Jump to content


Photo
- - - - -

TOP 300 Ekonomist Magazina


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
29 replies to this topic

#16 mr@ki

mr@ki
  • Members
  • 1,080 posts

Posted 14 December 2007 - 13:13

to je jedna fantomska firma i samo u Srbiji može da bude među najuspešnijima. u bilo kojoj zemlji vlasnik bi bio u tvorza.
inače prave Fast cigarete, pored nekih drugih trgovinskih delatnosti
sećate se, prodaje se na trafici a nisu novine

inače, moj komentar za listu je :)
doklen će nas više ljuljati u lažnim uspesima i kada ćemo se konačno suočiti sa stvarnošću!!!!

Slazem se potuno sa tobom, to samo kod nas moze...
Bilo mi je nesto poznato (cuo sam negde za njih) i predpostavio sam da je to to ali nisam bio siguran, pa da pitam, posto kad ukucas ime firme u google nema nista, a ona tako uspesna... :rolleyes:
Ma kakva crna zvanicna prezentacija ili nesto tome slicno...nista.
Ni moj komentar ne moze biti nista drugo do ;) :huh:
Edit: Nadjoh ipak nesto, znaci to je taj Peconi (e kad to ukucas u google, tad vec dosta rezultata ima, tekstova koliko hoces)...
Salu na stranu, cesto cujem to ime, provlaci se kroz stampu, ali nisam znao koje "firme" su u pitanju, nikad nisam ni obratio paznju, ali sad me zainteresovalo kad videh koliko je firma uspesna...

U godišnjoj EMG ediciji nalazi se i lista najuspešnijih 20 preduzeća prema rastu poslovnih prihoda, na kojoj je prvo mesto pripalo beogradskom preduzeću "Monus" koje je u 2006. godini ostvarilo rast od oko 307,7%.


Edited by mr@ki, 14 December 2007 - 13:46.


#17 pobednik

pobednik
  • Banned
  • 1,403 posts

Posted 14 December 2007 - 14:55

Slazem se potuno sa tobom, to samo kod nas moze...
Bilo mi je nesto poznato (cuo sam negde za njih) i predpostavio sam da je to to ali nisam bio siguran, pa da pitam, posto kad ukucas ime firme u google nema nista, a ona tako uspesna... :rolleyes:
Ma kakva crna zvanicna prezentacija ili nesto tome slicno...nista.
Ni moj komentar ne moze biti nista drugo do :) :huh:
Edit: Nadjoh ipak nesto, znaci to je taj Peconi (e kad to ukucas u google, tad vec dosta rezultata ima, tekstova koliko hoces)...
Salu na stranu, cesto cujem to ime, provlaci se kroz stampu, ali nisam znao koje "firme" su u pitanju, nikad nisam ni obratio paznju, ali sad me zainteresovalo kad videh koliko je firma uspesna...

Peconi- vlasnik: Monusa, vitala, Sunca, Albusa, Rubina, Milana Blagojevica Smederevo(Smederevac),Pekare Pancevo,... Sve u svemu proizvodjac br 1.u Srbiji ;)

#18 ohbabyw

ohbabyw
  • Members
  • 2,208 posts

Posted 14 December 2007 - 15:13

proizvođač čega? :rolleyes:

#19 pobednik

pobednik
  • Banned
  • 1,403 posts

Posted 14 December 2007 - 16:25

Ja nisam rekao trgovac toga sto si ti mislio a nisam siguran ni da to proizvodi :rolleyes:

#20 ohbabyw

ohbabyw
  • Members
  • 2,208 posts

Posted 17 December 2007 - 11:46

mislila :rolleyes:
ali iskreno, šta reći o validnosti te liste kad je ovakav čovek u njenom vrhu?
da ne pominjem ostale...

#21 pobednik

pobednik
  • Banned
  • 1,403 posts

Posted 17 December 2007 - 12:19

mislila :)
ali iskreno, šta reći o validnosti te liste kad je ovakav čovek u njenom vrhu?
da ne pominjem ostale...

:huh: Izvini na promasaju kada je rod u pitanju.

lista je dobrea jer on zaista jeste jedan od vodecih.

Drugao je pitanje kakva je drzava i kakvo je trziste na cijoj listi najjacih preduzeca on zauzima vodece mesto :rolleyes:

#22 ohbabyw

ohbabyw
  • Members
  • 2,208 posts

Posted 18 December 2007 - 12:34

pa... that's the point
nemam ja lično ništa protiv tih ljudi, nego protiv vlasti koja stimuliše takve biznismene od naših poreza!

#23 dekica80

dekica80
  • Members
  • 81 posts

Posted 22 December 2007 - 12:27

NIS najbolji brend za 2007. godinu


NIS najbolji brend za 2007. godinu
subota 22. decembar 2007. Izvor: B92, Beta
Beograd -- Najbolji korporativni brend za 2007. godinu je Naftna industrija Srbije.


NIS je najbolji korporativni brend, dok je najbolja robna marka gazirana voda "knjaz miloš", objavili su organizatori izbora - Ministarstvo trgovine i usluga Srbije i ekonomski dnevnik "Pregled".

Ministar trgovine i usluga Srbije Predrag Bubalo kazao je prilikom dodele nagrada, da se ta manifestacija održava cetvrti put, dodajuci da je zadatak države da stvori ambijent za dobro poslovanje, a da je sve ostalo na kompanijama.

Bubalo je naglasio i znacaj brendiranja Srbije, dodajuci da mora da postoji sinergija države i kompanija.

"Mi nemamo još te brendove koji su na svetskom nivou, ali kada je u pitanju Srbija i region onda imamo", rekao je on.

Drugu nagradu za korporativni brend dobila je kompanija Agroživ iz Panceva, trecu Grand prom iz Beograda. ’’Pored tradicionalne kafe, gde je Grand lider, u sledecoj godini kompanija planira da pojaca svoje ucešce na tržištu instant toplih napitaka i espreso kafe, kao i da razvija dalje svoj lanac kafeterija’’, navela je Vesna Simic, PR menadžer Grand Proma.

Drugu nagradu za robnu marku dobila je Soko Nada Štark za "smoki",a trecu Dijamant za margarin "dobro jutro".

Nagrade za najbolje strane bredove dobili su Meser tehnogas, OMV, Henkel Merima, Karlsberg (Carlsberg) Srbija i Rajfajzen (Raiffeisen) banka. Kriterijumi za izbor bili su nivo investicija, broj zaposlenih i partnerstvo sa domacim kompanijama.

Za najbolje brendove u uslugama proglašeni su: Jat ervejz (Jat airways), Pink medija grupa, Novosadski sajam, DDOR Novi Sad i Komercijalna banka.


Odlucio sam da pocepam sve diplome koje imam iz ekonomije, da dam otkaz na poslu koji radim i odem na planinu da cuvam ovce!

Ekonomist magazin ipak nije najgori

Edited by samonapred, 25 December 2007 - 23:27.


#24 MayDay

MayDay
  • Members
  • 153 posts

Posted 25 December 2007 - 18:57

Cao,

Nisam citao publikaciju, jer za posao kojim se bavim te informacije koje se tamo nalaze mi nisu potrebne, mada bih voleo da je procitam. Nema niceg spornog u tome da prema velicini prihoda napravite listu 300 najvecih.

Pa ispada da u TOP300 pise jedno, a da se na raznim konferencijama i proslavama i reklamiranju ove publikacije pricaju stvari koje tamo ne pisu. Prosle godine je NIS na b92 prenoseci vasu konferenciju proglasen najuspesnijom, a ove godine najboljom kompanijom. Pogledajte sta je izjavio jedan od predstavnika magazina ove godina. Otprilike je rekao da su ovo najbolje kompanije u Srbiji, a pre toga da je NIS na prvom mestu. To je moja najveca zamerka. TOP300 citaju ljudi koji razumeju sta tamo pise, a vesti b92 gleda cela Srbija i cela Srbija cuje da je NIS najbolja kompanija u Srbiji. To je nedopustivo za mene. Morate da pazite sta pricate i pisete na sajtu, jer onda to prepisuje b92 i na njihovom sajtu lepo pise najuspesnija.

Slazem se sto se tice toga da se uspesna firma moze proglasiti prema raznim kriterijumima, samo bez ovog rasta prihoda. Rast prihoda mi je malcice problematican. Ako mi se neko pohvali da je imao veliki rast prihoda, ja bih mu na to odgovorio samo sa “pa to je bas lepo”. Ne volim ja veliko, ja volim optimalno. Veliki prihod i optimalni rezultat, nisu bas u direktnoj proporciji.

Ovo zadnje je nesto sto mi smeta. Da, ja upravo smatram da se javna monopolisticka preduzeca iskljuce sa liste. Vlasnistvo mi ne smeta, smeta mi njihov polozaj na trzistu. Recimo kada se na trzistu pojavi druga firma koja se bavi fiksnom telefonijom tek tada ukljuciti Telekom Srbije na listu, a ko ce biti vlasnik nije mi bitno. Nije bas primereno porediti polozaj Telekoma i ostalih javnih monopolistickih firmi sa polozajem secerana ili US Steel-a. Ovu moju primedbu banalizujete ovim primerima. US Steel-u niko ne odredjuje pod kojom cenom da izvozi proizvode u Rusiju, a EPS-u cenu odredjuje drzava, cena struje pa prema tome i rezultati i prihodi EPS-a su u funkciji npr niske inflacije u Srbiji. Samo trebate da uvedete jedan uslov da bi ukljucili neku kompaniju na listu i razne analize, da nije pod kisobranom drzave. Neka se ova preduzeca nalaze u publikaciji, ali na posebnom izdvojenom mestu. Rezultati Telekoma i Telenora ili VIP-a nisu uporedivi. Da li vi smatrate da je uredu uporedjivati ove kompanije? Moje misljenje je da to nije primereno, mislim mozete, ali... Ako bi drzava zabranila uvoz automobila, kakav rezultat i prihod bi imala Zastava? Zeleznice u TOP300, jako diskutabilno.

Vi radite ovu publikaciju, pa prema tome mozeta da uradite klasifikaciju i grupisanje preduzeca kako god hocete i kako vama odgovara, ali ne mozete da granu, sektor, oblast... koristite kao sinonime. To jednostavno nisu sinonimi. Zakon je promenljiv, ko zna kako ce klasifikacija izgledati za nekoliko decenija, ali samo nemojte razlicite pojmove da koristite kao sinonime.


Pozdrav


Da bismo izbegli dalji nesporazum, ja ne radim za Ekonomist, ali je moj prijatelj, koji takodje ne radi u Ekonomistu, radio na izradi Top 300. Odatle potice moja potreba da kazem nesto u odbranu publikacije, a Ekonomist moze i sam da se nosi sa kritikama upucenim na njegov racun.

Sto se tice veze izmedju rasta prihoda i optimalnog rezultata, to cu elaborirati u odgovoru na sledeci post.

Dalje, kao sto rekoh, utvrdjeno je kojih 300 preduzeca je najvece, gledajuci ukupan prihod, a onda su klasifikovana u arbitrarno definisane sektore, i shodno tome, pojmovi sektor, grana i grupacija su korisceni kao sinonimi. OK, to nije u skladu sa Zakonom o klasifikaciji i sektor jeste siri pojam od grane. Ali ako na pocetku definisem neku klasifikaciju, onda mogu da se sluzim pojmom sektor onako kako mi odgovara jer je sektor rec sa prilicno opstim znacenjem. S druge strane, grana ima svoje specificno znacenje ali ne toliko precizno. Granom se smatra skup preduzeca koja cine ponudu na jednom trzistu. Ova definicija bi bila sasvim jasna da se ne javlja problem definicije relevantnog trzista, koje je prilicno rastegljiva kategorija. Zbog svega ovoga naizmenicna upotreba termina sektor i grana u ovom kontekstu nije sasvim pogresno, zar ne?

#25 MayDay

MayDay
  • Members
  • 153 posts

Posted 25 December 2007 - 19:32

Primer1
Prodavnica A 50m2
u jednoj godini prihod ostvaren 10 000, a profit 20%. Vlasnik zakljuci da postoji mogucnost rasta, sledece godine preseli prodavnicu u lokal pored od 300m2. Prihod se poveca na 50 000, a profit padne na 15%.
Prodavnica B 50m2
u jednoj godini prihod ostvaren 10 000, a profit 20%. Vlasnik zakljuci da postoji mogucnost rasta, sledece godine preseli prodavnicu u lokal pored od 150m2. Prihod se poveca na 30 000, a profit se poveca na 25%.

Koja je prodavnica uspesnije poslovala u drugoj godini?
Da li mozemo doneti taj zakljucak na osnovu rasta prihoda?

Primer2
Zemlja A i zemlja B imaju po 10 miliona stanovnika, odnosno trziste od 90 000 vozila... i po jednog proizvodjaca automobila ciji je kapacitet 100 000 vozila.
Zemlja A zabranjuje uvoz automobila i u toj zamlji mozete da kupite samo automobile iz fabrike iz te zemlje. fabrika A prodaje 90 000 vozila na tom trzistu.
Zemlja B dopusta uvoz automobila, Fabrika A izvozi 10 000 vozila na ovo trziste, a ostalih 80 000 su iz fabrike b.

Fabrika A ima uposlenost 100% kapaciteta, profit 10%, a fabrika B 80% uposlenost kapaciteta, a profit 1%.

Da li je ovo realan pokazatelj uspesnosti ove dve fabrike i da li njihove podatke mozemo uporedjivati?

Da li su podaci o rastu GDP izmedju bivsih komunistickih drzava i kapitalistickih uporedivi? Da li su podaci bivsih komunistickih drzava realni? Da li je rast u komunistickim drzavama bio i ekonomski rast?

Da li u TOP300 postoji metodoloska greska? Ja smatram da postoji.


Primer 1

Iz ovoga mogu da zakljucim samo da Prodavnica A ima vece trzisno ucesce, a da prodavnica B ima veci potencijal za dalji rast. Naravno da rezultat preduzeca moras da posmatras dinamicki.

Koliko sam shvatila, optimalan rast po tebi je onaj koji kao rezultat ima najvecu mogucu marzu. Ja se tu ne bih slozila. Po meni, preduzece treba da maksimizira ROE, a ne marzu. Pretpostavljajuci da je equity konstantan, preduzece treba da siri operacije sve vreme dok koristi leveridz i uvecava ROE, pa makar sama marza opadala.

Primer 2

Pretpostavljajuci da se trguje akcijama ove dve fabrike, kao investitor bih ulozila u Fabriku A, jer ocigledno ima prednost koja joj obezbedjuje da zaradjuje mnogo. Tada bih pratila vesti koje se ticu moje investicije i cim bih cula da ce vlada da ukine zabranu uvoza povukla bih svoj novac. Nista sporno.

Slicno i je i kod drzava i GDP-a. Stvari posmatram dinamicki i postavljam pitanje odrzivosti.

Pozdrav,
MayDay

#26 dekica80

dekica80
  • Members
  • 81 posts

Posted 25 December 2007 - 22:43

Primer 2

Pretpostavljajuci da se trguje akcijama ove dve fabrike, kao investitor bih ulozila u Fabriku A, jer ocigledno ima prednost koja joj obezbedjuje da zaradjuje mnogo. Tada bih pratila vesti koje se ticu moje investicije i cim bih cula da ce vlada da ukine zabranu uvoza povukla bih svoj novac. Nista sporno.

Slicno i je i kod drzava i GDP-a. Stvari posmatram dinamicki i postavljam pitanje odrzivosti.


Ovo je ta razlika u mom i Vasem razmisljanju, ja bih kupio akcije fabrike B

#27 MayDay

MayDay
  • Members
  • 153 posts

Posted 26 December 2007 - 00:48

Ovo je ta razlika u mom i Vasem razmisljanju, ja bih kupio akcije fabrike B


Volela bih da cujem logiku koja stoji iza takve kupovine, ako nije problem.

#28 dekica80

dekica80
  • Members
  • 81 posts

Posted 26 December 2007 - 13:09

Primer 1

Iz ovoga mogu da zakljucim samo da Prodavnica A ima vece trzisno ucesce, a da prodavnica B ima veci potencijal za dalji rast. Naravno da rezultat preduzeca moras da posmatras dinamicki.

Koliko sam shvatila, optimalan rast po tebi je onaj koji kao rezultat ima najvecu mogucu marzu. Ja se tu ne bih slozila. Po meni, preduzece treba da maksimizira ROE, a ne marzu. Pretpostavljajuci da je equity konstantan, preduzece treba da siri operacije sve vreme dok koristi leveridz i uvecava ROE, pa makar sama marza opadala.


Niste shvatili sta sam tamo napisao.

Ako je neka prodavnica imala rast prihoda od 500%, sta se desava sa ROE?
1.raste
2.opada
3.ostaje isti
4. ?


Du Pont sema je savrsenstvo, prava boginja, kada sam je prvi put ugledao ja sam se zaljubio, tada sam shvatio sta znaci ljubav na prvi pogled, danju sam mislio o njoj, nocu sam je sanjao, izgubio sam apetit, pisao sam joj pesme, devojka me je ostavila zbog nje... ljubomoran sam bio na ljude koji su je otkrili, koji su znali za nju, ljubomoran sam bio na svakog ekonomistu koji bi je ikada upotrebio, otkrio sam kakav je to osecaj biti zaljubljen i pravi smisao reci ljubav, shvatio sam da ni jednu devojku nikada necu moci da volim kao sto Du Pont volim :rolleyes:


Svako moze da izracuna racio, danas postoje i programi koji to rade za 1 sekundu, ali... treba ih na pravi nacin objasniti i razumeti. Du Pont je formula je namenjena preduzecima koji imaju cilj max profita i kao takva nije primenljiva na preduzeca koja imaju neki drugi cilj poslovanja. Du Pont rezultat koji daje Telekom i Telenor nisu isti i nisu uporedivi, jer Telenor ima za cilj max profit, a Telekom nemam pojma koji cilj poslovanja ima. Ne mozete metodologiju analiziranja koja je namenjena za kapitalisticka preduzeca primenjivati za socijalisticka preduzeca, Telekom i dalje posmatram kao da je socijalizam kod nas, jer razlike izmedju ovog Telekoma i onog od pre 20tak godina skoro da i nema. Zato ja kazem i postavljam pitanje koliko su realni pokazatelji koje je neko tamo izracunao za taj Telekom? Moje misljenje je da nisu realni pokazatelji i da kao takvi nisu uporedivi sa Telenorom.

Kupio bih akcije preduzeca B, zato sto ovaj prinos preduzeca nije realan, ne verujem rezultatima koje postize fabrika A i kao takve ne bih smeo da ulozim ni 1 dinar u njih. Kada nema trzista, svaki finansijski podatak je pod znakom pitanja. Ne mozete posmatrati dinamicki, kao sto Vi kazete, vec strategijski. Imate primer socijalistickih zemalja, gde su one u svakoj godini statisticki ostvarivale rast GDP, ali kada je 90tih to trziste trebalo da potvrdi, dosli smo u situaciju da je trziste reklo da te zemlje nisu imale nikakav rast skoro 50god.

Sa druge strane, ako bas posmatramo cenu akcija i sebe kao investitora, dacu Vam jos jedan primer. koristicu jako uproscenu metodologiju i terminologiju, bitna je sustina.

ako je nominalna cena akcija Fabrike A i fabrike B po 1000din, ako je neka kamatna stopa 5% koja se posmatra kao osnova. Trzisna cena akcija Fabrike A bice 2000din, a fabrike B 200din. Vi kupujete 1 akciju A za 2000din, a ja 10 akcija B za 2000din. prinos i Vi i ja imamo po 100din, ali samo ce vrednost fabrike B biti potcenjena, a fabrike A precenjena. Onog trenutka kada se promeni povlascni polozaj fabrike A i kada pod istim uslovima pocnu da posluju, cene akcija B ce skociti, a kada vi odlucite da prodate svoje akcije doci ce do velikog pada cena akcija A i vi cete imati kapitalni gubitak, a ja veliki kapitalni dobitak. Zato sto podaci na osnovu kojih ste se odlucili da investirate nisu bili realni.

Edited by dekica80, 26 December 2007 - 14:07.


#29 dekica80

dekica80
  • Members
  • 81 posts

Posted 28 December 2007 - 23:17

Moja omiljena tema NIS

Dobit NIS-a preko 8 mlrd. dinara
četvrtak 27. decembar 2007. Izvor: Beta
Novi Sad -- Naftna industrija Srbije (NIS) ostvarila je u 2007. godini poslovnu dobit od preko osam milijardi dinara.

On je podsetio da se NIS u 2007. godini našao na 22. mestu među 500 najuspešnijih kompanija 19 zemalja u okruženju i da je bila najuspešnija kompanija u Srbiji.

"Plan za 2008. godinu jeste da NIS doživi ekspanziju i vrati se u red najvećih i najprofitabilnijih kompanija u regionu", kazao je Bošnjaković.

Predsednik Upravnog odbora NIS-a Željko Popović rekao je da nije bilo lako dostići rezultate u 2007. godini, ali da se u tome uspelo "zbog dobrog angažovanja manadžmenta kompanije".


Dinkić: Ruska ponuda ponižavajuća
petak 28. decembar 2007. Izvor: B92, Beta
Beograd -- Ruska ponuda od 400 miliona evra za 51 odsto kapitala NIS-a je ponižavajuća, kaže za Blic ministar Mlađan Dinkić.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić kaže, potvrđujući navode o ponuđenom energetskom sporazumu srpskoj vladi, da je ponuđeni iznos upola niža od knjigovodstvene vrednosti te kompanije.



ovo je moj pogled na NIS na osnovu ovih podataka i za 10minuta rada

Rusi procenili trzisnu vrednost na 800 miliona evra
Dinkic tvrdi da je knjigovotstvena vrednost 1600 miliona evra
NIS objavio da je poslovna dobit u 2007g 100 miliona evra
kamatna stopa na dinarsku stednju orocenu na 1god je 10%


stopa prinosa na ukupna poslovna sredstva je 100/1600= 6,25%
kamata u banci je 10%, a oni su postigli 6,25%, rezultat je los, ako se uzme u obzir da su monopolisti onda je katastrofalno los rezultat.
bruka i sramota je biti ponosan na ovakav rezultat!

U ovom trenutku trzisna vrednost NIS je 1000 miliona evra (doduse nije realna vrednost, jer dobit nije trziste potvrdilo)
na osnovu kamatne stope od 10% i na osnovu dobiti NIS od 100 miliona evra

vrednost NIS ce u narednih nekoliko godina znacajno da se poveca, izdvojio bih ova 3 faktora
1 kamatna stopa u narednom periodu ce padati
2.u poslovanju NIS postoji veliki prostor za pobojsanje poslovnog rezultata reorganizacijom i investicijama i obaveznog dovodjenja boljeg menadzmenta
3.sa daljim oporavkom nase privrede dolazice do rasta traznje za naftom, odnosno prihoda NIS

u narednih 5-6godina vrednost NIS bice preko 3500 miliona evra
kamatna stopa pada na 8%, poslovna dobit raste na preko 250 miliona

na smanjivanje vrednosti NIS uticace ukidanje monopola NIS, ali verujem da ce sa novom tenhologijom nadoknaditi ovo smanjivanje prihoda na domacem trzistu preko izvoza, tako da mozda ne dodje do negativnog efekta ukidanja monopola

Za svaku godinu monopola NIS na koji pristane vlada u dogovoru sa kupcem, NIS moze biti skuplje prodat, ali onda ce stanovnistvo Srbije to sve u tim godinama monopola da vrate kupcu, drugim recima jos jedna pljacka gradjana Srbije od strane Vlade ako se monopol NIS nastavi i posle privatizacije

zakljucak

1.PONUDA RUSA OD 400 MILIONA EVRA JE STVARNO NEPRISTOJNA I PONIZAVAJUCA
2.MENADZMENT NIS-a JE REKAO VELIKU LAZ DA SU NAJUSPESNIJA KOMPANIJA U SRBIJI, ONI NISU CAK NI USPESNA KOMPANIJA
3.nikako nemojte odmah da prodajete besplatne akcije NIS ako ih dobijete
4.nikako nemojte odmah da prodajete besplatne akcije NIS ako ih dobijete
5.nikako nemojte odmah da prodajete besplatne akcije NIS ako ih dobijete


PS
trzisnu vrednost necega samo trziste moze da odredi, ni jedna formula niti obrazac to ne mogu, niko ne moze da odredi ni cenu krompira koja ce biti sledece godine u ovo vreme, moze samo da se da neka procena. Ja ovde samo tvrdim da je vrednost NIS u ovom trenutku veca od 1 milijarde evra i nista vise, da ne bude zabune.

Edited by dekica80, 29 December 2007 - 17:59.


#30 dekica80

dekica80
  • Members
  • 81 posts

Posted 04 January 2008 - 16:59

Републички завод за развој

Методолошки, Анализа је фокусирана на предузећа систематизована по висини остварене добити са више од 100 запослених и не обухвата јавна предузећа.

Анализа пословања 100 најуспешнијих предузећа у Србији у 2006., има за циљ да идентификује најрентабилнија предузећа - носиоце развоја привреде, укаже на њихов положај и утицај на укупна привредна кретања и на неопходност наставка започетих структурних промена уз унапређење привредно-системског амбијента. Методолошки, Анализа је фокусирана на предузећа систематизована по висини остварене добити са више од 100 запослених и не обухвата јавна предузећа.

Први део - садржи кратку анализу структуре и финансијских резултата пословања привреде, са посебним освртом на пословање добиташа у 2006. години.

Други део - основни подаци о 100 најуспешнијих предузећа и анализа остварених резултата по најзначајнијим индикаторима пословања, с посебним освртом на секторски и регионални распоред ових предузећа, при чему су истакнута најбоља предузећа према сваком посматраном показатељу. Динамичка анализа идентификује најуспешнија предузећа и њихов утицај на укупна привредна кретања у периоду 2004-2006. године

Трећи део - основни подаци о квантитативним и квалитативним показатељима за 100 најуспешнијих предузећа појединачно, систематизованих по висини остварене добити.



За израду аналитичко-документационе основе коришћени су подаци Народне банке Србије, годишњи извештаји о пословању предузећа за 2006. годину, појединачни подаци о извозној активности предузећа и интерна база података РЗР.



Zasto strucnjaci iz zavoda u svojoj publikaciji izbacuju javna preduzeca iz posmatranja, a strucnjaci koji su radili na TOP300 predstavljalju javna preduzeca kao ponos i diku zemlje?

Edited by dekica80, 05 January 2008 - 11:41.