Potpisivanjem ugovora o prodaji RTB Bor rumunskom Kupromu okončana jedna od najkompleksnijih privatizacija
Rumuni ulažu 400, Vlada Srbije 80 miliona dolaraKonsenzus koji garantuje brži razvoj borskog regiona: Horia Simu, Radomir Naumov i Vladimir Galić
Beograd - Potpisivanjem Ugovora o prodaji imovine Rudarsko topioničarskog basena Bor, kao i Ugovora o prenosu eksploatacionih prava, okončana je do sada najkompleksnija privatizacija u zemlji, koja će bitno izmeniti socijalnu, ekonomsku i ekološku sliku, posebno istočne Srbije. Rumunska kompanija Kuprom ponudila je na javnom tenderu 400 miliona dolara za opremu RTB Bor, dok je investicioni program "težak" oko 226 miliona evra. Kuprom se, takođe, obavezao da u naredne tri godine neće smanjivati broj od četiri hiljade zaposlenih, a nakon tog perioda za viškove radne snage određena je otpremnina u visini od 400 evra po godini staža. U RTB ni tokom restrukturiranja nije bilo otpuštanja radnika, a za 2.500 zaposlenih koji su dobrovoljno otišli iz kompanije pre objavljivanja tendera, država je kroz socijalni program obezbedila isplatu od 200 evra po godini staža - izjavio je juče na konferenciji za novinare u Vladi Srbije ministar energetike Radomir Naumov i naglasio da je država preuzela obavezu da uloži 80 miliona dolara u revitalizaciju životne sredine ugrožene tokom višedecenijskog rada rudnika.
Novo preduzeće za eksploataciju rude
Procena konsultantskog tima bila je da će najbolji rezultat u privatizaciji RTB Bor biti ukoliko se proda oprema sa pripadajućim eksploatacionim pravima za takozvanu liniju bakra, koju čine rudnici u Boru i Majdanpeku i Topionica sa rafinacijom, a početna cena na tenderu bila je 267 miliona dolara. Novi vlasnik ima obavezu da osnuje novo preduzeće kako bi nastavio eksploataciju rude, a RTB je ostao kao "ljuštura" firme koja bi trebalo da od sredstava ostvarenih prodajom, izmiri deo dugovanja i razreši isprepletane imovinsko - pravne odnose sa organizacionim jedinicama basena, lokalnom samoupravom i državom.
Ministar privrede Predrag Bubalo podsetio je da, osim povremenih subvencija, do 2005. godine, kada je doneta odluka o restrukturiranju i privatizaciji rudnika, u RTB
Bor nije ulagano gotovo ništa.
- U jednom trenutku smo pomislili da bi nekome trebalo platiti samo da uzme rudnike i počne da radi, a Svetska banka je predlagala da se Basen Bor zatvori jer ne postoji perspektiva za firmu koja ima 600 miliona duga, prevaziđenu opremu i višak zaposlenih. Ipak, napravljen je socijalni program, dugovi su preneti na poseban račun a od postignute cene namiriće se dve trećine poverilaca, među kojima je država najznačajniji - istakao je Bubalo i podsetio da je tender za prodaju RTB Bor objavljen u trenutku kada je cena bakra na svetskoj pijaci dostigla najviši nivo, što je pomoglo da se postigne optimalna cena.
Predsednik kompanije Kuprom Hori Simu ocenio je ovu transakciju kao jednu od najznačajnijih u regionu, ne samo po postignutoj ceni nego i po perspektivi koju otvara. "Ozbiljni smo investitori a to se vidi i po ceni koju smo spremni da platimo za borski basen kao i po planiranim ulaganjima. Verujemo da postignuti konsenzus garantuje brzi razvoj borskog regiona i mi već imamo listu poslova koji će se istovremeno započeti u oblasti investicija i reorganizacije", izjavio je Simu.
Jučerašnjim potpisivanjem ugovora sa Kupromom, stavljena je tačka na
višemesečne spekulacije o sudbini borskog basena, koje su započele praktično pre nego što je i objavljen tender za njegovu prodaju. Nade da će prodaja biti uspešna podstaknute su i kada se, pre objavljivanja uslova prodaje, na poziv konsultantskog tima javilo dvadesetak komanija koje su izrazile zainteresovanost za borski bakar, ali je na javni tender pristiglo tek pet ponuda. Već na prvoj sednici, Tenderska komisija diskvalifikovala je američki konzorcijum Simon metalurdžik zbog nepotpune dokumentacije, dok je kiparski Strajfors Limited (u sklopu ruskog giganta Bejzik elements, finansijskog magnata Olega Deripaske) pismeno obavestio komisiju da odustaje od kupovine zbog previsoke cene. U igri su ostali kiparski Amalko, koji je ponudio 288 miliona dolara, kao i konzorcijum londonskog investicionog fonda ORN i kiparskog Ist pointa Zorana Drakulića koji je prihvatao cenu od 340 miliona dolara, ali je ponuda Kuproma bila za 60 miliona dolara viša. Još tokom rada komisije, kružile su glasine da se priprema teren kako bi Ist point postao vlasnik, ali kada je objavljeno ime pobednika, mediji su objavljivali da pregovori "zapinju" i kalkulisali o tome šta će se dogoditi ukoliko propadnu. Samo nekoliko dana pre potpisivanja ugovora između predstavnika Vlade, menadžmenta RTB Bor i Kuproma, vlasnik Ist pointa najavio je krivične prijave protiv pet ministara koje je optužio da su prihvatili smanjenje cene koju je Kuprom objavio na tenderu. Prema tvrdnjama Drakulića, reč je o 80 miliona dolara koje bi Vlada priznala zbog ulaganja u revitalizaciju životne sredine i kao nadoknadu za nekorišćenje Topionice, koja će zbog radova na inoviranju opreme, dve godine biti van funkcije.
Objavio "Daanas", M.N.Stevanović
Edited by mish, 06 March 2007 - 07:10.