Plate u svim drzavnim sluzbama su u ovom trenutku nerealno visoke i kao takve ugrozavaju drzavu. Dovoljan dokaz da je to tako je cinjenica da svi jure posao u drzavnoj sluzbi...
Plate su prevelike u odnosu na to koliko privreda moze da istrpi i prevelike u odnosu na plate u privredi. Javna potrosnja nije toliko velika, ali je deo koji iz nje odlazi na plate preveliki pa samim tim nema sredstava za ulaganja u poboljsanje uslova pre svega za ucenike, pa samim tim i za profesore.
I za svakog ko je nezadovoljan platom u drzavnom sektoru postoji jednostavno resenje, bas kao i svuda u svetu. Dajte otkaz, nadjite drugi posao, bolje placen. Ako vredite, to van nece biti problem. Ako to ne mozete jer se vasa profesija ne trazi i ne placa dovoljno, promenite profesiju i pocnite drugu karijeru. Samo nemojte da kukate vise kao ranjene mecke, nego ucinite nesto da to promenite ako vam ne valja.
Slazem se sa mnogim detaljima iz Djocinog posta. Kao potvrdu toga prilazem ovaj link. To je budzet za 2008 godinu u kome se vidi da rashodi za zaposlene iznose 176.711.530.331 dinara. Ukupni planirani izdatci su 654.429.163.862 dinara sto je oko 27%, a kapitalni izdatci zajedno sa sredstvima iz NIP-a su 65.877.806.100 dinara ili oko 10% budzeta. Tj. na plate se potrosi 2.7 puta vise nego sto se ulozi u infrastrukturu (gde po meni spadaju i skole i skolski toaleti, ali i zeleznicke stanice i tako dalje).
Ako pogledamo sta kaze zavod za statistiku, sto se tice plata u periodu od 2002 do 2007, prema delatnostima, jasno je uocljiv trend da su najvise prosecne plate u sektorima gde dominira drzava ili sama drzavna uprava. Samo da se ogradim, jedini sektor koji sisa drzavu je "Finansijsko posredovanje" (prosek 2007, bruto 82K, neto 58K, rast prema 2006 oko 20%) - bezobraznici jedni.
A za njima ide proizvodnja elektricne energije, gasa i vode (2007, B-53K N-37K rast oko 25% prema 2006), cuveno vadjenje ruda i kamena (2007, B-49k, N-34k rast isto oko 25%) i na zacelju drzavna uprava i socijalno osiguranje (2007, B-47k N-34k i rast oko 17%). Samo da napomenem da su ranijih godina, naprimer 2006 prema 2005 plate drzavne uprave i socijalnog osiguranja rasle sporije. Koga interesuje, pogledace detalje. Takodje, obratite paznju na razliku izmedju bruto i neto plata, velika je zar ne? A sta dobijate kao nadoknadu za doprinose koje placate? Znaci u 4 najvisa proseka plata u zemlji 3 cine sektori kojima dominira drzava na ovaj ili onaj nacin.
Neki, ocigledno ne razumeju da je privatni sektor motor privrede i da od razvoja privatnog sektora (i iskljucivo od privatnog sektora) zavisi ekonomsko blagostanje u zemlji. I da upravo taj privatni sektor obezbedjuje i plate i penzije i sve ostalo. Znaci, dugorocno, nema teorije po kojoj plate u drzavnoj upravi rastu brze od rasta produktivnosti privatnog sektora - to je put ka samounistenju privrede. I naravno da cemo da imamo inflaciju toliku koliku imamo jer se stalno vrsi pritisak na cene radne snage, a povecanje plata u elektrodistribuciji isto neko treba da omoguci... povecanjem cena elektricne energije koje se posle prenesu na sve ostale proizvode i tako u krug.
Kako ne bi ispao nekonstruktivan - misljenja sam da treba pre svega sprovesti reforme koje ce Srbiju uciniti rajem za strana ulaganja (dok jos mozemo i dok nismo u EU) i da privucemo strane investicije. Zasto je to bitno? Zato da stvorimo nova radna mesta i da na taj nacin uticemo na povecanje cene rada kroz ponudu i potraznju. Onda, malo metla po javnim preduzecima, postavljanje profesionalnog menadzmenta (cak i ne insistiram da se obavi privatizacija!) i vec mozemo negde da krenemo da idemo. Cak, mozda statisticki ostanemo na istoj cifri nakon sto par desetina hiljada neradnika prestanu da primaju plate za svoj nerad. Naravno, ovo je samo pojednostavljenje ali u principu mislim da je to pravac u kom treba gledati.
PS: sad bas gledam i pitam se - ako je prosek plata u vadjenju ruda i kamena takav, koliko li je tamo disparitet izmedju direktora i rudara, naprimer?
edit: typo's
Edited by NenadMM, 10 April 2008 - 23:18.