Jump to content


Photo
- - - - -

Istorija vina


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
50 replies to this topic

#46 fefe

fefe
  • Members
  • 18 posts

Posted 05 January 2008 - 14:46

Ispricavam se ukoliko je o Dingaču bilo rijeci na prethodnim stranicama.
Posto nema smisla da se blamiram vlastitim neznanjem o vinima, mogu bar prenijeti nesto o mom omiljenom vinu:


Izvorno hrvatsko : -
PRIJE 41 GODINU DINGAČ JE POSTAO PRVO
MEĐUNARODNO ZAŠTIĆENO VINO U HRVATA
Dingač - samo iz Dingača
Međunarodna registracija zatražena je zbog brojnih plagijata od Vardara pa do Triglava


Dingač, najpoznatije, najcjenjenije vino Dalmacije koje je desetljećima ponos i svjetski prepoznatljiva zastava dalmatinskih vinogradara, ovih dana slavi vrijednu obljetnicu.
Prije čak 41 godinu, 13. svibnja 1964. godine, Dingač Poljoprivredne zadruge “Dingač” iz Potomja na Pelješcu je, certifikatom Međunarodnog ureda za zaštitu industrijskog, književnog i umjetničkog vlasništva iz Ženeve (Bureaux Internationaux reunis pour la protection da la propriete industrielle, litteraire et artistique Geneve), postao prvo međunarodno zaštićeno (i to kao čuveno) vino s područja tadašnje Jugoslavije.
Zaštićen je i proglašen vrhunskim na temelju Elaborata za utvrđivanje osobina čuvenog vina kod crnog vina Dingač za položaj Dingač na poluotoku Pelješcu. Elaborat su izradili stručnjaci Instituta za jadranske kulture u Splitu i to po međunarodnom planu Ženevske konvencije. Cijelu proceduru je pokrenuo sjajni čuveni stručnjak Marcel Jelaska, zaslužan za mnogo šta dobroga u vinogradarstvu i vinarstvu Dalmacije pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Crno, puno, plemenito vino s etiketom na kojoj magarčić nosi košare pune grožđa i natpisom “čuveno vino Dingač” postalo je svjetski poznata marka koja je na nepcima širom svijeta svjedočila o vrhunskoj kvaliteti vina koje rađa Dalmacija. Dingač je kralj dalmatinskih vina koji se može svrstati uz bok najboljim svjetskim vinima te vrste, reći će znalac Želimir Bašić. Dingačem se na našim stranama oduvijek darivalo najdraže goste i najcjenjenije prijatelje, od američkog predsjednika Jimmyja Cartera do pokojnog pape Ivana Pavla Drugog.

Tajna je u kaliju
Kako je došlo do dobivanja međunarodnog certifikata o zaštićenom čuvenom vinu Dingač, prisjećaju se ovih dana u PZ-u Dingač u Potomju: “Sama ideja o zaštiti Dingača počela je početkom pedesetih godina prošlog stoljeća i to posredstvom Instituta za jadranske kulture iz Splita, odnosno njihova sjajnog stručnjaka Jelaske koji je godinama pratio vinograde Dingača po propisanoj proceduri i bio na čelu tima koji je potom izradio elaborat o Dingaču kao čuvenom vinu. To je bio pionirski rad Instituta. A koji je razlog zbog kojeg su taj poduhvat ljudi iz Potomja objeručke prihvatili? Tih godina Dingač je plagiran naširoko od Vardara pa do Triglava. Kako je i u to doba, dakle i prije službenog međunarodnog priznanja, Dingač bio poznat kao neupitno vrhunsko vino, njegovo ime je bilo dobar mamac za kupce, pa su mnogi, ako bi prodaja zapela, jednostavno svoje vino nazvali Dingačem i tako pokušavali riješiti problem. Imamo zbirku etiketa tih falših “Dingača”. Neki od tih “Dingača” su čak imali etikete s naslikanim meksikanskim kućicama!”
I zbog tih plagijata, kako bi se očuvao dobar glas i okus pravog Dingača, krenulo se u projekt međunarodne zaštite Dingača PZ-a Potomje, vele u zadruzi. Prva berba koja je međunarodnim certifikatom iz Ženeve zaštićena bila je ona iz 1961. godine.
“Ljudi iz Istravina na čelu sa inž. Ivanom Sokolićem, koji su tada stavljali u promet Dingač Poljoprivredne zadruge iz Potomja, pobrinuli su se za njegovu zaštitu i u Patentnom zavodu u Beogradu.”
Dingač je toliko dugo poznat kao neupitno najbolje vrhunsko vino Dalmacije, a i bivše države Jugoslavije, da i dandanas mnogi misle da je riječ o posebnoj sorti Dingač. A ime ovog vrhunskog vina dolazi zapravo od predjela. Dingač je ime prostora južne strmine poluotoka Pelješca i to od Trstenika do Potomja (od Žitkovića uvale, sa strane na istoku, do Začelinske uvale na zapadu). Riječ je o nevelikom prostoru od tek šest-sedam kilometara padine na kojoj su vinogradi plavca malog, a koja je na nekim mjestima i 50 stupnjeva nagnuta nad morem. Priča kaže da se u nekim vinogradima Pelješčani, obrađujući vinograde motikom (ponegdje je samo tako moguće), moraju vezati užadima da bi održali ravnotežu.
“Uz izuzetan položaj na strminama uz more, položaj koji je sličan nekima na susjednim otocima, ono što Dingač čini posebnim je velika količina kalija u tlu tih vinograda. Zbog toga je plavac mali, a i voće, koje rodi na padinama Dingača posebna okusa i vrijednosti, drugačije je, finije”, kažu u PZ-a iz Potomja.

Magarčić na etiketi
A tko je i što je plavac mali, sorta koja raste u vinogradima Dingača? Zna se, znanstveno je potvrđeno, da je riječ o dalmatinskoj autohtonoj sorti vinove loze koja je nastala križanjem drugih dviju dalmatinskih autohtonih sorti kaštelanskog crljenka (u Americi nazvanog zinfandel) i dobričića sa Šolte. Plavac mali je, napominje prof. dr. Edi Maletić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, vodeća crna sorta Hrvatske, a glavna i najvažnija crna sorta srednje i južne Dalmacije.
- Plavac mali je kasna sorta kojoj odgovaraju samo položaji s obiljem sunca i topline, pa ga zato i nema nigdje sjevernije od Trogira, osim tu i tamo oko Primoštena.
Od kada se na padinama Dingača uzgaja ova vrhunska sorta, odnosno od kada zapravo postoji vrhunsko vino Dingač? Vlasnici zemljišta na Dingaču su stanovnici peljeških mjesta Potomje i Pijavičino i to od propasti Dubrovačke Republike. Od tada oni, dakle već najmanje 200 godina, na Dingaču uzgajaju plavac mali. Još u starim katastarskim mapama iz 1836. godine, koje je moguće vidjeti u zadarskom arhivu, na predjelu Dingač su ucrtani vinogradi, kažu u Zadruzi te napominju da je vrijednost grožđa s Dingača uvijek bila četiri puta veća od vrijednosti grožđa s kontinentalnog dijela Pelješca. U stara vremena su bečki trgovci uvijek unaprijed kaparirali vino dobiveno od grožđa s Dingača. Sav urod i vino prenosili su se od dingačkih strmina nad morem do Potomja, pa dalje do peljeških luka samo na leđima magaraca i zbog toga je pelješki magarac zaslužio svoje počasno mjesto na etiketi međunarodno zaštićenog vrhunskog vina Dingač.
Poljoprivredna zadruga iz Potomja koja je, osnovana 1959. godine, dobrim dijelom zaslužna za uzlet vrhunskog Dingača, danas je u vlasništvu 296 peljeških zadrugara koji poberu oko 80 posto grožđa na prostoru padine Dingač. O plasmanu njenog vrhunskog vina danas se brine Badel 1862. PZ “Dingač” Potomje od 1964. godine uredno, kao što to treba, svakih 10 godina obnavlja u Ženevi međunarodnu ragistraciju svog Dingača.

(Ne)zaštićeni brand
- Dingač je međunarodnom zaštitom dobio zaštitu branda, zaštićen je dakle kao marka. Uz grad Dubrovnik, Vegetu i Gavrilović, Dingač je bio četvrti brand po snazi u nekadašnjoj Jugoslaviji. Taj naš Dingač s magarčićem na etiketi koji je i na ženevskom cartifikatu, bio je prepoznavan širom svijeta. Naš Dingač je brand zaštićen kao Coca-Cola ili Peugeot, ali to kod nas posljednjih godina baš i nije tako. Šteta bi bilo da nam se takvo ponašanje razbije o glavu - vele u PZ “Dingač” Potomje odakle su pokrenuli proceduru da se njihovom Dingaču dodijeli oznaka Izvorno hrvatsko.
Neki vinogradari koji imaju vinograde u predjelu Dingač s vremenom su se izdvojili iz zadruge “Dingač” Potomje i danas na Pelješcu postoji 15 proizvođača vina s područja Dingača. Među ljubiteljima vina nerijetke su rasprave čiji je bolji i svatko ima svoj najdraži Dingač. Međutim iz PZ-a Potomje upozoravaju da bi vino Dingač trebalo bolje zaštititi i da u vinskom svijetu danas vlada poprilična anarhija koja bi mogla ili jest umanjiti vrijednost branda Dingač.



Preuzeto iz "Slobodne Dalmacije"


Malo sam prelistavo ove starije teme na forumu, pa mi je Dingac bas zapao za oko.
Na Salonu vina u Hyatt-u sam probao fenomenalan Dingac. Radi se o Dingac Royal-u iz 2002. godine koji se proizvodi u Vinariji Matusko.
Godisnja proizvodnja je oko 500 - 600 boca, grozdje je sa najboljih polozaja Dingaca. Great wine!!!
Ako pronadjem fotografiju, poslacu je.

#47 slepa_koka

slepa_koka
  • Members
  • 669 posts

Posted 05 January 2008 - 18:38

Malo sam prelistavo ove starije teme na forumu, pa mi je Dingac bas zapao za oko.
Na Salonu vina u Hyatt-u sam probao fenomenalan Dingac. Radi se o Dingac Royal-u iz 2002. godine koji se proizvodi u Vinariji Matusko.
Godisnja proizvodnja je oko 500 - 600 boca, grozdje je sa najboljih polozaja Dingaca. Great wine!!!
Ako pronadjem fotografiju, poslacu je.

Malo mi je neverovatna cifra od 500-600 boca.
Moja relativno skromna zbirka ima preko 200 flasa.
Da nije rec o pakovanjima od 6 ili 12 flasa?

#48 fefe

fefe
  • Members
  • 18 posts

Posted 05 January 2008 - 22:33

Malo mi je neverovatna cifra od 500-600 boca.
Moja relativno skromna zbirka ima preko 200 flasa.
Da nije rec o pakovanjima od 6 ili 12 flasa?


Nestandarne uske flase, mislim da su pakovane po 6 u karton.
Berba 2007. sa polozaja Dingac je najbolja u posleratnoj istoriji (mislim na II sv. rat), ali ta vina cemo moci kusati tek za nekoliko godina.
Jedva cekam.

#49 slepa_koka

slepa_koka
  • Members
  • 669 posts

Posted 06 January 2008 - 00:14

Nestandarne uske flase, mislim da su pakovane po 6 u karton.
Berba 2007. sa polozaja Dingac je najbolja u posleratnoj istoriji (mislim na II sv. rat), ali ta vina cemo moci kusati tek za nekoliko godina.
Jedva cekam.

Nisi me dobro razumeo, ili bolje da kazem nisam se najbolje izrazio.
500-600 flasa je strahovito malo da mi je taj podatak vrlo sumnjiv.
Toliko vina cak i vise (dobro ne tog kvaliteta ) dobio bih kada bih imao cokote na mojoj okucnici.
Za neko vrlo kvalitetno francusko vino ( cena negde preko 1000€ po flasi ) stoji podatak da se prizvodi samo 2000 do 5000 sanduka godisnje zavisno od godine. Jedan sanduk ima 12 flasa.
Predpostavljam da je i proizvodnja Dingaca Royal data ne u flasama nego u sanducima, mada je to opet malo.

Posted Image

Edited by slepa_koka, 06 January 2008 - 09:42.


#50 fefe

fefe
  • Members
  • 18 posts

Posted 06 January 2008 - 14:13

[quote name='slepa_koka' date='06.01.2008, 00:14' post='1945011']
Nisi me dobro razumeo, ili bolje da kazem nisam se najbolje izrazio.
500-600 flasa je strahovito malo da mi je taj podatak vrlo sumnjiv.
Toliko vina cak i vise (dobro ne tog kvaliteta ) dobio bih kada bih imao cokote na mojoj okucnici.
Za neko vrlo kvalitetno francusko vino ( cena negde preko 1000€ po flasi ) stoji podatak da se prizvodi samo 2000 do 5000 sanduka godisnje zavisno od godine. Jedan sanduk ima 12 flasa.
Predpostavljam da je i proizvodnja Dingaca Royal data ne u flasama nego u sanducima, mada je to opet malo.

Posted Image
[/quote

Plavac mali sa Dingaca daje po cokotu oko 200 g grozdja. Polozaj je ogranicen, Dingac se prostire izmedju dva brda i samo Plavac mali sa tog polozaja moze nositi ime Dingac. Matusko proizvodi Dingac ciju si sliku stavila u skromnoj seriji, ali proizvodi i Royal u malim serijama. Provericu sto se tice proizvedene kolicine, pa cu poslati egzaktan podatak. Hvala na razgovoru. Pozdrav

#51 fefe

fefe
  • Members
  • 18 posts

Posted 09 January 2008 - 23:24

Izvinjavam se zbog prethodnog netacnog podatka u vezi godisnje proizvodnje Dingac Royala. Covek pravi godisnje 4, nekad 5 barrique buradi, sto je negde cca. 1200 boca. Pozdrav