Prvi balkanski rat (8. oktobar 1912. – 30. maj 1913. godine) [uredi]
Prvi balkanski rat
Prvi balkanski rat je vođen između balkanskih saveznika (Bugarska, Srbija, Crna Gora i Grčka) i Turske. Osmanlijsko carstvo, koje je već 1908. godine bilo uzdrmano Mladoturskom revolucijom, u 1912. je bilo još više oslabljeno i ratom protiv Italije. Tu slabost Turske koriste balkanske zemlje i započinju rat protiv Turske s ciljem osvajanja teritorija Balkana koje se nalaze pod turskom vlasti. Rat je otpočeo 8. oktobra 1912. kada je Crna Gora objavila rat Turskoj.
U manje od dva mjeseca, Turska je izgubila teritorije na skoro cijelom području evropskog kontinenta, pa je uspostavljeno primirje 4. decembra 1912. godine sa svim protivnicima, osim Grčke. Nakon odbijanja ispunjavanja zahtijeva od strane Turske u januaru 1913. godine, rat je nastavljen, gdje je Turska izgubila i utvrde Jedrene, Janjine i Skadar, kao i prevlast na moru od grčke mornarice, pa je 30. maja 1913. godine, pod posredstvom Velikih sila (Austro-Ugarska, Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Italija) uspostavljen mir Londonskim mirovnim ugovorom, po kojem je Turska predala sve svoje teritorije zapadno od linije Enos (obala Egejskog mora) – Midija (obala Crnog mora), kao i ostrva u Egejskom moru, uključujući i Kretu balkanskim saveznicima.
Kao rezultat Prvog balkanskog rata je uspostava Albanije kao nezavisne države, na čemu je insistirala Austro-Ugarska, na štetu zemalja pobjednica, Grčke, Srbije i Crne Gore.
Drugi balkanski rat
Nezadovoljstvo podjelom osvojenih turskih područja, posebno Makedonije, dovelo je do Drugog balkanskog rata. Jedna bugarska formacija je 29. juna 1913. godine po naređenju generala S. Kočeva napala srpske snage na rijeci Bregalnici, a 30. juna i grčke snage na području Soluna. Iako je bugarska vlada pokušala da ospori ratne operacije protiv Srbije i Grčke, Srbija i Grčka su 8. jula 1913. godine objavile rat Bugarskoj. Ubrzo su im se pridružile i Crna Gora i Rumunija, kao i Turska s željom da povrati neka područja koja je tokom prvog balkanskog rata izgubila.
Zbog premoći saveznika, Bugarska je ubrzo bila poražena i prinuđena na mir u Bukureštu 10. augusta 1913. godine, po kojem je Bugarska morala predati područja osvojena u Prvom balkanskom ratu. Veliki dio teritorije dobila je i Rumunija, a Makedonija je bila podijeljena između Grčke i Srbije.
Balkanski ratovi su bili uvod u godinu kasnije Prvi svjetski rat. Naime, od ovih mirovnih ugovora, Srbija je najviše izvukla korist i bila je najmoćnija država na Balkanu, što je dovelo do zategnutosti između Austro-Ugarske i Srbije. Austro-Ugarskoj nije odgovarala moć Srbije na Balkanu, koja je važila kao ruski satelit, u njenim namjerama daljnjeg širenja na istok ka Solunu (Drang nach Osten), a Srbiji prisutnost Austro-Ugarske na Balkanu. Tako je ubistvom cara Franza Ferdinanda 28. juna 1914. godine u Sarajevu i nađen povod za početak Prvog svjetskog rata.
U hrvatskoj Vikipediji stoji da je Srbija izvukla najvishe koristi. Kastor rece da su to Grci. Forumash Bugarinot
tvrdi da je Bugarska ostecena. U prilog Grka govore i stotine ostrva koja im danas pripadaju ,neka od njih
kao Lezbos ,na primer svega nekoliko stotina metara udaljena od turske obale. Moje misljenje je da
tu nije bilo nikakve otimachine od strane Grka nego su jednostavno "povratili" svoja ostrva.
Edited by Teja, 23 February 2008 - 22:00.