Jump to content


Photo
- - - - -

Srpska ekonomija


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
17 replies to this topic

#16 guimaraes

guimaraes
  • Members
  • 592 posts

Posted 27 December 2007 - 09:23

PORASLA STOPA NEZAPOSLENOSTI U SRBIJI
28. 03. 2007. Nacionalna služba za zaposljavanje je danas saopštila da je u Srbiji vise od 900.000 nezaposlenih.Protekle 2006. godine porasla je stopa nezaposlenosti, a smanjen je ukupan broj zaposlenih, rekao je direktor te službe Radovan Ristanovic na današnjoj konferenciji za novinare.
"Veliki problem je visoka stopa nezaposlenosti mladih izmedu 26 i 30 godina, ali i kategorije starijih od 50 godina. Njima ce naredne godine, kroz programe aktivnog zapošljavnja, biti posvecana posebna pažnja", najavio je Ristanovic.
Yokom 2007. planirano je zapošljavanje 100.000 ljudi sa evidencije Nacionalne službe. //beta.co.yu

#17 snake

snake
  • Members
  • 679 posts

Posted 27 December 2007 - 11:43

Opada stopa nezaposlenosti u Beogradu

Beogradska filijala Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) saopštila je da je tokom 2007. godine zaposleno 63.930 ljudi, čime je stopa nezposlenosti u glavnom gradu opala za oko tri odsto.

Padu stope nezaposlenosti u Beogradu na 14,82 odsto doprinele su i izmene propisa kojima se reguliše zdravstveno osiguranje nezaposlenih, veća ponuda poslova na tržištu rada i povećan obim mera i aktivnosti te filijale, ocenjeno je u saopštenju.

Prema navodima Službe, od početka godine sa evidencije beogradske filijale zaposlilo se bezmalo 33.000 žena.

Medju novozaposlenima je više od 20.000 osoba sa završenim IV stepenom stručnosti, oko 17.000 sa III stepenom stručne spreme i više od 8.000 koji su završili fakultet.

Najviše radnih mesta, na području Beograda, od početka 2007. godine otvoreno je u oblastima trgovine, preradjivačke industrije, ugostiteljstvu, gradjevinartsvu i prometu nekretnina.

Saopšteno je i da se na evidenciji beogradske filijale NSZ, po podacima sa početka decembra 2007. godine, nalazi 110.414 nezaposlenih.

#18 guimaraes

guimaraes
  • Members
  • 592 posts

Posted 27 December 2007 - 14:11

Trgovište - opština u kojoj se živi na veresiju

Život na slepom koloseku


Dopisi, molbe i zahtevi: Trgovište




Trgovište - Kada se sa magistralnog puta Beograd - Skoplje - Atina, malo posle Vranja skrene ka jugoistoku i posle desetak pređenih kilometara iza vas ostane Novo Selo, malo toga nagoveštava da vas put vodi prema jednoj od deset najsiromašnijih opština u Srbiji. Planinski krajolik obojen sivilom zakasnelog proleća, trošne kuće od nepečene cigle, građene u vreme kada su cement i malter predstavljali luksuz i pomodarstvo, novoizgrađene kuće od mont opeke, kao po pravilu neomalterisane, zbog čega im je teško proceniti starost, čine da se opština Trgovište ni po čemu ne razlikuje od mnoštva sličnih razbacanih širom Srbije. Čak ni izlokani i uzani put, na kome zaobilaženje brojnih rupa ima karakter nemoguće misije, a koji uporno prati krivudavi tok reke Pčinje utkane u pejzaž kojim dominira još uvek snegom pokriveni Golemi vrh, ne razlikuje se od sličnih puteva u Šumadiji ili Zapadnoj Srbiji.


Što JUŽNIJE...
Sve, sve, ali politika


Možda se Trgovište po životnom standardu i privrednoj razvijenosti razlikuje od većine opština u Srbiji, ali ono u čemu nema razlike, svakako je politika.
Naime, mada je tokom prošlonedeljne posete Trgovištu, predsednik Boris Tadić u nekoliko navrata naglasio da njegova poseta nema nikakve veze sa političkom kampanjom, izgleda da ga lokalne demokrate ipak nisu ili nisu htele da razumeju. Zbog toga se valjda i dogodilo da se na pogači kojom su ga dočekali meštani sela Donja Trnica u jednom trenutku nađe kartončić sa logom Demokratske stranke.
Ali, ipak, mnogo veći gaf je predstavljala namerna ili slučajna marginalizacija predsednika opštinskog parlamenta (DSS) i zamenika predsednika opštine (SPO) prilikom priprema za posetu predsednika Srbije. A, da su politika i stranačka pripadnost u Srbiji iznad svega, svedoči i podatak da su ova dva opštinska funkcionera u zgradu opštine pozvani znatno posle početka sastanka Borisa Tadića i Dragana Đilasa sa predsednikom opštine Radovanom Stojanovićem (DS).


Ali onog trenutka kada sa žiteljima ovog kraja uklještenog zmeđu opština Bujanovac, Vranje i Bosilegrad, i naprosto prilepljenim uz granicu sa Makedonijom, razmenite samo nekoliko konvencionalnih fraza, tipa - kako je, kako se živi - u trenutku shvatite šta je pisac hteo da kaže kada je svojevremeno lansirao onu sada već čuvenu izreku - što južnije to tužnije.
A, živeti danas u Trgovištu, kao i svih ovih decenija posle Drugog svetskog rata zaista je tužno, s tom razlikom što se iz godine u godinu situacija pogoršava, zbog čega je ovaj kraj Srbije postao nezvanični rekorder po stopi odliva stanovništva. O tome možda najbolje svedoči podatak da je opštinu Trgovište odmah posle Drugog svetskog rata naseljavalo 24.000 stanovnika, da bi se taj broj posle nepunih šest decenija sveo na 6.234. Kada se tome doda i činjenica da je od ukupnog broja stanovnika zaposleno svega njih 1.639, onda vam postaje jasno i zbog čega meštani Trgovišta i okoline tvrde da žive na pustom ostrvu sred kopna ili u slepom crevu Srbije.
Trenutno ova opština na jugu Srbije u kojoj je prema statističkim podacima iz novembra prošle godine prosečna neto plata u privredi iznosila 10.118, a u vanprivredi 15.053 dinara, za republičkim prosekom po podacima iz februara 2006. godine zaostaje za 8.169 dinara. Ali kao i uvek, i kada je reč o Trgovištu statistika je jedno, a realan život nešto sasvim drugo. Podatak da u ovoj opštini na jugu Srbije i bukvalno ne postoji bilo kakav oblik industrijske proizvodnje, dovoljno govori o privrednoj slici ove opštine u kojoj je najveći broj žitelja posao našao u policiji, vojsci, zdravstvu ili prosveti.
Najveći deo stanovništva živi od skupljanja pečurki, prodaje ogrevnog drveta i stočarstva. U proleće ovaj kraj opusti i u selima ostanu samo starci i deca, a radno sposobni muškarci trbuhom za kruhom krenu za Beograd i ostale velike gradove, gde uglavnom rade kao fizički radnici. U samom Tgovištu ima 2.000 stanovnika, živi se na veresiju, na zajam. Nekada je ovde radio pogon za prženje i pakovanje kafe Pčinja, u međuvremenu fabrika je gurnutra u stečaj. Arhiva preduzeća je izgorela pod krajnje sumnjivim okolnostima, a da niko nikada čak nije ni privođen na informativni razgovor, a kamoli krivično odgovarao. Od Pčinje su ostale hale i neraspakovane mašine. Dosad ovaj kraj nije posetio nijedan državni zvaničnik, a o nekoj pomoći da i ne govorimo. Opština Vranje koja je mnogo razvijenija od Trgovišta dobila je neke povlastice od Vlade Srbije zbog problema u Jumku i Koštani, a nas su zaboravili iako su u našoj opštini upravo pogoni ove dve fabrike uz Pčinju predstavljali glavni oslonac industrije, moglo se čuti od meštana Trgovišta prilikom prošlonedeljne posete predsednika Srbije Borisa Tadića i šefa Narodne kancelarije Dragana Đilasa ovom kraju.


OD KROMPIRA SE ŽIVI
Nažalost, od šturih i sterilnih statističkih podataka kvalitet života u opštini Trgovište, mnogo slikovitije ilustruju uslovi u kojima živi osmočlana porodica Veličković iz sela Gornji Stajevac za koju je Narodna kancelarija predsednika Srbije uz pomoć donatora obezbedila novčanu pomoć. Jer za to da na početku trećeg milenijuma porodica Blagoja i Vinke Veličković živi u trošnoj kući sa zemljanim podom, da sami proizvode hranu najčešće nedovoljnu za njih i njihovo šestoro dece, a da im je jedini novčani prihod dečiji dodatak, izlišan je svaki komentar.
- Na ime dečijeg dodatka ukupno primamo 4.000 dinara. Živimo od stoke. Sejemo samo krompir i pasulj, a ovo je jedina pomoć koju smo do sada dobili - kaže Vinka Veličković.
Pa ipak, ne žive svi u Trgovištu kao porodica Veličković. Ako ni po čemu drugom ova varošica se nedavno pročula širom Srbije po poslaniku SRS Dragoslavu Milkoviću, rekorderu među republičkim poslanicima koji je na ime putnih troškova u prošloj godini primio ni manje ni više nego dva miliona dinara.
Mnogi sa kojima smo razgovarali prilikom prošlonedeljne posete predsednika Srbije Borisa Tadića ovoj opštini, slažu se da i ova opština slično Preševu, Bujanovcu i Medveđi treba da dobije poseban status, ističući da su šumarstvo, lov i ribolov, turizam i poljoprivreda grane čiji bi razvoj zaustavio odliv stanovništva sa ovog područja. Umesto toga, kako kažu u opštinskoj upravi, prošle godine opština Trgovište je iz republičkog budžeta dobila svega 15 miliona, za razliku od 2004. kada je izdvojeno 22 miliona dinara. Sve ovo, kao i činjenica da plate budžetskih korisnika kasne pet meseci u pitanje dovodi dalji opstanak opštine, zbog čega su stanovnici u februaru ove godine najavili čak i raspisivanje referenduma sa zahtevom za pripajanje Makedoniji. Kao jedno od mogućih rešenja navodi se otvaranje prelaza prema ovoj bivšoj jugoslovenskoj republici koji bi stvorio uslove za promet ljudi i robe, a samim tim i prihode od poreza na promet koji bi ostali opštini. Kažu da je put već probijen i da se čeka samo saglasnost nadležnih državnih organa, ali na brojne dopise i zahteve koje opštinsko rukovodstvo gotovo svakodnevno šalje na adrese predsednika Vlade Srbije, Ministarstva za kapitalne investicije, Ministarstva inostranih poslova, još uvek nema nikakvog odgovora.
Smeštena na obroncima Belih voda Zladovačke planine, Aništa, Lesnice, Kopljače i Petrove gore opština Trgovište, ispresecana planinskim rekama Tripušnicom, Kozjedolskom rekom, Lesničkom rekom i Pčinjom svakako poseduje potencijale na kojima bi joj pozavidele i mnogo bogatije opštine, posebno sada kada su nedirnuta priroda i zdrava hrana od strategijskog značaja za svaku državu. Ali, nažalost, kao i u mnogim krajevima Srbije i u Trgovištu ste u prilici da se uverite da prirodno okruženje samo po sebi nije dovoljno. To se vidi već na prilazima varošici koju okružuju brojne divlje deponije, koje nisu nikakva retkost čak ni u samoj varošici, kao na primer ona na koju naletite ukoliko vas put nanese kroz dvorište koje se nalazi iza Zdravstvenog centra, a koje je i bukvalno zatrpano raznoraznim otpadom. Čini se ipak da čistoća grada i odnos prema okruženju ipak nemaju mnogo veze sa materijalnim stanjem u kome se nalazi neka opština. Biće da su i tu kao i u mnogo čemu drugom u pitanju isključivo naše naravi i navike.


BUDUĆNOST - NEIZVESNA
Posle prošlonedeljne posete predsednika Srbije Borisa Tadića, prvog državnog zvaničnika koji je posetio opštinu Trgovište od Drugog svetskog rata do danas, nije nerealno očekivati da će se uskoro u Trgovištu pojaviti i predstavnici republičke vlasti. Posebno kada se u obzir uzme činjenica da je kod nas politički marketing još uvek najprofitabilnija ekonomska kategorija. Da li će se sve završiti na jednokratnoj pomoći ili na obećanjima, to je bar zasad, kao i sve ostalo, potpuno neizvesno. A, dok država ne preduzme nešto konkretno opštinskim vlastima u Trgovištu, kao i sve ove godine, preostaje jedino da piše dopise, molbe i zahteve, a žiteljima ove opštine skrajnute na slepi kolosek da se nadaju da će ih se neko nekada ipak setiti.
Uostalom, na kraju krajeva, život na slepom koloseku u kojem je Trgovište decenijama, ipak ćete mnogo bolje spoznati kada se suočite sa činjenicom da ćete, ukoliko u ovoj varošici poželite da uplatite LOTO, ipak morati da prevalite 40 kilometara do Vranja.

Edited by guimaraes, 27 December 2007 - 14:17.