Jump to content


Photo
- - - - -

Skandinavski jezici


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
30 replies to this topic

#1 delija_sever031

delija_sever031
  • Members
  • 182 posts

Posted 04 December 2008 - 19:12

Posto ne znam nista o nijednom od njih interesuje me koliko je tesko nauciti norveski,danski ili svedski jezik? na prvi pogled meni iskreno deluju strsno teski.Koliko su i da li su tezi od nemackog i koje su najbitnije karakteristike i razlike?Koji od ova 3 je najlaksi i zbog cega,koje su medjusobne razlike izmedju njih?

#2 Amelija

Amelija
  • Members
  • 6,996 posts

Posted 05 December 2008 - 15:41

Koliko ja znam:
- težina se ne razlikuje bitno od nemačkog mada ima razlika (holandski i nemački su jako slični, a ovi su im nešto manje slični)
- sva tri su jako slična između sebe, ali je za danski izgovor najteži

Znači, ja bih na tvom mestu krenula na švedski ili norveški.


I još nešto, fundamentalno:
švedski nema precrtano O (Ø) a danski i norveški ga imaju :ph34r:

#3 Vargen

Vargen
  • Members
  • 12 posts

Posted 18 December 2008 - 07:07

Koliko ja znam:
- težina se ne razlikuje bitno od nemačkog mada ima razlika (holandski i nemački su jako slični, a ovi su im nešto manje slični)
- sva tri su jako slična između sebe, ali je za danski izgovor najteži

Znači, ja bih na tvom mestu krenula na švedski ili norveški.


I još nešto, fundamentalno:
švedski nema precrtano O (Ø) a danski i norveški ga imaju :ph34r:


Pa bilo bi to pre vako:

Itekako se razlikuju od svapskog po svojoj gramatickoj strukturi. Oni su jednostavniji i lakse se usvajaju. Danski jezik je najslozeniji po svom fonoloskom distemu ne samo u germanskoj grupi nego uopste , jer ga najteze usvajaju deca u dobi od pet do sedam godina , kada je decji mozak kao sundjer. Medjutim ni svedski sa svojim drugim akcentom -gravisom ne zaostaje zbog poteskoca da ucenik uhvati melodiju na pravi nacin i tako je reprodukuje. Stoga ostaje norveski kao ipak pravi izbor za pocetnika. Da li?

Za razliku od danskog i svedskog (istocna grana skand, jezika), postoje dva pisana i kodifikovana norveska jezika- "knjizevni jezik" koji koristi vecina i " novonorveski" nastao ukomponovanjem par jugozapadnih dijalekata. Ovaj drugi je autsajder u prici. Problem se sastoji u tome da u Norveskoj ne postoji pravi standard usmenog jezika, sto plasticno predstavljeno znaci- i leskovacki je pravilan kao i beogradski, stom razlikom da se cesto i pise u dijalketu, sto treba da ukaze na to da ova dva jezika prevashodno sluze za strozu pisanu javnu komunikaciju , ali usmeno se i dalje koristi dijalekat. Najblizi pisanim jezicima su govori u Oslu i Bergenu, koji se izmedju razlikuju najvise fonoloski. Norveski se nalazi na pola puta izmedju svedskog, na koga podseca po zvuku i danskog, od koga je jedna varijanta i nastala - knjizevni jezik. S toga preporuka za ovaj jezik.

S toga se vracam na svedski koji je daleko ustojeniji kako gramaticki tako i usmenoj kolokvijalnoj formi. Izuzetaka je malo, a govor iz Stokholma je pojam lepog govora. Svedski nema puno izuzetaka i vodi se kao jedan od najdokumentovanijih jezika na svetu, znaci ima literature za ucenje.

Da se vratim na nemacki i holandski. Niskonemacki je izvrsio ogroman uticaj na danski i svedski jezik, tako da je 60 posto vokabulara svapsko, ali znacenje reci se promenilo- danska rec klejn- podseca na nemacko klein ali znaci nesto jako malo , skoro zakrzljalo. Medjutim nemacki red reci koji krasi nemacki ne postoji u skand jezicima koji po tom pitanju podescaju na engleski od koga su dosta laksi. Holandski je najvise stradao i verovatno ga mozemo smatrati dijallekatskim kontinuumom nemackog, ali samo u neku ruku.

Skandinavski jezici nemaju promenu u licu.Postoji svega sest vremena i smesan kondicional. Gramatika se moze jako brzo preci. Da se nauciti.

precrtano o ø je zapravo doslo iz niskonemackog i frizijskog, i u Norveskoj se umesto tog grafema dugo koristilo ö iz islandskoj da bi dalo neku patinu danskom jeziku koji su koristili norvezani jedno 400-500 god, posto svoj pisani jezik nisu imali. A onda su dobili -napravili dva. Dokoni ljudi. Sa pisanim norveskim ces moci da razumes jako dobro pisani danski i pisani svedski. Sa usmenim norveskim, nesto danski i dosta svedski. Isto vazi i obratno za svedski ali mnogo manje u odnosu na danski. Danski je dosta odvojen od ostalih germanskih jezika uopste i njih najbolje razumeju Norvezani koje su i onako drzali ko nas Turci.

Til lykke!/Tillykke!/ Lycka till!

#4 Amelija

Amelija
  • Members
  • 6,996 posts

Posted 18 December 2008 - 11:56

Hehe, lep post :ph34r:
Ja ne znam baš mnogo detalja kao ti, napisah ono što znam.

Napomenula bih još:

Medjutim nemacki red reci koji krasi nemacki ne postoji u skand jezicima koji po tom pitanju podescaju na engleski od koga su dosta laksi.

da ovo jeste bitno, pošto je red reči u nemačkom i holandskom poprilično bizaran - jednom kad se navikneš je ok, ali za početnike uf)

inače napisani holandski može dosta dobro da se razume ako se zna nemački, i obrnuto (izgovoreni već malo teže)

#5 Amelija

Amelija
  • Members
  • 6,996 posts

Posted 18 December 2008 - 14:24

Btw, niko neće da uči islandski :ph34r:

Ali dobro, teži je od ostalih, ako ništa ima dosta padeža + 3 roda + još neke morfološke gluposti.

#6 cyberwor/L/d

cyberwor/L/d
  • Members
  • 12,762 posts

Posted 18 December 2008 - 16:34

Vuk je vec dobro opisao neke stvari. Dodala bih vrlo malo.

Od svedskog do norveskog i obrnuto je samo jedan korak. Prostim recima, razumeju se medjusobno odlicno. Razveli su se 1904 (mislim Svedska i Norveska).

Svedski je melodican. Takva prozodija. Neko mi je cak rekao u Beogradu da svedski zvuci kao da pevas. Dalje, svedski je praktican kao IKEA namestaj. Sklapas i rasklapas. Funkcionalan jezik.

Mnogo toga sto kod nas mozes da izrazis jedino opisno u svedskom mozes pocesto slozenicama dve reci, na primer. Naravno, ja sam subjektivna kad kazem da mi svedski savrseno lezi i da ga volim. Posto mi je jezik zivot i orudje za rad mogu da kazem da mi svedski od svih mojih jezika najvise odgovara senzibilitetu. Izmedju svog maternjeg i svedskog ja biram svedski za rad (pisanje). Da ne bude zabune, ja odlicno znam srpski ali eto, svedski mi vise odgovara.

Tesko je nekome reci koji jezik je najlaksi za ucenje. Pri davanju takvih saveta se obicno polazi od neke "objektivne" tezine jezika. Medjutim, presudne su individualne predispozicije. Razni ljudi osecaju jezik na razlicite nacine pa u skladu sa tim prihvataju jezik. Dalje, nekima ide ucenje jezika od ruke a nekima teze. Sluh je takodje jedna od presudnih stvari. Svedski ima podosta vokala, na primer. Neki se ubise da ih "cuju" da osete razliku. Nekima je tezak sj-zvuk jer ne osete nijanse (a ima ih vise). Objektivno, svedski nije tezak jezik za ucenje ako bismo ga poredili sa nekim drugim jezicima. Ja smatram da je veoma pragmatican i praktican (bas protestantski, ha-ha).

Meni je lakse bilo da predjem sa svedskog na norveski nego obrnuto. No i to je subjektivno jer je presudio moj sluh. A svako ima svoj sluh.

To sto ima nemackog uticaja o-ha-ha nije cudno s obzirom na doba Hanse. U Stockholmu se u to doba govorio nemacki. Kada sam ja iz Nemacke dosla u Svedsku i pocela da ucim jezik nemacki mi je smetao jer mi je nezaustavljivo spontano izletao nemacki. Narocito kada su u pitanju bile reci koje vuku na nemacki. Trebalo je vremena mozgu da se oslobodi tog refleksa.

Mislim da je nama mnogo lakse da naucimo svedski i norveski nego danski. Jasni su. Danski (prvi utisak) zvuci kao da mjaucu i gutaju. Izgovor nije lak. Mesta gde se formiraju glasovi su veoma drugacija od nasih. Zato i jeste tako da odrasli koji nauce strani jezik u najvecem broju slucajeva imaju akcenat. Zato je deci lakse po tim pitanjima jer lakse usvajaju i modifikuju mesto stvaranja glasova.

Pitala si i za nemacki u odnosu na ove skandinavske jezike. Nemacki je jedna do u tancine stroga konstrukcija. Tu vlada formalizam koga recimo uopste nemas u skandinavskim jezicima. Jezik filozofa. Eto Heideggera je ziva muka prevoditi. Ovo sve ne znaci da je tezak (ja ga nikada tako nisam dozivela) nego da si ima svoje.

Edited by cyberwor/L/d, 18 December 2008 - 16:49.


#7 cyberwor/L/d

cyberwor/L/d
  • Members
  • 12,762 posts

Posted 18 December 2008 - 16:46

Btw, niko neće da uči islandski :)

Ali dobro, teži je od ostalih, ako ništa ima dosta padeža + 3 roda + još neke morfološke gluposti.


Pa nece ljudi da ga uce kad ih ionako ima kao saka jada. :ph34r:

#8 cyberwor/L/d

cyberwor/L/d
  • Members
  • 12,762 posts

Posted 18 December 2008 - 18:23

Koliko ja znam:
- težina se ne razlikuje bitno od nemačkog mada ima razlika (holandski i nemački su jako slični, a ovi su im nešto manje slični)

I još nešto, fundamentalno:
švedski nema precrtano O (Ø) a danski i norveški ga imaju :ph34r:


Objektivno gledano tezina se bitno razlikuje. Strukturalno je nemacki mnogo komplikovaniji. Ne treba se tu zavaravati uticajem nemackog vokabulara na svedski. A i to je varljivo jer nemacki je prosao razne faze do danasnjeg standardnog jezika. Eto na primer imas putesestvije od Niederhochdeutsch varijante "magedin" pa preko Mittelhochdeutsch varijante "Magd" do danasnjeg das Mädchen. Ispade na kraju demunativ pa zato i jeste "das".

A taj uticaj nemackoj se desio u doba Mittelhochdeutsch. U doba vitezova. Na isti nacin na koji danas na nemackom ne kaze vise ê daz was geschehen (bevor das geschehen war) ne znace ni mnoge stvari u svedskom isto sto i na nemackom. Ja imam ovde negde golemu listu sa false friends izmedju nemackog i svedskog. Ima ih jako puno.

Pa ni sami Nemci ne bi prepoznali neke reci iz tog davnog perioda. Znaci, ta slicnost izmedju nemackog i svedskoj je prilicno varljiva.

Da su toliko slicni Svedjanima bi bilo mnogo lakse da nauce nemacki. Ja sam predavala godinama i nisam primetila da im je ista lakse bilo nego bilo kome drugome. Muce se i saplicu a narocito oko gramatike. Nemacki genitiv im je kao spansko selo. Ne shvataju ni zasto ni kako. Abstraktno im je. Nemaju nikakvu referensu za to. To je samo jedan primer.

Edited by cyberwor/L/d, 18 December 2008 - 18:26.


#9 Amelija

Amelija
  • Members
  • 6,996 posts

Posted 18 December 2008 - 18:30

Nekima je tezak sj-zvuk jer ne osete nijanse (a ima ih vise).


Joj, "medicinska sestra" na švedskom mi je jedna od omiljenih reči :ph34r:

Pa nece ljudi da ga uce kad ih ionako ima kao saka jada. :)

Pa jadni :D
Ono, 300 hiljada nije ni tako malo...

:D

Znaci, ta slicnost izmedju nemackog i svedskoj je prilicno varljiva.


Izgleda da se nisam dobro izrazila, a i jesam onaj prvi post pisala na brzinu.
Elem, nikako ne htedoh reći da liče na nemački (jer ne liče, mislim eto ja znam nemački a švedski i norveški mogu da razumem sutra malo, tu i tamo poneka reč ličucka, ali generalno sa znanjem nemačkog mogu uzeti fotoaparat i napraviti lepu sličicu sa mnom i S/N/DK tekstom).

Htedoh reći da sigurno nisu teži za učenje nego što je nemački, osim možda izgovora (pogotovo danski).

#10 cyberwor/L/d

cyberwor/L/d
  • Members
  • 12,762 posts

Posted 18 December 2008 - 18:43

Joj, "medicinska sestra" na švedskom mi je jedna od omiljenih reči :ph34r:


E upravo takve reci kao "medicinska sestra" su za spoticanje. :)

Nego da te nasmejem malo kad smo vec kod medicinske sestre. Oni puno toga sloze u jednu rec. A kad rastavis pisanje greskom (sto se Svedjanima masovno desava) rec moze da dobije sasvim drugo znacenje. Ja sam skupljala takve reci.

Ima jedna klasicna za smejanje. Medicinska sestra je sjuksköterska. Ako rastavis i napises "sjuk" i "sköterska" onda tovise ne znaci medicinska sestra nego "bolesna" (sjuk) sestra. :D

Aima jos jedna u vezi sa Krankenschwester. Paz´ ovo:


brunhårig sjuksköterska (brunhårig = braon kosa; sjuksköterska = med. sestra)

Ako napises razdvojeno svaku rec: brun (braon) hårig (dlakava) sjuk (bolesna) sköterska (sestra) umres od smeha :D

#11 sta dalje

sta dalje
  • Members
  • 1,987 posts

Posted 18 December 2008 - 18:58

Btw, niko neće da uči islandski :)


ja ako ne budem umorna posle finskog, rado bih ucila i islandski :ph34r: .

#12 Amsterdamer

Amsterdamer
  • Members
  • 854 posts

Posted 18 December 2008 - 22:13

Mene ovaj holandski ubi. Kad bi me neko sad naterao da jos moram da naucim i neki skandinavski jezik , mislim da bih odlepio skroz :ph34r:

#13 Amelija

Amelija
  • Members
  • 6,996 posts

Posted 19 December 2008 - 11:28

Oni puno toga sloze u jednu rec. A kad rastavis pisanje greskom (sto se Svedjanima masovno desava) rec moze da dobije sasvim drugo znacenje. Ja sam skupljala takve reci.


Hehe super je fora.

Setih se sad i jedne finske takve reči na koju smo se svojevremeno smejali, voimakassanainen.
Pa ako rastaviš na voimakas-sanainen, znači nešto tipa "izrečeno jakim rečima", što je i osnovna zamisao reči.
Ali ako rastaviš na voima-kassa-nainen, znači "moćna kasirka" :ph34r:

#14 balkanikus

balkanikus
  • Members
  • 75 posts

Posted 19 December 2008 - 12:35

Koliko sam upoznata u Svedskoj se pise i govori oko 150 jezika: engleski, juznosamski (juznolaponski), wolf (kojim se prica u Senegalu, Gambiji) a zatim jezicima najvecih doseljenickih grupa: arapski, turski, persiski, spanski, grcki, kurdski i jezik doseljenika iz bivse YU.
Pored toga u Svedskoj postoji pet zvanicnih jezika manjina: finski, samski(laponski) , finski iz Tornea, romani i jidis.

Interesantno je kad se pogleda kako se na vise evropskih jezika kaze, recimo "mesec".
Eto, jos jedna nejasnoca, dok ovo pisem, jer mesec moze da bude i mesec u godini i planeta mesec :ph34r:

grcki - men
svedski - monad
danski - moned
norveski - moned
nemacki - monat
holandski - maand
engleski - month
francuski - mois
italijanski - mese
ruski - mesjac
albanski - muaj
persiski - mah
spanski - mes

#15 balkanikus

balkanikus
  • Members
  • 75 posts

Posted 19 December 2008 - 12:39

Ili, kad ste vec kod sj:
sjukhus = bolnica
odvojeno: sjuk=bolestan hus=kuca