Evo i prvog primera obrade jednog muzičkog dela. Izbor je prigodan, u čast 4. jula, praznika Sjedinjenih Američkih Država i predstojećih predsedničkih izbora u toj zemlji:
NEOBIČNA SIMFONIJSKA DELA – ’’LINKOLNOV PORTRET’’ ARONA KOPLANDA
Jedan od najistaknutijih američkih kompozitora i veliki svetski majstor muzike XX veka, ARON KOPLAND (1900 – 1990), stvorio je veliki broj dela efektne, dopadljive melodike i izražajne ritmike (tri simfonije i baleti ’’Bili Kid’’ i ’’Rodeo’’ na primer), koji se pretežno inspirišu američkom muzičkom i duhovnom tradicijom. Jedno od takvih je simfonijsko delo za recitatora i orkestar LINKOLNOV PORTRET.
Abraham-Abi Linkoln, šesnaesti predsednik SAD i svetski uzor i ideal slobode i demokratije.Godine 1942, kada su i Sjedinjene Američke Države konačno bile umešane u vihor drugog svetskog rata, Aron Kopland dolazi na ideju da stvori delo koje bi snažno budilo kod građana i boraca Amerike i sveta protiv fašističkog totalitarizma, osećaj slobode i demokratije i uzdiglo borbeni moral boraca vodeće svetske zemlje, predodređene da Hitlerovoj zločinačkoj armadi zada odlučujući udarac. Posle izvesnog traganja (Kopland je kao uzor prvobitno želeo uzeti Američkog političara Volta Vitmena), inspiracija je pronađena u liku i delu 16 predsednika SAD, Abrahamu Linkolnu (1809 – 1865), pobedniku nad robovlasničkim poretkom na Američkom jugu, ali i žrtvi izbezumljenih pristalica tog poretka. Delo koje je tako nastalo, uključilo je u izvođački aparat veliki simfonijski orkestar, pojačan duvačima i udaraljkama i jednog recitatora, koji po pravilu treba da bude neki istaknuti zvaničnik Sjedinjenih Država (ambasador na primer) ili proslavljeni glumac. Delo je dovršeno aprila 1942. godine i 14. maja iste, premijerno je izvedeno u Sinsinatiju pod dirigentskom palicom ANDREA KOSTELANECA. U ulozi recitatora pojavio se KARL SANDBURG.
Po svom suštinskom karakteru, to je zapravo simfonijska poema za recitatora i orkestar. Koncipirana je u jednom stavu i traje 17 minuta. Na početku, gudači i duvači, čiju osnovnu muzičku misao donosi oboa, jednim molitvenim koralom uvode u muzičko tkivo kolosalne harmonske građe. To je prvi, instrumentalni deo, koji evocira viziju borbe i nepokolebljive Vere u pobedu čovečanstva i života nad smrću, dobrog nad zlim. Muzika se razvija himnički, melodije i harmonije su vrlo raskošne (jednim delom baziraju se i na američkim narodnim pesmama), potiskujući ritmičku osnovu u drugi plan. Nakon jednog prigušenog proloma u orkestru, nastupa recitator, koji govori reči iz Linkolnovog ’’Getsburškog obraćanja’’ i tekstove ’’Camptown Races’’ i ’’Planina u Springfildu’’. Nastupu recitatora orkestar sve vreme daje muzičku osnovu, a govori se i o Linkonovoj biografiji i delovima iz njegove političke prepiske. Kod poslednjih reči recitatora:
’’Mi moramo delovati za čovečanstvo, čovečanstvo se mora brinuti i o sebi, ljudi moraju misliti na sveopštu dobrobit, da ne bi nestali sa lica Zemlje’’, nastupa kratak i kolosalan orkestarski epilog, jedna snažna himna pobedi i slobodi čovekove duše.
Evo sada i najuglednijih recitatora, koji su u proteklih 66 godina, izvodili ovu poemu, zajedno sa istaknutim simfonijskim orkestrima: KARL SANDBURG sa orkestrom Njujorške Filharmonije (dirigovao je ANDRE KONSTELANC); POL NJUMEN i NORMAN ŠVARCKOPF sa Simfonijskim Orkestrom iz Sent Luisa; DŽEMS ERL DŽONS sa Simfonijskim Orkestrom iz Sijatla; GREGORI PEK sa orkestrom Filharmonije iz Los Anđelosa;
BARAK OBAMA sa Simfonijskim Orkestrom iz Čikaga; MARGARET TAČER i HENRI FONDA sa Londonskim Simfonijskim Orkestrom; ADLAJ STIVENSON sa Simfonijskim Orkestrom iz Filadelfije; ČARLTON HESTON sa Simfonijskim Orkestrom iz Jute; VOLTER MONDEJL sa Simfonijskim Orkestrom iz Mineapolisa i TOMAS ROBERTSON sa Orkestrom Slovenske Filharmonije (dirigovao je DŽORDŽ PELIVANIJAN).
Aron Kopland, jedan od najistaknutijih predstavnika američke muzičke škole u modernoj svetkoj muzičkoj klasici.
Edited by Simfoničar Fudbaler, 04 July 2008 - 00:46.