Ovo sam vec stavila na PDF Drustvo, pa tek kasnije vidjela ovaj topic koji definitivno zasluzuje ovakvu vijest, pa neka je i dupla.
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Hammarby Sjöstad - eko grad u StockholmuPrimjer iz dijela Stockholma u kojem se smjestio stakleni grad dokazuje da je 88 posto energije obnovljivo, da se cijeli grad može zimi grijati i ljeti hladiti otpadom Hammarby Sjöstad - dio Stockholma je naselje inspirirano vodom i njenim očuvanjem. Primjer je to simbioze očuvanje prirode, održive gradnje i štednje energije.
Naselje se počelo graditi devedesetih godina prošlog stoljeća, a trebalo je postati Olimpijsko selo za Olimpijadu 2004., za čije se domaćinstvo između ostalih natjecao i Stockholm. Pobjedila je Atena, a Stockolm je na mjestu nekadašnjih dokova i tvornica dobio ekološki grad.
No prvo je trebalo očistiti zatrovano zemljište oko jezera Hammarby, a tek onda prionuti gradnji naselja koje je izgrađeno uglavnom od drveta, čelika, stakla i posebnih, za prirodu neškodljivih vrsta betona.
Stanovnici se, objašnjava voditelj znanstveno-informacijskog centra Hammarbya, odnosno Staklene kuće ili »GlashusEtt«, Erik Freudenthal, zimi griju, a ljeti hlade energijom dobivenom spaljivanjem otpada, preradom otpadnih voda i solarnom energijom. No to nije sve. Otpad iz stanova se podzemnim cijevima vakuumom transportira do nedalekog sakupljališta otpada, nakon čega ga se odvozi u spalionicu. A nakon toga - spaljivanje i pretvaranje u energiju za grijanje, rasvjetu i sl. Šveđani su dokazali da je 88 posto energije obnovljivo, pa većina toplana za pogonsko gorivo koristi otpad. Samo pet posto otpada u Švedskoj odlazi na otvorena odlagališta, dok se sve ostalo pretvara u neku vrst goriva ili energije.
Tako da i svi stanovi u naselju Hammarby - njih 11000, u kuhinjama imaju kućanske aparate koji maksimalno štede energiju, a oko 1000 njih, s tendencijom povećanja tog broja, kuha na bioplin.
Sve su zgrade visoke tri ili četiri kata, a stanovi imaju velike prozore kako bi se dobilo što više dnevnog svjetla. U naselju trenutno radi oko 10.000, a živi oko 25.000 ljudi, uglavnom mladih parova s djecom.
Upravo su djeca, odnosno majke i očevi koji guraju kolica zamrznutim ulicama Hammarbya, jedno od prvih stvari koje upadaju u oči. Eric Freudenthal ističe da je prosjek stanara tog atraktivnog naselja između 25 i 45 godine, a čak 12 posto stanovnika su djeca do pet godina. Naselje će biti u potpunosti izgrađeno 2017., a planira se da će tada u tom dijelu švedske prijestolnice živjeti oko 35.000 ljudi. Graditelji su mislili na sve - postoje dvije škole i dva vrtića, stanovnike do centra Stockholma prevozi tramvaj, ili besplatni trajekt preko jezera, koji svakih 15 minuta, od šest ujutro do ponoći, svaki dan u godini, bez stanke, prevozi putnike s jedne na drugu obalu.
Promišljenom gradnjom i pogodnostima za stanare, upotreba automobila smanjena je za 40 posto, a čak 79 posto stanovnika na posao ili hoda, ili ide biciklom, ili koristi javni prijevoz. Jedna od pogodnosti je tzv. City car, odnosno gradski automobil u vlasništvu naselja Hammarby, a kojeg stanovnici mogu iznajmiti za sve ostale svrhe osim odlaska na posao. Postoji 25 takvih automobila na bioplin, a iznajmljuju se na sat za simboličnu cijenu. Na ulicama naselja niti nema automobila - samo je par ulica otvoreno za promet, a svim ostalima vladaju pješaci, biciklisti, reoleri, joggeri i djeca. Zatrovano zemljište iz devedesetih je uz nove zgrade dobilo i drvorede lipa, a kažu stanovnici, vratile su se i životinje. Pošto je naselje na rubu Stockholma, u njega povremeno zaluta i poneki znatiželjni los, a u vodama koje ga okružuju sada se mogu uloviti i pristojne ribe. Treba napomenuti da u Švedskoj za amaterski ribolov sa štapom ne treba dozvola, pa tako ribiči poredani na mostovima u gradu koji je sam po sebi smješten na 14 otoka, nisu rijetkost. Stanovnici Hammersbya će ponosno istaknuti da se ljeti može kupati na jezeru i kanalima, na što prije desetak godina nitko nije ni pomišljao. U gradnju Hammersbya uloženo je 4,5 milijardi eura, no da ne bi bilo zabune, ne radi se o državnom ili gradskom novcu (grad Stockholm je uložio samo manji dio spomenute svote), već o privatnim građevinskim kompanijama koje su prepoznale dobru priliku, pa se njih 25 udružilo i sagradilo naselje. Ovakva ekološka naselja se sada šire što glavnim gradom Švedske, što svijetom, pa su za tzv. Hammersby model zainteresirane mnoge zemlje svijeta. Erik Freudenthal napominje da naselje godišnje obiđe između 11 i 12 tisuća posjetitelja - od školske djece do svjetskih političara.
A svima se predstavlja isto - održivi razvoj i simbioza s prirodom - vođenje računa o onome što bacamo u smeće i gdje to smeće bacao. Što sve što ne bi trebali, a bacamo u WC školjku, ili koliko vode potrošimo tuširanjem. A i Hammersbyu su uobičajeno potrošnju vode po osobi od 200 litara dnevno smanjili na 150 litara, a cilj je 100 litara potrošene vode po osobi.
Zanimanje za stanove u eko-naselju je i više nego veliko. Zgrada koja još nije ni do kraja sagrađena, već je rasprodana, a na listi čekanja za najam ili kupnju stana u Hammersbyu je trenutno oko 3000 ljudi. Najteže se prodaju veliki stanovi - oni po sto i više kvadrata. Cijena kvadrata se kreće od 3500 do 6000 eura, ovisno o položaju stana. Najcjenjeniji su oni s pogledom na vodu. Najveći su stanovi oko 140 četvornih metara, dok su najmanji između 35 i 40 kvadrata.
Mjesečno za održavanje zgrada stanari izdvajaju između 400 i 500 eura. Cijene stanova koji se u Hammersbyu daju u najam kreću se od 850 eura, pa naviše, ovisno o veličini stana.
link
