Posted 23 October 2008 - 20:53
Pa toliko gotovo kosta paprika u UK, gde je stvarno skupa!!!
Ja u mom lokalnom "Sainsburyju" placam oko £1 kolicinu od 750 gr. paprike druge klase - znaci, nejednake velicine i oblika i mesano zelena, zuta, narandzasta i crvena.
Posted 23 October 2008 - 21:11
Posted 23 October 2008 - 22:21
Po mom misljenju, ujesen su mesnate, crvene, apsolutno najbolje.
Posted 24 October 2008 - 14:29
Meni su šarene (špicaste) najbolje.Po mom misljenju, ujesen su mesnate, crvene, apsolutno najbolje.
Posted 06 December 2008 - 06:00
Posted 29 September 2015 - 18:12
Doslo vreme da ozivimo staru temu... 
(mala digresija: i zena i ja smo gradska/urbana deca, ali prva generacija rodjena u gradu - svi roditelji su rodjeni na selu, ali odrasli u gradu. Za razliku od zene, ja sam silno voleo svoj seljacki deo familije i sa veseljem ucio ponesto. Zato je u kuci spravljanje fensi hrane bilo uvek njena duznost, a bavljenje ovakvim zastarelim stvarima moje "odeljenje" 
)
Kod mene je sad doba godine kad su paprike skoro badava. Gre'ota da se propusti, a ne stizem da ih pojedem. Zato kiselim, samo malcice drugacije nego u domovini (jer nekih stvari ovde nema a tamo ima, i obrnuto).
Pocnem od ovoga (s leva, debele narandzaste paprike, pa crvene i tanje, pa jalapenos - meksikanske ljute papricice, reklo bi se dzambo feferoni.
Proces je jednostavan i najverovatnije svima poznat, a opisacu ga za svaki slucaj, ako neko nije siguran.
Koristim obicne kupovne tegle sa metalnim poklopcem, sacuvam ih bez obzira na to sta je u njima bilo - stavim ih u kazan i dobro prokuvam, prazne. Nakon toga su sterilne. Uostalom, tako su partizanski hirurzi sterilisali instrumente. 
Paprike i dodatke treba oprati, narezati i ocistiti od semenki i ostaloga. O ovogodisnjoj verziji, dodaci su beli luk, crveni luk i sargarepa. Koristim omer, priblizno, 85 do 90 % paprike.
(sad, vec godinama radim sve ovo "od oka" pa kolicine ne treba uzeti doslovno, a i ukusi se razlikuju)
U serpu ide sirce i voda, priblizno u srazmeru 1:2 do 1:3. U tekucinu idu so i secer, opet 1:2. Rekoh, "od oka" - no, na dva litra tekucine, priblizno 1 1/2 kasike soli i 2 do 3 kasike secera. Po volji, i biber - ja vise volim u zrnu, a moze i samleven.
Stavi se na vatru dok ne provre, a onda se ubaci povrce (sem crvenog luka). Kad opet provre, neka ga 2 do 3 min. onda se makne sa vatre, paprike i ostalo se naslaze u tegle (ovde dolazi i luk koji nije kuvan) i sve se zalije tekucinom u kojoj se kuvalo, da tekucine bude nekih 1/2 cm iznad najvise paprike.
Sledeci korak je bitan za trajnost. Pune tegle, ali sa samo lagano stavljenim poklopcima, stavim u ranglu sa vodom do vrha, pa pustim da opet zavre na par minuta. Onda, onako vrele, zavrnem poklopce koliko mogu, pa stavim da se sve ohladi - kad se sve stisne, na taj nacin u tegli ostane blagi vakuum i nema teorije da se nesto pokvari.
Sve zajedno ide na hladno i tamno mesto, i za nekoliko dana je spremno za konzumaciju.
Time sam za*ebavao proteklih par dana, pa evo (jednog od) rezultata:
Samo par razlika u odnosu na istu proceduru u domovini:
- tamo bih koristio feferone, a ovde jalapenos.
- stavio bih rado i anis/komorac/koper (zove se razlicito u svakom kraju, evo ga ovde: https://hr.wikipedia...rg/wiki/Komorač ), ali u USA - nigde da ga nadjem
- sad koristim braon secer, od trske, umesto belog
Pa, ko voli - probajte i uzivajte!
Edited by zoran59, 29 September 2015 - 18:17.
Posted 29 September 2015 - 18:31
- stavio bih rado i anis/komorac/koper (zove se razlicito u svakom kraju...
U Srbiji je to mirodjija.
Posted 29 September 2015 - 18:36
Jeste slicno mirodjiji, ali je ukus mnogo jaci.
Posted 29 September 2015 - 20:54
...
... stavio bih rado i anis/komorac/koper (zove se razlicito u svakom kraju ... ali u USA - nigde da ga nadjem ...
Ovo me jako cudi - pogledaj pazljivije.
Mexico je medju tri najveca proizvodjaca u svetu biljaka / semenki iz te porodice.
Nesto sam prpao za fennel bulbs / seeds po 'groserijama' u tvom gradu - ali ti mozes da koristis i telefon.
(da ne govorim da se siroko nudi on-line kupovina!)
Koristi se i u medicini.
Ranije, kad me mucio 'pesak' u bubcu - bas sam ga koristio i svezeg i caj od semena.
...
Posted 30 September 2015 - 01:36
...
Ovo me jako cudi - pogledaj pazljivije.
Mexico je medju tri najveca proizvodjaca u svetu biljaka / semenki iz te porodice.
...
Mozda bih i nasao da sam intenzivno trazio - ali u mojem supermarketu i farmer's owned ducanu gde kupujem povrce, nema.
Naci cu kad-tad, a onda mu dati rezervaciju na par kvadratnih metara dvorista...
Edited by zoran59, 30 September 2015 - 01:36.
Posted 30 September 2015 - 09:12
...- stavio bih rado i anis/komorac/koper (zove se razlicito u svakom kraju, evo ga ovde: https://hr.wikipedia...rg/wiki/Komorač ), ali u USA - nigde da ga nadjem
...
Eh, što ti je Čemerika (sigh). U Europi, preciznije u mom kvartu, ima više voćarnica/povrćarnica nego u, valjda, Hyderabadu, a svaki dućan veličine 2x2 m nudi barem 50 raznih začina. Tako moj lokalni Pakistanac* drži dvije vrste sjemenki komorača + mljevenu varijantu. Anis, premda srodan komoraču, nije ista biljka i koristi se kao aromat za razne rakije (mastika) i u slatkišima. Kopar (dill) je opet različita biljka, koja se prodaje uglavnom svježa, u velikim 'buketima' i služi za začinjanje slanih jela, posebice onih s vrhnjem, sirom i ostalim mliječnim proizvodima. Za turšiju se rabi svježi ili, još bolje, sušeni cvat komorača, a stavi se i grančica kopra.
Još imamo, naravno i zvjezdasti anis (star anise), koji uopće nije anis, ali ga tako zovu zbog mirisa na koji podsjeća. Obično se rabi u slatkišima, no meni je chutney ili hot mango pickle nezamisliv bez njega.
*Iako 3/4 svih prodavaona živežnim namirnicima drže (uglavnom) Turci i Marokanci, na razmaku od 50 m, čak 3 Pakistanca drže svoje biznise.Jedan je nedavno osmislio genijalnu poslovnu strategiju: napučio je svoj shop slovačkim, poljskim i ukrajinskim pivama i ostalim alkoholnim produktima iz te regije, pa se bojim da bi njegova trgovina uskoro mogla postati hotspot za rastuću ciskarpatsku populaciju u Bxl-u.
Posted 30 September 2015 - 09:43
...
Vidi samo ovo:
>> ... The Apiaceae or Umbelliferae, commonly known as the celery, carrot or parsley family, are a family of mostly aromatic plants with hollow stems. The family, which is named after the type genus Apium, is large, with more than 3,700 species spread across 434 genera; it is the 16th-largest family of flowering plants.[1] Included in this family are the well-known plants: angelica, anise, arracacha, asafoetida, caraway, carrot, celery, Centella asiatica, chervil, cicely, coriander (cilantro),
culantro, cumin, dill, fennel, hemlock, lovage, cow parsley, parsley, parsnip, cow parsnip, sea holly, giant hogweed and silphium, a plant whose identity is unclear and which may be extinct. ... <<
Da se pogubis, koliko ih ima!
...
Posted 30 September 2015 - 12:18
...
Vidi samo ovo:
>> ... The Apiaceae or Umbelliferae, commonly known as the celery, carrot or parsley family, are a family of mostly aromatic plants with hollow stems. The family, which is named after the type genus Apium, is large, with more than 3,700 species spread across 434 genera; it is the 16th-largest family of flowering plants.[1] Included in this family are the well-known plants: angelica, anise, arracacha, asafoetida, caraway, carrot, celery, Centella asiatica, chervil, cicely, coriander (cilantro),
culantro, cumin, dill, fennel, hemlock, lovage, cow parsley, parsley, parsnip, cow parsnip, sea holly, giant hogweed and silphium, a plant whose identity is unclear and which may be extinct. ... <<
Da se pogubis, koliko ih ima!
...
Bravo!
O svakoj od ovih biljčica mogao bi se napisati solidan esej; angelica, asafoetida, usporedna analiza caraway-a i kumina (kim, kiml) mi padaju na um.
Pasrtnak (parsnip) je dugo bio zapostavljena biljka, koja opet dobiva na popularnosti. Iako nikako nisam prijatelj raznih začinskih mješavina, Vegeta se izdvajala po 'secret ingredient' - sušenom pastrnaku.
Pred par godina (u Parizu, japanski restoran, nedaleko od Eiffelovog tornja) poslužen mi je pareni daikon posut listićima dimljenog pastrnaka. Nevjerojatno koju okusnu senzaciju može izazvati kombinacija ova dva prosta korijena.
Tu je, naravno i silphium, laser, mitski raskovnik, začin koji je Apicije izdašno koristio u skoro svim jelima, biljka o kojoj se danas gotovo ništa ne zna i o kojoj se vode ozbiljne rasprave.
Posted 30 September 2015 - 15:50
... Anis, premda srodan komoraču, nije ista biljka ...
....
Hvala ti na pojasnjenju. Nisam nikada bio siguran koja je razlika.
Zbog nepoznatog razloga, moji baka i deda ga nikada nisu imali u vrtu - a imali su persin, luk, zelenu salatu i brdo drugih stvari. Zato smo ga uvijek nabavljali na trznici - rjedje na Dolcu, uglavnom na Malom placu (Britanski trg).
A, opet neznano zasto, na Tresnjevackom placu ga je bilo u ogromnim kolicinama i bio je jeftiniji nego u centru grada.
Edited by zoran59, 30 September 2015 - 16:16.
Posted 30 September 2015 - 17:47
Hvala ti na pojasnjenju. Nisam nikada bio siguran koja je razlika.
Zbog nepoznatog razloga, moji baka i deda ga nikada nisu imali u vrtu - a imali su persin, luk, zelenu salatu i brdo drugih stvari. Zato smo ga uvijek nabavljali na trznici - rjedje na Dolcu, uglavnom na Malom placu (Britanski trg).
A, opet neznano zasto, na Tresnjevackom placu ga je bilo u ogromnim kolicinama i bio je jeftiniji nego u centru grada.
Zato, jer je trešnjevački plac uvijek bio najbolje opskrbljen travama, gljivama i začinima (sremuš se u travnju nije mogao naći nigdje, doli tamo). Trešnjevački plac je, zanimljivo, površinom veći čak i od Dolca.
Sadašnji Britanac, Mali plac danas uglavnom opskrbljuje lokalnu diplomatsku zajednicu s nekoliko vrsta qumqata, meksičkim i izraelskim avokadom, cherimojom, lichijima, longanima, rogatim krastavcima i ostalim klingonskim voćem.
Gdje je to od onog Malog placa:
