Jump to content


Photo
- - - - -

Vesti iz ekologije


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
61 replies to this topic

#31 vmechanin

vmechanin
  • Members
  • 152 posts

Posted 26 November 2008 - 02:00

http://www.b92.net/i...p;nav_id=327762

Zagađene podzemne vode :ph34r:
8. novembar 2008. | 04:02

Dve trećine podzemnih voda u Srbiji je zagađeno, pokazuje istraživanje Agencije za zaštitu životne sredine, prenosi "Danas".

Više od 70 odsto građana Srbije na raspolaganju ima vodu čiji je mikrobiološki i fizičko-hemijski sastav neispravan. U pitanju su podzemne vode, koje kasnijom preradom služe kao voda za piće. :D

Prema podacima Agencije, dobijenim na osnovu sistematskih istraživanja obavljenih od 2001. do 2007. godine, najlošiji kvalitet podzemnih voda zabeležen je na teritoriji Vojvodine, dok je malo bolji u ostalom delu Srbije. :D

Kada je rečo površinskim vodama, njihov ukupan kvalitet je označen kao dobar, mada još uvek znatno lošiji od kvaliteta evropskih voda. :)

#32 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 10 December 2008 - 09:39

Podrška proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora energije

Na konferenciji ,, Drvna biomasa – izbor Srbije za 21. vek” Dejan Stojadinović, pomoćnik ministra rudarstva i energetike u Vladi Srbije, najavio je 2. decembra, da je u toku priprema sistema podrške u skladu s kojim bi država trebalo da pomogne investitorima koji će proizvoditi električnu energiju iz obnovljivih izvora energije.
Stojadinović je rekao da će svim investitorima koji budu želeli da proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora biti omogućeno da sa ,,Elektroprivredom Srbije” zaključe ugovor na 12 godina, koji će im garantovati otkupnu cene električne energije od 11,4 do 13,6 evro centi po kilovat-času.
Resorno ministarstvo planira da probleme u vezi sa obnovljivim izvorima energije reši kroz izmene i dopune Zakona o energetici, a u pripremi i podzakonska regulativa koja se odnosi na ovu oblast.
Prema Stojadinovićevim rečima, rok za usvajanje podzakonske regulative iz oblasti obnovljivih izvora energije je 1. jul 2009. godine.
Srbija je veoma bogata potencijalima obnovljivih izvora energije, a najveći potencijal je poljoprivredna i drvna biomasa, ukazao je Stojadinović i napomenuo da se ukupan potencijal biomase procenjuje na 2,4 miliona tona ekvivalenta nafte.
Branko Glavonjić, profesor na Šumarskom fakultetu u Beogradu, rekao je da u Srbiji polako počinje da funkcioniše tržište energije na bazi drvne biomase i izrazio očekivanje da će naredna godina biti ključna za početak masovnijeg korišćenja energenata na bazi drveta kako u individualnim domaćinstvima, tako i u javnim sistemima u Srbiji.
Ove godine prvi put u našoj zemlji fosilno gorivo u javnom sistemu zamenjeno gorivima na bazi drvne biomase, tako da dve toplane ,,Beogradskih elektrana” od sredine oktobra rade na toj bazi.
Predavači na konferenciji bili su vodeći stručnjaci iz oblasti korišćenja drvne biomase kao energenta iz Austrije, SAD, Nemačke, Italije, Škotske, Litvanije i Slovenije, kao i predstavnici kompanija i javnih preduzeća koje se bave šumarstvom iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Organizatori konferencije su Šumarski fakultet u Beogradu, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo rudarstva i energetike i Komitet za drvo evropske ekonomske komisije Ujedinjenih nacija iz Ženeve.
Izvor: Ekološki bilten; S.V.

#33 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 10 December 2008 - 09:41

,, Zabranjeno sekiranje ”

Zelena patrola, koju čine studenti koji se bave zaštitom životne sredine i ekologijom iz Novog Sada, pokrenuli su kampanju pod nazivom ,,Zabranjeno sekiranje“, s ciljem da se smanji neplanska seča jele i hrasta u vreme novogodišnjih i božićnih praznika.
Mada su najlepši praznici pred nama, postavlja se pitanje zašto kvariti praznično zadovoljstvo građanima?
- Problem s kojim se suočavamo je mala pošumljenost Vojvodine, pre letnjih požara je bila ispod šest odsto, a poznato je da je minimum po evropskim standardima 14 odsto, kaže Andor Luhović, koordinator Zelene patrole. - Uprkos svemu, pa i posledicama koje slede po zdravlje građana, u vreme novogodišnjih i božićnih praznika se seku jele i hrast. Tokom naše kampanje mi ćemo pokušati da građane odvratimo od toga da kupuju sečenu jelku i da seku mladi hrast. To je pogrešan način da obraduju svoju decu! Prema principima održivog razvoja, mi moramo zaštititi i unaprediti životnu sredinu, kako bi buduće generacije mogle na kvalitetan način zadovoljiti svoje potrebe.
S obzirom na to da Zelenu patrolu čine studenti završnih godina sa Fakulteta tehničkih nauka, smera inženjeri zaštite životne sredine i strudenti Prirodno matematičkog fakulteta – departmana za biologiju i ekologiju, ne treba sumnjati u uspeh ove kampanje. Životno opredeljenje i obrazovanje ovih maldih ljudi usmereno je na zaštitu životne sredine i očuvanje prirode, a ova kampanja je samo početak dugoročne i sistematične akcije koja će imati dva jednako važna aspekta - sprečavanje nekontrolisane seče i pošumljavanje!
- Mada su slične akcije završavale bez značajnih i vidljivih rezultata mi smo optimisti i moram priznati da optimizam crpimo iz bezrezervne podrške koju dobijamo od relevantnih institucija, Republičkog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Ministarstva zaštite životne sredine i prostornog planiranja, Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj, Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, Gradske uprave za zaštitu životne sredine, JP ”Nacionalni park Fruška gora”, JP ”Gradsko zelenilo”.... Andor Luhović budući inženjer zaštite životne sredine. - Veoma je značajna podrška koju imamo i od RTV Vojvodine, zatim Udruženja eko novinara ”Eko vest”, Ekološkog časopisa ,,Eko list” i drugih medija, koji redovno i adekvatno prete aktivnosti Zelene patrole. Međutim, najdragocenija i najznačajnija nam je podrška koju dobijamo od Novosadskog humanitarnog centra. Oni su nam omogućili korišćenje njihovih resursa, kako bismo bili efikasni i prepoznatljivi. A. B.
Izvor: Ekološki bilten

#34 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 16 December 2008 - 09:14

Sve manje životinja na planeti

OSLO, 8. novembar 2008 - Delfin iz reke Jangcekjang, rovac sa Božićnih ostrva, venecuelanska "smrdljiva žaba" i mnoge druge životinjske vrste na pragu su istrebljenja ili su već nestale sa lica Zemlje, baš u trenutku kada Ujedinjene nacije upozoravaju svet da ulazimo u doba slično onome kad su nestali dinosaurusi.
Sem Tarvej, iz Zoološkog društva u Londonu, proveo je skoro tri meseca ispitujući kineske ribare da li su videli delfina sa Jangcekjanga.

"Bajđi", kako ga Kinezi zovu, nije viđen još od 2002. godine i najverovatnije će se uskro naći na listi 300 već izumrlih vrsta.

To će biti prvi sisar, težak više od 100 kilograma, koji je izumreo, posle karipske foke, iščezle još u deceniji 50-ih.

Hilton-Tejlor: Dokazi pre zaključka

"Da bismo rekli da je neka vrsta izumrla, potrebno je da prikupimo mnogo dokaza, a za to treba mnogo godina rada", izjavio je Rojtersu Krejg Hilton-Tejlor, koji radi na utvrđivanju takozvane Crvene liste Međunarodnog saveza za očuvanja prirode.

Naučnici, koji rade na izučavnju ugroženih vrsta, nastoje da utvrde uz pomoć noćnih zamki i neprestanog praćenja da li su pojedine vrste zaista potpuno iščezle.

Za pet vekova 30 vrsta manje

Rovac sa Božićnih ostvra nije viđen na tom australijskom ostrvu još od 1985. godine, a ni venecuelanska "smrdljiva" žaba.

Od 1500. godine do danas, na našoj planeti je izumrlo je 26 vrsta sisara. Što vreme, međutim, više odmiče, izumiranje je sve brže pa je za minulih nekoliko vekova sa lica Zemlje nestalo još 29 vrsta.

Sve više vrede

Zanimljivo je da vrste u izumiranju mogu imati veliku ekonomsku vrednost, poput austarlijske žabe, koja nosi svoje mlade u želucu i zato bi mogla da naučnicima ukaže na način lečenja čira.

Dobar je i primer južnoafričke antilope plavih leđa, koja bi mogla da znatno doprinese unapređenju turizma.

Vaskrsavanje vrsta

I dok većina vrsta neizbežno odlazi u prošlost, postoje i retki izuzeci "vaskrsenja" koji ulivaju nadu - poput džinovskog guštera sa Kanarskih ostrva koji je pononvo viđen u La Palmi posle ravno 500 godina.

Isti slučaj je i sa australijskim noćnim papagajem koji je, posle mnogo godina, ponovo viđen 2006. godine.

Oduševljenje je izazvala i zelena leptirica sa Havaja koju su naučnici već bili proglasili izumrlom, kada je pre par godina iznenada upala u mrežu naučnika.

Hofman: Oprezno sa presudom

Prema rečima Majka Hofmana, koji izvodi globalne projekte za Međunarodni savez za očuvanje prirode, naučnici moraju da budu veoma oprezni kad neku vrstu proglašavaju izumrlom, jer se tu radi o konačnoj "presudi".

"Verovatno izumrla" je kategorija, koja je toliko široka da ne uključuje ni belog detlića, pticu koja je poslednji put viđena u Arkanzasu (SAD) 2004. godine.

Bučart: Nestalo 150 vrsta ptica

"Taj detlić nikada nije uvršten na listu 'verovatno izumrlih' zato što ga naučnici viđaju na svakih 20 do 30 godina na Kubi", istakao je Hilton-Tajlor.

U izveštaju Stjuarta Bučarta, eksperta za ptice iz 2006. godine, stoji da je od 1500. godine do danas nestalo 150 vrsta ptica, što znači da su nestajale po stopi od 0,3 odsto godišnje.

Ujedinjene nacije su prošle godine saopštile da će za par decenija biti ugrožena gotovo trećina životinjskih vrsta na svetu u slučaju da temperatura na Zemlji poraste za jedan Celzijusov stepen. U nedavno obelodanjenoj studiji, procenjuje se da će u budućnosti biljne i životinjske vrste nestajati mnogo brže nego što su otkrivane - po tri na sat.

Izvor: RTV

#35 U prolazu

U prolazu
  • Members
  • 2,098 posts

Posted 14 January 2009 - 16:45

Norwegian philosopher Arne Naess dies at 96
By DOUG MELLGREN

OSLO, Norway (AP) — Norwegian philosopher, writer and mountaineer Arne Naess, best known for launching the concept of "deep ecology," has died, his publisher said Tuesday. He was 96.

Naess is credited with creating the deep ecology concept, promoting the idea that Earth as a planet has as much right as its inhabitants, such as humans, to survive and flourish. He cited the 1962 book "Silent Spring," by Rachel Carson as a key inspiration.

Naess' publisher, Erling Kagge, told The Associated Press that the philosopher died in his sleep Monday.

"Naess' ecological philosophy is still important to Greenpeace," said Truls Gulowsen, leader of the group's Norwegian division. He said Naess was the first chairman of Greenpeace Norway when it was founded in 1988.

Arne Dekke Eide Naess was born on Jan. 27, 1912 in Oslo, the son of banker and businessman Ragnar Naess and Christine Dekke.

He earned a doctorate at the University of Oslo and, at age 27, became its youngest professor. He wrote numerous books and articles, including what the University of Oslo called his key work "Interpretation and Preciseness."

Naess was also a driven mountaineer, and led the first expedition to conquer the 7,708 meter (25,289 foot) mountain Tirich Mir in Pakistan in 1954. He led a second Norwegian expedition up the mountain in 1964.

After stepping down from his university post in 1970, he became active in protecting the environment, writing extensively on the subject and joining protests.

Funeral plans have not yet been released.

#36 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 20 January 2009 - 21:13

Nenad Sekulić, načelnik Odeljenja za biodiverzitet Zavoda za zaštitu prirode Srbije

215 biljnih i 429 životinjskih vrsta pod najstrožijim stepenom zaštite države

U Srbiji postoji 215 vrsta biljaka i 429 vrsta životinja koje su kao prirodne retkosti stavljene pod najstroži stepen zaštite države, kaže Nenad Sekulić, načelnik Odeljenja za biodiverzitet Zavoda za zaštitu prirode Srbije.
On je ukazao da su među ugroženim životinjama 273 vrste ptica kao i 66 vrsti sisara. Zaštićena je i 41 vrsta beskičmenjaka, 34 vrste insekata i 15 vrsta riba. Među zaštićenim životinjama su pojedine vrste pelikana, roda, beloglavi sup, rečni rak, bubamara, žabe, belouške, šarke. Zaštićene biljke su Pančićeva omorika, molika, beli i žuti lokvanj, banatski i kosovski božur, đerdapska i šarplaninska lala, iđirot i brojne vrste orhideja, piše ,,Blic”.
Prema rečima Sekulovića, za te vrste postoji zabrana korišćenja, uništavanja i preduzimanja drugih aktivnosti kojima bi se mogle ugroziti one same ili njihova staništa.
,,To podrazumeva zabranu branja, sakupljanja, sečenja ili čupanja iz korena, zatim hvatanje, zarobljavanje, ubijanje ili ozleđivanje životinja, uništavanje ili sakupljanje njihovih jaja, prikazivanje u komercijalne svrhe i slično”, naveo je on.
Sekulović je dodao da bi te vrste bez posebnih mera zaštite zbog ugroženosti svog opstanka u prirodnim staništima ubrzo iščezle i precizirao da su one zaštićene Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti, koja je doneta 1993. godine.
Prema njegovim rečima određene vrste gljiva, biljaka i životinja, koje su manje ugrožene, obuhvaćene su Uredbom o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divlje flore i faune sa ciljem da im se smanji stepen ugroženosti ili da se spreči mogućnost da postanu ugrožene.
On je naveo da se ta Uredba iz 2008. godine odnosi na 94 vrste biljaka, tri vrste lišajeva i 15 vrsta gljiva, jednu vrstu riba, kornjača i zmija, tri vrste žaba, tri vrste puževa i jednu vrsta pijavica.
Sekulić je precizirao da se na godišnjem nivou određuju dozvoljene količine i vreme kada se mogu određene vrste biljaka i životinja sakupljati i područja na kojima se to može činiti.
Na teritoriji Srbije kao nestale vrste smatraju se crni lešinar, bela kanja, mala droplja, orao bradan, tetreb ruževac...
Sekulović je istakao da država zaštitom delova teritorije čuva svoja najvrednija područja. Sakupljanje podataka o ugroženim i iščezlim vrstama važno je za izradu specijalizovanih naučno-stručnih publikacija - crvenih lista, na osnovu kojih se potom donose zakoni i uredbe u toj oblasti.
Svoju prvu Crvenu knjigu Srbija je dobila 1999. godine i ona se odnosi na iščezle i krajnje ugrožene biljne vrste. U njoj su, pored ostalog, navedene četiri vrste i podvrste koje su nepovratno izgubljene iz svetskog genofonda, a živele su samo u Srbiji.
Druga Crvena knjiga je doneta 2003. godine i odnosi se na dnevne leptire.

#37 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 01 February 2009 - 23:35

Upozorenja naučnika

U narednih pola veka mogla bi da nestane još četvrtina svetskih prašuma

U Vašingtonu je ovih dana održan skup naučnika posvećen sadašnjosti i budućnosti tropskih prašuma koji je organizovala Institucija „ Smitsonijen". U tropskim prašumama širom planete, najveća je koncentracija različitih vrsta i najveća biološka raznovrsnost na svetu. Sada su međutim velike površine prašuma već iskrčene i mnoge vrste su nestale ili su na putu da nestanu. Naučnici za to vreme odmeravaju šanse za opstanak prašuma i njihovu budućnost.
„Smatra se da je oko 25 odsto poznatih živih vrsta sisara u opasnosti od istrebljenja, a većina je na područjima tropskih prašuma.“Kristijan Samper, direktor Nacionalnog prirodnjačkog muzeja, koji je organuizovao skup, kaže da je u proteklih 150 godina nestala najmanje četvrtina svetskih prašuma.
„Najviše zabrinjava to što procenjujemo da bismo u narednih 50 godina mogli da izgubimo još 25 odsto.“
Samper i drugi naučnici su saglasni da taj gubitak izaziva kombinacija faktora, među kojima je ipak najvažnije krčenje zemlje - radi drvene građe i zemljoradnje. Dodatne opasnosti predstavljaju prenaseljavanje, zagađenje i klimatska promena, širenje agresivnih vrsta i lov.
Smitsonijenov Institut za tropska istraživanja u Panami je najstariji i najveći istraživački centar za tropsku biologiju na svetu. Eldridž Bermingem, direktor centra, kaže da je prašuma u nekim regionima zaista u kritičnom stanju.
„U ovom trenutku u pogledu izumiranja najviše zabrinjava jugoistočna Azija.“
Najdžel Stork, naučnik sa Univerziteta u Melburnu u Australiji, kaže da je izumrlo najviše vrsta insekata, koji imaju ključnu ulogu. On objašnjava šta se dogodilo kada je u Australiji pre mnogo decenija počela da se gaji stoka.
„Nije bilo prirodnih organizama koji bi razložili kravlju balegu i hiljade hektara su bile pokrivene balegom koja se umesto za tri meseca kao ovde u Sjedinjenim Državama, u Australiji razlaže sedam godina. A bilo je mnogo vrsta muva.“
Elizabet Benet, iz Programa za lov i prirodnu razmenu Društva za konzervaciju prirode, kaže da je komercijalni lov postao globalni biznis, zahvaljujući kojem se razvijene zemlje snabdevaju egzotičnim vrstama mesa, životinjama, krznom i trofejima - kao što su slonovske kljove i lavlje glave.
„Samo u 2000-oj godini, Sumatra je izvozila u Kinu 25 tona kornjača nedeljno.“ Ona objašnjava da kompanije za eksploataciju drveta grade puteve kroz zabačena područja, čineći ih pristupačnijim za lovce. Ali u perspektivi najviše užasava takozvani „sindrom prazne šume“.
„Sindrom prazne šume je pojava u kojoj imate prilično netaknutu šumu. Ako je posmatrate na satelitskim snimcima ili iz aviona, ona deluje kao zaista lepa šuma. Ali u njoj je sve već potamanjeno, tako da je zavladala tišina.“
Većina naučnika je saglasna da bi prašuma u jednom ili drugom obliku mogla da preživi, ali da bi mnoge vrste velikih životinja mogle da izumru. Što znači da bismo mogli da ostanemo samo s vegetacijom, u svetu koji je izgubio svoju ravnotežu. VOA

#38 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 01 February 2009 - 23:39

Sistem ekološkog menadžmenta ISO 14000

Zaštita i unapređene životne sredine, s kraja prošlog i početkom ovog veka, stoji na vrhu univerzalnih svetskih problema. Pravo na zdravu životnu sredinu, tzv. “ekološko pravo”, predstavlja platformu za novi svetski poredak. Način njegovog ostvarivanja svetu je poznat kao strategija održivog razvoja. Težnja civilizacije ka poboljšanju kvaliteta životne sredine dovela je, preko svetskog tržista, do globalne standardizacije sistema upravljanja i obezbeđenja kvaliteta. Time je proizvod svakog preduzeća stavljen pod nadzor, ali su ulazi i izlazi produkcije ostali nestandardizovani u ekološkom smislu- u smislu eksploatacije resursa životne sredine, zagađenja...
Zbog toga je, naredbodavno, usledila “ekološka standardizacija” - međunarodni standardi ISO 14 000, za upravljanje zaštitom životne sredine, namenjeni organizacijama u celom svetu. U susret novim međunarodnim standardima, polovinom 1995. god., Vlada Republike Srbije je prihvatila koncept ekološkog menadžmenta, za ekološko upravljanje u preduzećima. Mnoge stručne i naučne institucije su prihvatile principe i zahteve Programa ekološkog menadžmenta, a veliki broj preduzeća javile su se kao pilot firme, dobrovoljno da uvedu sistem novih ekoloških normi i načina ponašanja, čija su rukovodstva donela odluku da “ekološki” razmišljaju o uticaju svoje proizvodnje na životnu sredinu i kvalitet sirovina, poluproizvoda i proizvoda. Prve pilot- firme, dobrovoljne da uvedu sistem eko menadžmenta, bile su: Rafinerija nafte - Novi Sad, Nisal – Niš, Beočinska cementara - Beočin, Župa - Krusevac, ICN Galenika - Zemun, Hemofarm, Vršac.U isto vreme, savezni organi donose seriju jugoslovenskih standarda JUS ISO 14 000, na temeljima već sprovedenih aktivnosti na uvođenju serije JUS ISO 9 000. Takođe je, poslovni savet za održivi razvoj- BCSD (Bussiness Council for Sustainable Development), na čiji predlog su UN i predložile osnivanje novog ISO komiteta (ISO TC 207) preuzeli pristup primenjen u standardima ISO 9000 i iskoristili u oblasti ekološkog upravljanja, ali i da treba ovu materiju potpuno odvojiti od standarda serije ISO 9 000 za upravljanje kvalitetom proizvoda.
Tehnički komitet ISO TC 207 sadrži sledeće podkomitete (SC) i radne grupe (WG): SC 1- sistem ekološkog upravljanja (14 000- 14 009), SC 2- ekološko poveravanje (14 010- 14 019), SC 3- ekološko obeležavanje (14 020- 14 029), SC 4- ocenjivanje ekološkog učinka (14 030- 14 039), SC 5- ocenjivanje životnog ciklusa (14 040- 14 049), SC 6- termini i definicije (14 050- 14 059)
Standarde serije ISO 14 000 ne treba shvatiti kao novu obavezu i nov potencijalni uzrok povećanja troškova proizvodnje. Umesto da sve strožije ekološke standarde doživljavaju kao pretnju, rukovodioci svetski uspešnih kompanija ih, pre svega, doživljavaju kao veliki izazov. Smatraju, da je kroz tržisnu utakmicu, moguće obnoviti degradiranu životnu sredinu, kao i da ekološki prihvatljiva poslovna aktivnost istovremeno može biti jako profitabilna. Razvijene korporacije Evrope i sveta odavno su preuzele aktivnosti koje se odnose prema rešavanju ekoloških problema, ubirući plodove svog angažmana godinama, a kompanijama Srbije ostaje samo da slepo prate dešavanja u svetu i pozitivne rezultate očekuje na duže staze, nakon poštovanja i primene zakonske regulative i primene novih zelenih tehnologija.
Izvor: Ekološki bilten, Ana Stefanović

#39 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 25 February 2009 - 22:54

NOMINACIJA ĐAVOLJE VAROŠI ZA SVETSKU PRIRODNU BAŠTINU PRI UNESCO

Attached File  djavoljavaros.jpg   49.5KB   41 downloads

Zavod za zaštitu prirode Srbije, predložio je Đavolju varoš, kao prirodno dobro posebnih vrednosti od svetskog značaja, za upis u Listu svetske baštine. Konvencijom o zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine (Convention concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage), koja je usvojena 1972. godine,Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu – UNESCO, štiti od devastacije i uništenja prirodnu i kulturnu baštinu koja po svojoj jedinstvenosti i neprocenjivoj vrednosti prevazilazi nacionalne okvire, kao nasleđe čitavog čovečanstva.

Nominacija Đavolje varoši za svetsku baštinu podrazumeva pripremu stručne dokumentacije kojom se dokazuje ispunjavanje uslova za upis u Listu svetske prirodne baštine. Pored posebnih vrednosti dobra, ono mora i da ispunjava bar jedan od deset kriterijuma UNESCO. Od potrebnih kriterijuma, Đavolja varoš svakako ispunjava sedmi i osmi kriterijum: da je „nenadmašan prirodni fenomen ili područje od izuzetne prirodne lepote i estetskog značaja“, i da „predstavlja istaknut primer reprezentativnog osnovnog stadijuma istorije Zemlje, uključujući obeležja života (npr. fosili), tekuće značajne geološke procese u razvoju oblika tla, ili značajne geomorfološke ili fizičkogeografske karakteristike”. Značajno je i angažovanje staraoca ovog zaštićenog prirodnog dobra, preduzeća „Planinka“ iz Kuršumlije, koji od 1959. godine sprovodi mere zaštite, ali i nastoji da popularizuje i doprinese razvoju područja.

Direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije prof. dr Nenad Stavretović, na konferenciji za novinare koja je organizovana tim povodom, istakao je da će, ukoliko nominacija bude prihvaćena, Đavolja varoš biti prvo prirodno dobro upisano na Listu svetske prirodne baštine. Od ukupno 878 dobara, koji se nalaze u 145 zemalja potpisnica konvencije, iz Srbije, na ovoj listi do danas uvršteni su Stari Ras i Sopoćani (1979), manastir Studenica (1986), manastiri Dečani, Pećka patrijaršija, Gračanica i Bogorodica Ljeviška objedinjeni pod imenom „Srednjovekovni spomenici na Kosovu“ (2004, 2006) i Arheološko nalazište Gamzigrad – Romuliana. „Srednjovekovni spomenici na Kosovu“ u Srbiji, nalaze se takođe i na Listi svetske baštine u opasnosti (the List of World Heritage in danger) sa još 29 dobara iz sveta. Nominacija Đavolje varoši je složen postupak, objasnio je on. Uredbom o zaštiti donetoj 1995. godine, Spomenik prirode „Đavolja varoš“ zaštićen je na površini od 67 ha. U postupku je proširenje zaštićenog dobra na 1014 ha, shodno jednom od kriterijuma, da prirodno dobro na Listi svetske baštine ne može biti manje od 1000 ha. U prvoj fazi postupka Komitet za svetsku baštinu odlučuje o prihvatanju prijave za nominacije, što se očekuje do kraja maja meseca ove godine, a potom upućuje ekspertske ekipe koje obilaze prirodno dobro, dok će konačna odluka, da li će Đavolja varoš postati deo svetske prirodne baštine, biti doneta tokom naredne godine.

Prošle godine je lokalitet Đavolja varoš posetilo više od 50.000 turista, a ove godine se očekuje više od 100.000 turista. Značajan podsticaj razvoju turističkih sadržaja u ovom delu Srbije dalo je i kandidovanje Đavolje varoši za sedam svetskih čuda prirode. Dugi krug glasanja trajaće do sedmog jula ove godine, pa je i dalje otvoren poziv građanima na glasaju na www.new7wonders.com. Ova akcija, iako je sasvim drugog, turističko-promotivnog karaktera, svakako može pomoći i nominaciji Đavolje varoši da postane prvo prirodno dobro u Srbiji koje je postalo deo svetske prirodne baštine.

Izvor: Stakleno zvono

#40 Mile_Tranzicija

Mile_Tranzicija
  • Members
  • 1,653 posts

Posted 19 March 2009 - 19:22

Opste je poznato da u Srbiji recikliranje nije zastupljeno u dovoljnoj meri, i da ima mesta za dosta novih centara za recikliranje ako ih tako mogu nazvati, mene zanima, ako ima neko upuceniji, ko mi moze dati vise informaciju o stvaranju centra za reciklazu, konkretno me zanima koliko je para potrebno ( za pocetak papir, plastika, limenke i sl ) koji su uslovi potrebni da bi se dobila dozvola , generalno sva pitanja vezana za osnivanje preduzeca koje bi se bavilo tom delatnoscu. Malo ovo deluje zbrda zdola, ali nadam se da shvatate sustinu, zahvalan sam za svaku ifnormaciju.

#41 decko koji razmislja

decko koji razmislja
  • Members
  • 5 posts

Posted 21 March 2009 - 22:00

Cuo sam danas popodne na 92-ci da je u pripremi zakonski akt kojim bi se u cenu IT uredjaja (zabavna elektronika, kompjuteri, itd) ugradjivao novac koji bi se koristio za reciklazu takvih tipoav uredjaja. Ti uredjaji su verovali ili ne veliki zagadjivac jer u sebi sadrze metale i legure a i mnogo plastike koji su nepovoljni po zivotnu sredinu a najcesce se bacau na djubrista.

Ima li neko vise informacija. Pomenuto je i da ce se podsticati otvaranje centara za reciklazu IT uredjaja.

#42 Sleepers

Sleepers
  • Members
  • 8,129 posts

Posted 22 March 2009 - 20:17

Ovo sam vec stavila na PDF Drustvo, pa tek kasnije vidjela ovaj topic koji definitivno zasluzuje ovakvu vijest, pa neka je i dupla. :ph34r:

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------





Hammarby Sjöstad - eko grad u Stockholmu
Primjer iz dijela Stockholma u kojem se smjestio stakleni grad dokazuje da je 88 posto energije obnovljivo, da se cijeli grad može zimi grijati i ljeti hladiti otpadom
Hammarby Sjöstad - dio Stockholma je naselje inspirirano vodom i njenim očuvanjem. Primjer je to simbioze očuvanje prirode, održive gradnje i štednje energije.
Naselje se počelo graditi devedesetih godina prošlog stoljeća, a trebalo je postati Olimpijsko selo za Olimpijadu 2004., za čije se domaćinstvo između ostalih natjecao i Stockholm. Pobjedila je Atena, a Stockolm je na mjestu nekadašnjih dokova i tvornica dobio ekološki grad.
No prvo je trebalo očistiti zatrovano zemljište oko jezera Hammarby, a tek onda prionuti gradnji naselja koje je izgrađeno uglavnom od drveta, čelika, stakla i posebnih, za prirodu neškodljivih vrsta betona.
Stanovnici se, objašnjava voditelj znanstveno-informacijskog centra Hammarbya, odnosno Staklene kuće ili »GlashusEtt«, Erik Freudenthal, zimi griju, a ljeti hlade energijom dobivenom spaljivanjem otpada, preradom otpadnih voda i solarnom energijom. No to nije sve. Otpad iz stanova se podzemnim cijevima vakuumom transportira do nedalekog sakupljališta otpada, nakon čega ga se odvozi u spalionicu. A nakon toga - spaljivanje i pretvaranje u energiju za grijanje, rasvjetu i sl. Šveđani su dokazali da je 88 posto energije obnovljivo, pa većina toplana za pogonsko gorivo koristi otpad. Samo pet posto otpada u Švedskoj odlazi na otvorena odlagališta, dok se sve ostalo pretvara u neku vrst goriva ili energije.
Tako da i svi stanovi u naselju Hammarby - njih 11000, u kuhinjama imaju kućanske aparate koji maksimalno štede energiju, a oko 1000 njih, s tendencijom povećanja tog broja, kuha na bioplin.
Sve su zgrade visoke tri ili četiri kata, a stanovi imaju velike prozore kako bi se dobilo što više dnevnog svjetla. U naselju trenutno radi oko 10.000, a živi oko 25.000 ljudi, uglavnom mladih parova s djecom.
Upravo su djeca, odnosno majke i očevi koji guraju kolica zamrznutim ulicama Hammarbya, jedno od prvih stvari koje upadaju u oči. Eric Freudenthal ističe da je prosjek stanara tog atraktivnog naselja između 25 i 45 godine, a čak 12 posto stanovnika su djeca do pet godina. Naselje će biti u potpunosti izgrađeno 2017., a planira se da će tada u tom dijelu švedske prijestolnice živjeti oko 35.000 ljudi. Graditelji su mislili na sve - postoje dvije škole i dva vrtića, stanovnike do centra Stockholma prevozi tramvaj, ili besplatni trajekt preko jezera, koji svakih 15 minuta, od šest ujutro do ponoći, svaki dan u godini, bez stanke, prevozi putnike s jedne na drugu obalu.
Promišljenom gradnjom i pogodnostima za stanare, upotreba automobila smanjena je za 40 posto, a čak 79 posto stanovnika na posao ili hoda, ili ide biciklom, ili koristi javni prijevoz. Jedna od pogodnosti je tzv. City car, odnosno gradski automobil u vlasništvu naselja Hammarby, a kojeg stanovnici mogu iznajmiti za sve ostale svrhe osim odlaska na posao. Postoji 25 takvih automobila na bioplin, a iznajmljuju se na sat za simboličnu cijenu. Na ulicama naselja niti nema automobila - samo je par ulica otvoreno za promet, a svim ostalima vladaju pješaci, biciklisti, reoleri, joggeri i djeca. Zatrovano zemljište iz devedesetih je uz nove zgrade dobilo i drvorede lipa, a kažu stanovnici, vratile su se i životinje. Pošto je naselje na rubu Stockholma, u njega povremeno zaluta i poneki znatiželjni los, a u vodama koje ga okružuju sada se mogu uloviti i pristojne ribe. Treba napomenuti da u Švedskoj za amaterski ribolov sa štapom ne treba dozvola, pa tako ribiči poredani na mostovima u gradu koji je sam po sebi smješten na 14 otoka, nisu rijetkost. Stanovnici Hammersbya će ponosno istaknuti da se ljeti može kupati na jezeru i kanalima, na što prije desetak godina nitko nije ni pomišljao. U gradnju Hammersbya uloženo je 4,5 milijardi eura, no da ne bi bilo zabune, ne radi se o državnom ili gradskom novcu (grad Stockholm je uložio samo manji dio spomenute svote), već o privatnim građevinskim kompanijama koje su prepoznale dobru priliku, pa se njih 25 udružilo i sagradilo naselje. Ovakva ekološka naselja se sada šire što glavnim gradom Švedske, što svijetom, pa su za tzv. Hammersby model zainteresirane mnoge zemlje svijeta. Erik Freudenthal napominje da naselje godišnje obiđe između 11 i 12 tisuća posjetitelja - od školske djece do svjetskih političara.
A svima se predstavlja isto - održivi razvoj i simbioza s prirodom - vođenje računa o onome što bacamo u smeće i gdje to smeće bacao. Što sve što ne bi trebali, a bacamo u WC školjku, ili koliko vode potrošimo tuširanjem. A i Hammersbyu su uobičajeno potrošnju vode po osobi od 200 litara dnevno smanjili na 150 litara, a cilj je 100 litara potrošene vode po osobi.
Zanimanje za stanove u eko-naselju je i više nego veliko. Zgrada koja još nije ni do kraja sagrađena, već je rasprodana, a na listi čekanja za najam ili kupnju stana u Hammersbyu je trenutno oko 3000 ljudi. Najteže se prodaju veliki stanovi - oni po sto i više kvadrata. Cijena kvadrata se kreće od 3500 do 6000 eura, ovisno o položaju stana. Najcjenjeniji su oni s pogledom na vodu. Najveći su stanovi oko 140 četvornih metara, dok su najmanji između 35 i 40 kvadrata.
Mjesečno za održavanje zgrada stanari izdvajaju između 400 i 500 eura. Cijene stanova koji se u Hammersbyu daju u najam kreću se od 850 eura, pa naviše, ovisno o veličini stana.

link

#43 Rahel

Rahel
  • Members
  • 5,435 posts

Posted 29 April 2009 - 22:20

Štede električnu energiju SMS porukama

Stanovnike mnogih malih nemačkih gradova muka, odnosno ekonomska kriza, naterala je da na nesvakidašnji način štede električnu energiju i to SMS porukama.
Dan planete Zemlje, 22. april, prilika je da se ukaže na njihov primer koji bi možda mogli da slede i mnogi drugi.
Pritisnuti finansijskim nedaćama, sve više nemačkih gradova gasi ulično svetlo. To naravno ne znači da ljudi noću hodaju po mraku, jer su nađena alternativna rešenja.
Prolaznici na raspolaganju imaju sistem paljenja svetla mobilnim telefonom - bilo da pošalju SMS poruku ili da pozovu određeni broj.
Odmah potom se osvetljenje pali i ostaje neko vreme, najčešće 15 minuta a onda se automatski gasi.
Na taj način se štedi struja a ljudi ne ostaju u mraku. Inicijativa koju je pokrenulo nekoliko nemačkih opština daje, kažu, veoma dobre rezultate.
Slanje SMS poruke službi koja automatski uključuje svetla na ulici košta u proseku 50 evro centi.
Ideja je potekla od Ditera Grota a potom je pokrenuta kao pilot projekat u jednom mestu u blizini Hanovera.
Trend se širi i drugim malim gradovima Nemačke, a za ovaj projekat zainteresovane su i ostale zemlje Evropske unije, čiji su budžeti takođe sve tanji.
Na početku su se mnogi plašili kako će to funkcionisati i brinuli da u mraku ne postanu žrtve kriminalaca dok uveče šetaju pse ili se kasno noću vraćaju kući s posla ili iz provoda.
Posebno su bili zabrinuti stariji ljudi koji imaju najviše problema s novim tehnologijama.
Praksa u malim gradovima Nemačke je, međutim, pokazala da zebnji nije bilo mesta.
Potrošnja struje za ulično osvetljenje koje je gorelo po čitavu noć i u perifernim ulicama koje se malo koriste, sada je značajno smanjena. Procenjuje se da je ušteda na godišnjem nivou skoro 70 miliona evra.
Izvor: Agencija Beta

#44 hajkula1

hajkula1
  • Members
  • 85 posts

Posted 29 May 2009 - 14:49

Jedna od mera zaštite okoline jeste i predstojeća zamena običnih sijalica onim „štedljivim“. Evropska komisija, izvršni organ Evropske unije, definitivno je zabranila klasične sijalice, čije bi povlačenje sa tržišta trebalo da počne već ove godine, a da se njihova zamena ekološkim i štedljivim sijalicama obavi do kraja 2012. Objašnjeno je da su fluorescentne sijalice (Compact Fluorescent Light Bulb – CFL), iako 15 do 20 puta skuplje od običnih, vrlo isplative, jer višestruko štede struju, mnogo su bolje po čovekovu okolinu i vek trajanja im je dug – pet godina. Ali ispostavilo se nije sve baš tako.

Svetlost koju emituju je hladna, a “štediša” postiže punu jačinu svetlosti tek nakon nekog vremena (do 3 minuta). Zatim, emisija infracrvenih signala od strana CFL može ometati aparate za daljinsko upravljanje i mobilne telefone. Mnogima nije prijatno ni brujanje koje emituje štedljiva sijalica. Zanimljivo je da CFL vremenom sve slabije svetle, tako da, prema nekim proračunima, pred kraj svog veka emituju samo 70-80 procenata početne količine svetlosti, a traju znatno kraće ako se uključuju na samo nekoliko minuta. Na primer, ako su periodi uključivanja i isključivanja dužine pet minuta, vek sijalice može biti kraći i do 85 procenata... Inače, pri njihovoj proizvodnji troši se neuporedivo više energije nego kada se radi o običnim sijalicama (otud i cena).

A sada ono najvažnije: “ekološke” sijalice sadrže živu, oko 5 miligrama po komadu.
Jedna od preporuka šta učiniti ako vam slučajno ova sijalica pukne, a vi se baš zatekli u toj prostoji, svodi se na sledeće: zaustaviti disanje i izaći iz sobe; malo kasnije ponovo zaustaviti disanje, vratiti se u prostoriju i otvoriti sve prozore; posle dan-dva možete ponovo ući u sobu...

Odlaganje upotrebljenih sijalica poseban je problem, da ne bi došlo do kontaminacije okoline. Jedna studija iz 2008. upozorila je da su plastične kese najgore rešenje, jer iz njih živina para nastavlja da “curi”. Preporučuju se hermetički zatvorene staklene tegle, kao najbolje rešenje za “smeštaj” štedljive sijalice koja je odslužila svoje. A reciklaža košta “k'o svetog Petra kajgana”... Baš neka ekološka sijalica?

#45 nenad bosic

nenad bosic
  • Banned
  • 29 posts

Posted 04 June 2009 - 08:29

Zaduzbina Ilije M. Kolarca
Centar za predavacku delatnost
Predavanje
UTICAJ SUNCEVIH VETROVA NA KLIMU I SUMSKE POZARE
Predavac dr Milan Radovanovic,
naucni saradnik Geografskog instituta u Beogradu
Cetvrtak, 4. 6. 2009. u 18.00 sati u Maloj sali
Ulaz slobodan

Dobrodosli!

Edited by nenad bosic, 04 June 2009 - 08:32.