglase, a nisam ni kompetentan da procenim informatičku stručnost pisaca ovih tekstova.




Prvi link nije strucni tekst koji je napisao na srpskom neko ko se bavi softverom. Tekst je preveo neko ko nije strucnjak za softver.
Sto se tice drugog linka - tekst je verovatno sastavio neki "marketniski ekspert". Inace firma "Greensoft" mi je potpuno nepoznata. Tekst reklame odaje prilicno amaterski pristup, tako da sumnjam i u kvalitet njihovih softverskih proizvoda.

Ono trece nije strucni rad, vise deluje kao post na forumu.

Imam pitanje za tebe, ali i za ostale učesnike, i voleo bih da softveraši kažu svoje mišljenje. Da li postoje rečenice koje bi obezbedile kontekst da se softver upotrebi u množini, npr. ako se spominju sistemski i korisnički softver u istoj rečenici, a koje biste sami upotrebili, dakle ne obazirući se na primere koje sam naveo?


Nisam nikada naisao na recenicu u kojoj bi bilo potrebno upotrebiti softver u mnozini. U principu, kada se govori o prodaji softvera, velika vecina softverasa nikada nece reci "prodajemo softvere". Obicno se koristi "programski paketi", "aplikacije" itd.

#80 Uma

Uma
  • Banned
  • 3,320 posts

Posted 13 August 2009 - 11:11

Samo da kežem da se "softveri" pojavljuju u Murakamijevoj knjizi "Kad padne noć", prevod sa japanskog Nataša Tomić. Juče sam vratila knjigu u biblioteku, tako da ne mogu da navedem ime lektora, ovo sam našla na internetu.

Da li postoji razlika između pletenja i štrikanja? :ph34r:

Mislim da je plesti i štrikati isto, za razliku od npr. heklanja ( heklani milje ), veženja ( goblen, stoljnjak ) i sl.
Kod heklanja nemaš podlogu u vidu nekog materijala, nego samo konac i vešte ruke, kod veza postoji podloga, platno sa većim ili manjim rupicama, pa se kroz njih provlači konac, tako da stoljak može biti i heklan i vežen. Ustvari, heklanje je slično pletenju, možda je razlika samo u tome šta se koristi - vuna ili konac i u iglama - debljina, dužina.

#81 T. U. Weenie

T. U. Weenie
  • Validating
  • 4,805 posts

Posted 13 August 2009 - 12:07

Uh, tek mi sad ništa nije jasno :ph34r:

Ali bottom line je, pleated = pleteno. Sad da li je baš hand-knitted, nadam se da nije previše bitno.

Kad stoji pleated sweater, verovatno je to pletenje naglašeno da bi se razlikovalo od ostalih vrsta sweater-a (razne dukserice itd.), što jeste suvišno u prevodu - drugi džemperi valjda ne postoje osim pletenih - mada meni llično ne smeta kad naiđem.

#82 tomas.hokenberi

tomas.hokenberi
  • Members
  • 4,349 posts

Posted 13 August 2009 - 12:38

Samo da kežem da se "softveri" pojavljuju u Murakamijevoj knjizi "Kad padne noć", prevod sa japanskog Nataša Tomić. Juče sam vratila knjigu u biblioteku, tako da ne mogu da navedem ime lektora, ovo sam našla na internetu.


Pa ta knjiga tesko moze da prodje kao informaticka literatura. Gospodja koja je prevodila verovatno nije bas strucna u oblasti informaticke terminologije. Isto verovatno vazi i za lektora.

Kod nas su i prevodi informaticke literature uglavnom vrlo losi. Neki prevodi, posebno oni kod kojih se jako insistira na "posrbljavanju" racunarske terminologije, su toliko iritirajuci da su neupotrebljivi. Ja sam potpuno prestao da koristim prevedene knjige, vec koristim iskljucivo originalne varijante (pod uslovom da su u originalu na engleskom). Prevodi su em losi, em kasne u odnosu na originalno izdanje, a cesto i nema prevoda onog sto meni treba.

#83 T. U. Weenie

T. U. Weenie
  • Validating
  • 4,805 posts

Posted 13 August 2009 - 13:08

Kod nas su i prevodi informaticke literature uglavnom vrlo losi. Neki prevodi, posebno oni kod kojih se jako insistira na "posrbljavanju" racunarske terminologije, su toliko iritirajuci da su neupotrebljivi.


Moja omiljena sintagma iz srednjoškolske informatike: spregnute datoteke.

(U prevodu sa klingonskog - kompresovani fajlovi.)

#84 Uma

Uma
  • Banned
  • 3,320 posts

Posted 13 August 2009 - 13:21

Pa ta knjiga tesko moze da prodje kao informaticka literatura. Gospodja koja je prevodila verovatno nije bas strucna u oblasti informaticke terminologije. Isto verovatno vazi i za lektora.

Jeste, ali to ih ne osobađa od odgovornosti. Deca će da čitaju knjigu, pa će početi da govore softveri, prevodioci i lektori treba da budu barijera prodoru ovakvih izraza, a ne da ih propuštaju.
Druga strana medalje je u tome što su im plate male, pre pola godine sam postavila temu, odn. prenela vest da "Laguna" traži lektore, pri čemu uopšte nije navedeno koje kvalifikacije moraju da imaju, odn. koja se diploma traži. Knjige prevode studenti, jer je izdavačima tako jeftinije, a dobar prevodilac brusi svoje umeće do penzije.
Još se u Laguninom oglasu potkrala neka geška :ph34r: .
Pokušaću da nađem temu, pa da postavim link.
Evo :
http://forum.b92.net...showtopic=50803
DJ_Vasa je pronašao grešku u oglasu.

Edited by Uma, 13 August 2009 - 13:26.


#85 Kinik

Kinik
  • Members
  • 43,426 posts

Posted 17 August 2009 - 20:49

...

Razgovor dva filmska lika:
- How do you do?
- All right!

Prevod:
- Kako to radis?
- Uvek desnom!

...

#86 Golubica

Golubica
  • Members
  • 3,253 posts

Posted 17 August 2009 - 22:21

...

Razgovor dva filmska lika:
- How do you do?
- All right!

Prevod:
- Kako to radis?
- Uvek desnom!

...


Dobar :ph34r: Mada, filmski prevodi su van svake konkurencije, to je posao koji i na televiziji danas gotovo svako moze da radi (piratska izdanja da i ne pominjem).
Moji omiljeni:

Come out! - Izadji pichko!
Now look what you've done! - Vidi kakvo si sra.nje napravio!

Itd, itd.

#87 Impromptu

Impromptu
  • Members
  • 57,443 posts

Posted 18 August 2009 - 07:41

Možda je ovo već neko i spomenuo ali nekoliko puta sam naletio da se "Philosophy doctor" prevodi kao doktor filozofije...

#88 Transatlantic

Transatlantic
  • Members
  • 45 posts

Posted 18 August 2009 - 10:54

ako vas interesuje lingvistika, sigurno vam je i književnost bliska :ph34r: .


He he, ovo, u stvari, u jako velikom broju slučajeva uopšte ne mora da znači, makar svakako ne kao profesionalno interesovanje. Lingvisti često ne mogu da smisle ljude iz lit studies-a i obrnuto.

#89 Uma

Uma
  • Banned
  • 3,320 posts

Posted 18 August 2009 - 12:53

He he, ovo, u stvari, u jako velikom broju slučajeva uopšte ne mora da znači, makar svakako ne kao profesionalno interesovanje. Lingvisti često ne mogu da smisle ljude iz lit studies-a i obrnuto.

Eto :) .
Mislila sam da u slobodno vreme pročitate po koju knjigu i pozvala vas na kviz, tamo ima studenata i profesora jezika, ali i ljudi koji su studirali sasvim druge faklutete, pa čak i jedna domaćica :ph34r:
1. "Starci su igrali domino na jednom niskom stolu, velike nargile su bile pored njih."
2. "Abelovo preduzeće je izvršilo radove na farbanju i popravkama."
Ja bih rekla : "Abelovo preduzeće je popravilo i ofarbalo kuću ( u predhodnoj rečenici vidi se da se radi o kući).
3. "Prostorija je smrdela na urin, na znoj, na nešto kiseljkasto."
4. ...a na drugom sam videla okruglo lice Španjolke...
U jednoj diskusiji neko je pomenuo da se kaže "Špankinje", kako bi ste vi rekli ?
5. "Stalno smo se vraćali unazad i ponavljali."
pleonazam, treba :
"Stalno smo išli unazad i ponavljali."
Prevela sa francuskog Mina Aaksentijević-Hemard, lektor se ne pominje.

#90 T. U. Weenie

T. U. Weenie
  • Validating
  • 4,805 posts

Posted 18 August 2009 - 13:06

4. ...a na drugom sam videla okruglo lice Španjolke...

U jednoj diskusiji neko je pomenuo da se kaže "Špankinje", kako bi ste vi rekli ?


:)

Nikad u životu nisam čuo da neko koristi izraz Špankinja za ženu iz Španije.

Zvuči mi kao srpski novogovor, kao da je nekom bilo jako stalo da razgraniči Španjolac-Španjolka s jedne i Španac-"Špankinja" sa druge strane :ph34r:

Mislim stvarno, Špankinja... zašto ne Španica? Španijanka? Španka? Španđanka?