Free software
#1
Posted 18 October 2007 - 23:39
Поздрав,
Дарко
#2
Posted 19 October 2007 - 12:32
No prvo da razjasnimo jednu stvar - i ako su *nix sistemi, a dobrana vecina aplikativnog softvera za isti, mahom opensource, vecina i besplatni, to ne znaci da software koji pises za isti mora da bude open source, a narocito ne besplatno. Tako da `slobodan softver` nije obligacija kad pises za Linux. Uostalom kako sam napisao brdo komercijalnih, cak closed source (mada to retko praktikujem) programa za Linux i BSD, tako sam napisao i brdo besplatnih, open source programa za Windows. Kojoj filozofiji ces se prikloniti pri pisanju programa nema veze sa platformom za koju pises.
S tim u vezi, ako pises komercijalne programe za Linux nema apsolutno nikakve razlike od pisanja istih za Windows, Mac OS, Symbian etc. etc. Zarada se ostvaruje na apsolutno isti nacin.
Ako pises `slobodan` softver, tu postoje razne varijacije na temu.
Prvo, `slobodan` softver, as in freeware, nije nuzno i open source. Recimo Opera browser jeste freeware, ali je zatvorenog koda. Od takvog softvera se zaradjuje na pet nacina: preko donacija, preko tehnicke podrske, preko implementiranja third party softvera/reklama u sam program (adware/spyware) gde postoji dodatna varijacija - prodaja istog bez doticnog 3rd party softvera, preko prodaje source-a i prava trecim licima da modifikuju doticnu aplikaciju i preko cuvene 'free for non-commercial use' licence.
Od freeware & open source softvera se zaradjuje na tri nacina: preko donacija, preko tehnicke podrske i takodje preko 'free for non-commercial use' licence. Recimo 90% Linux/BSD oriented kompanija najvise zaradjuje preko pruzanja tehnicke podrske i/ili prilagodjavanja njihovih generalno slobodnih sistema za specificne primene (portovanje, dodavanje funkcionalnosti, prioriteti pri ciscenju bagova itd.). Najpoznatiji primer toga je kompanija Red Hat koja finansira Fedora projekat iz koga uzima kod i pretvara u Red Hat Server sisteme koje kasnije prodaje time sto dodaje odredjene komercijalne alatke u isti i pruza tehnicku podrsku krajnjim korisnicima.
E sad, to naravno vazi za finalni softverski produkt namenjen masama, tj. prodaji ili sirenju. Kad je rec o custom softverskim resenjima, tu je zarada identicna kao i za pisanje bilo kog softvera - kakav ce softver biti i kako ce donositi prihod zavisi direktno od ugovora izmedju programera i klijenata. Ja se generalno motam u ovom segmentu trzista jer je zarada garantovana sa vrlo malo rizika.
I na kraju, opet, zavisi od trzista na koje ciljas svojim softverom. Za Linux/BSD je najisplativije pisati serverska resenja jer je velika vecina servera, sto na internetu, to i u lokalnim LAN mrezama, na nekoj varijaciji POSIX sistema. Tako da je u tom segmentu najtrazeniji softver (doduse, najjaca je i konkurencija). Desktop solucije, narocito sitni Widget-like programi nisu preterano popularni na Linux/BSD trzistima prvenstveno zato sto manje od 10% kucnih korisnika ima Linux/BSD na svojim masinama, a delom i sto za Linux/BSD postoji daleko veci broj besplatnih programa razlicitih specificnih namena pa - zasto placati kad se moze dobiti za dzaba. Grana koja je trenutno u ekspanziji na Linux sistemima je DTP, ali je jos uvek vrlo rizicno razvijati kompleksne mass-use sisteme jer zahteva previse ulaganja posto se ne boris samo da popularizujes svoj program vec i protivu dugogodisnjih navika DTP trzista glede izbora operativnog sistema. Doduse, pre 10-ak godina je bilo podjednako rizicno to raditi i za Windows jer je DTP trziste uglavnom bilo fokusirano na Macintosh platformu. Danas se prvo pise za Windows pa se tek onda portuje za MacOS.
Bottom line - moze se zaraditi, i to dobro. Operativni sistem nikako ne sme biti prepreka aplikativnom softveru. Dobra praksa je, takodje, gledati da programe koje pises budu sto manje platform dependent jer to, on the long run, omogucava da ne strahujes oko trenutne popularnosti odredjenog operativnog sistema. Ako pogledas kako je IT trziste izgledalo pre 20, pre 10 i pre 5 godina videces da se mnogo toga obrnulo naglavacke - ko kaze da tako nece biti i za 5, 10, 20 godina?
#3
Posted 19 October 2007 - 14:06
Što se tiče nekih korisničkih aplikacija za Linux, pa verovatno i tu može da se napravi ozbiljan posao ako je u sklopu nekih ozbiljnijih rešenja.
#4
Posted 20 October 2007 - 12:04
Samo jedna terminološka ispravka... Na engleskom ne postoje različite reči za free (as in speech) i free (as in beer). Na srpskom postoje, pa je slobodan softver nužno i open source, dok je Opera besplatan softver.Ako pises `slobodan` softver, tu postoje razne varijacije na temu.
Prvo, `slobodan` softver, as in freeware, nije nuzno i open source.
#5
Posted 20 October 2007 - 14:07
#6
Posted 20 October 2007 - 15:55
Prevoditi reci poput 'software', 'freeware', 'shareware' i slicnih specificnosti je maltene zlocin i ne razumem tu potrebu da se lokalizuju stvari koje jednostavno nije moguce lokalizovati a da zadrze isti kontekst. Eto, sta znaci `slobodan softver`. Je l' bio okupiran pa su ga sad neki oslobodili? I kako moze uopste bude slobodan softver. Kako moze hard disk da ti ima fijoke? Kako prevesti `undo` i `redo`? Kako prevesti 'default'? No to je skroz druga tema... Mozda cak za Jezik i lingvistika pdf.
To bi vredelo napomenuti autorima ove strane.
#7
Posted 20 October 2007 - 16:10
Ja jesam protivnik prevođenja neprevodivih stvari, ali ne vidim problem da se prevede nešto ako postoji opšteprihvaćena reč koja ne zvuči rogobatno a zadržava potpuno isti kontekst rečenice. Ako se free speech prevodi kao slobodan govor, ne vidim u čemu je problem sa slobodnim softverom (problem bi bio da je slobodna mekotvorina )?Prevoditi reci poput 'software', 'freeware', 'shareware' i slicnih specificnosti je maltene zlocin i ne razumem tu potrebu da se lokalizuju stvari koje jednostavno nije moguce lokalizovati a da zadrze isti kontekst. Eto, sta znaci `slobodan softver`. Je l' bio okupiran pa su ga sad neki oslobodili? I kako moze uopste bude slobodan softver. Kako moze hard disk da ti ima fijoke? Kako prevesti `undo` i `redo`? Kako prevesti 'default'? No to je skroz druga tema... Mozda cak za Jezik i lingvistika pdf.
ps. iako je default čisto srpska reč (i sam često kažem po defaultu), i ona lep prevod - podrazumevan.
#9
Posted 20 October 2007 - 18:07
Što se tiče drugova GNUovaca, čudi me da nisu primetili da njihova glavna licenca (GPL) krši slobodu broj 0 slobodnog softvera
A kako to, aj majke ti pojasni.
#10
Posted 20 October 2007 - 19:31
A kako to, aj majke ti pojasni.
The freedom to run the program, for any purpose (freedom 0).
U slučaju da je "program" biblioteka koju poziva neki tvoj program, GPL te primorava da i tvoj program bude GPL. A to znači da ne možeš da je koristiš u bilo koju svrhu.Using the GNU GPL will require that all the released improved versions be free software
(Znam da su posle shvatili problem i napravili LGPL i Runtime exception za GPL koji omogućavaju ovo)
#11
Posted 20 October 2007 - 20:35
U slučaju da je "program" biblioteka koju poziva neki tvoj program, GPL te primorava da i tvoj program bude GPL. A to znači da ne možeš da je koristiš u bilo koju svrhu.
(Znam da su posle shvatili problem i napravili LGPL i Runtime exception za GPL koji omogućavaju ovo)
Using the GNU GPL will require that all the released improved versions be free software
Ovo se odnosi na distribuciju softvera koliko ja kapiram, znaci na slobodu 2. "Слободу расподељивања примерака програма...". Ne vidim kako to sprecava mene kao krajnjeg korisnika da radim sta god hocu sa GPL softverom dok god ga ne distribuiram a to je ta nulta sloboda. GPL je copyleft licenca, pa je i donekle restriktivna ali te restrikcije omogucavaju GPL softveru da i dalje ostane slobodan.
Edited by rudlavibizon, 20 October 2007 - 20:36.