Do kraja godine strategija i zakon o regionalnom razvojuProvodi se prva studija koja će pokazati konkretne rezultate dosadašnjeg poticanja regionalnog razvoja
Do 2013. godine razlike u prihodima i životnom standardu između pojedinih županija, širih regija i društvenih grupa znatno su smanjene. Osnaženi društveno-gospodarski sudionici i vlast surađuju na svim razinama radi optimalnog korištenja i upravljanja razvojnim potencijalom svojih područja. Republika Hrvatska surađuje sa susjednim državama na smanjenju negativnog učinka granica na društveni i gospodarski razvoj županija i širih regija." Te su tri rečenice sažele viziju strategije regionalnog razvoja Hrvatske, koja bi u saborsku proceduru trebala krenuti u listopadu. Prijedlog je već izrađen, no u Ministarstvu regionalnog razvoja čekaju još mišljenja i prijedloge raznih gospodarskih udruženja i udruga civilnog društva, te i dvije znanstvene studije na čijoj su izradi angažirane vodeće ekonomske institucije u Hrvatskoj. Prema riječima Mladena Pavića, glasnogovornika Ministarstva regionalnog razvoja, ekonomski fakulteti u Splitu i Osijeku izrađuju studiju o učinkovitosti mjera koje su u poticanju razvoja hrvatskih područja poduzimale dosadašnje vlade. Cilj te studije je utvrditi koje su mjere korištene, kako su realizirane, koliko je sredstava za njih izdvojeno i konačno, prvi put, kakve su konkretne efekte te mjere polučile. Stav je da se u situaciji u kojoj se regionalni razvoj vodio uglavnom stihijski i nekoordinirano, najefikasnijom od svih poduzetih mjera pokazala obnova ratom porušenih kuća, no je li to doista tako, Pavić kaže da će se tek vidjeti iz studije, čija je izrada pri kraju, a u Ministarstvu je očekuju do 30. rujna.
Studije i strategija
Panonska Hrvatska najslabije je
rangirana regija s gotovo dvostruko
manje BDP-a po stanovniku nego što je
imala Sjeverozapadna HrvatskaDruga studija bavit će se prijedlozima koje bi od mjera regionalnog razvoja bilo najsvrsishodnije primijeniti u hrvatskom slučaju. Pripremaju je stručnjaci Zagrebačkog ekonomskog fakulteta i Ekonomskog instituta Zagreb, a to je i prvi put da se struku značajnije uključuje u definiranje samih razvojnih mjera. Kada ministru Petru Čobankoviću stignu te dvije studije i implementira ih se u strategiju, uslijedit će javna prezentacija i stručne rasprave s relevantnim institucijama, a konkretne prijedloge Čobanković očekuje i od Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i drugih interesnih i civilnih asocijacija. Nakon što se zaokruži strategija Ministarstvo će pred Hrvatski sabor još izaći i s Prijedlogom zakona o regionalnom razvoju, koji će biti prvi korak u oživotvorenju strategije. I to će se, uvjerava glasnogovornik Pavić, dogoditi do konca ove godine. Zašto su ti dokumenti važni? Prošle godine Eurostat je odobrio podjelu Hrvatske na tri statističke regije NUTS II (Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku), usklađene sa standardima Europske unije - Sjeverozapadnu, Panonsku i Jadransku Hrvatsku. Podjela na statističke regije u osnovi je i preduvjet za povlačenje sredstava europskih strukturnih i kohezijskih fondova, a na taj način nakon ulaska u EU otvorit će se mogućnost povlačenja oko jedne milijarde eura sredstava zahvaljujući kojima će se smanjivati razlike u stupnju ekonomske i socijalne razvijenosti između pojedinih područja. Iako je sama podjela na regije lani izazvala oštre političke polemike, ponajviše stoga što je Grad Zagreb kao najrazvijeniji dio Hrvatske ušao u statističku regiju Sjeverozapadnu Hrvatsku, a što su ostale županije, posebice Varaždinska, shvatile kao gubitak perspektive i mogućnosti natjecanja za sredstva EU, hrvatski pregovarači uvjeravaju kako do toga neće doći, barem ne tijekom iduća dva dugoročna proračunska razdoblja. Sadašnja se financijska perspektiva odnosi na prvo razdoblje koje traje do 2013. godine, a drugo razdoblje traje od 2014. do 2020. godine. Iz pregovaračkih redova pojašnjava se kako i dosezanjem razine od 75 posto prosjeka europskog BDP-a Hrvatska neće izgubiti sredstva, nego će samo iz Cilja 1, koji je najvažniji i nosi 75 posto svih sredstava, preći u Cilj 2, a uživat će sredstva iz Cilja 3 koji se odnosi na teritorijalnu suradnju, te iz Kohezijskog fonda namijenjenog transeuropskoj infrastrukturi i investiranju u okoliš.
Jadranska regija, prema jedinim dosad izrađenim službenim statističkim procjenama, a odnose se nažalost na 2005. godinu, ima 40 posto BDP-a EU, Panonska još manje, 31,5 posto, dok je Sjeverozapadna Hrvatska na razini od 53,6 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u EU. Sjeverozapadna Hrvatska po stanovniku je te godine ostvarivala 9050 eura, Panonska Hrvatska 4865 eura, a Jadranska 6709 eura. U toj godini najslabije rangirana regija bila je Brodsko-posavska županija s ostvarenih tek 3,7 tisuća eura BDP-a po stanovniku. Hrvatska metropola istodobno je imala gotovo 13 tisuća eura BDP-a po stanovniku. Kada se stavi u relacije s europskim regijama, Brodsko-posavska županija ima BDP čak upola manji od najsiromašnijeg područja sjevera Rumunjske, koje je prema podacima Eurostata imalo BDP od 7,5 tisuća eura po stanovniku. Najbogatiji dio Hrvatske, pak, u usporedbi sa središtem Londona kao najbogatijom regijom unutar Europske unije, imao je skroman BDP budući da je u isto doba on u Londonu dosezao 67 tisuća eura po stanovniku. Što se sredstava za statističke regije tiče, ona se otvaraju s trenutkom ulaska u Uniju, ali samo pod uvjetom da su projekti za njihovo povlačenje dobro pripremljeni.
Bruto ekvivalent potpore S druge strane, u okviru procesa prilagodbe pravilima regionalne politike EU, Hrvatska je preuzela i obvezu određivanja maksimalne razine potpora koju neko poduzeće može dobiti iz javnih izvora za pojedine svoje regije. Ta obveza je ispunjena prije nekoliko mjeseci usvajanjem Odluke o karti regionalnih potpora, čime je za svaku od tri hrvatske statističke regije određen maksimalni intenzitet potpora koji se izračunava na temelju "bruto ekvivalenta potpore" (BEP), odnosno postotka potpore u odnosu na opravdane troškove. Temelj za određivanje ekvivalenta je razina bruto domaćeg proizvoda mjerenog u paritetima kupovne moći u regiji, pa je tako za Sjeverozapadnu Hrvatsku kao najbolje stojeću bruto ekvivalent potpore 40 posto, a za Panonsku i Jadransku Hrvatsku po 50 posto. Pri tom se maksimalni intenzitet potpora izračunava prema veličini poduzeća koje dobiva potporu. Velika poduzeća mogu maksimalno dobiti iznos ekvivalenta, dok se za mala i srednja poduzeća taj prag povisuje za dodatnih 20 vrijednosti BEP-a malim, odnosno 10 posto srednjim poduzećima. Tako statističke regije, koliko god spora oko njih bilo, polako ulaze u svakodnevnicu, s tim da ne treba zaboraviti da one nisu administrativne nego isključivo statističke naravi. Statističari po tom kriteriju, osim prve edicije početkom godine, a kojom su obuhvaćeni podaci do 2005. godine, još ne publiciraju nove, svježe podatke iz kojih bi se vidjelo napredak pojedinih regija. Evidentno je da Panonska regija jača, no i iz mnogih priobalnih krajeva stižu pozitivne vijesti poput one da je u problematičnoj Šibensko-kninskoj županiji u godinu dana nezaposlenost sa 13 tisuća gotovo prepolovljena, odnosno smanjena je na 6 tisuća. No i statističari Državnog zavoda za statistiku također su uključeni u izradu spomenutih studija koje se pripremaju u okviru i za potrebe strategije regionalnog razvoja, pa će se kroz mjesec-dva dobiti i mnogo kvalitetnija slika sadašnjeg stupnja razvoja hrvatskih regija.
Sjeverozapad se približava Europi Sjeverozapadna Hrvatska već je, zbog Zagreba, blizu razini od 75 posto prosjeka europskog BDP-a po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći, a kada se zbog ulaska u EU u procjenu hrvatskog BDP-a uključi i siva ekonomija, vjerojatnost je dodatno veća da će se relativno skoro isključiti mogućnost povlačenja europskih sredstava za ovu regiju. To posebice loše zvuči za Krapinsko-zagorsku županiju, najnezrazvijeniju iz te statističke regije. Za ostale dvije regije analitičari se slažu da u neku ruku i nažalost u navedenom proračunskom razdoblju, dakle do 2020. godine, zasigurno neće preći ključnu granicu i moći će računati na sredstva strukturnih i kohezijskih fondova, odnosno izdašnije regionalne potpore iz državnog proračuna.
Marija Brnić, 31.07.2008. ...
For information at national and regional level click on a country on the mapko klikne na Hrvatsku ima cugu.
