Jump to content


Photo

radijski hitovi, slageri i predratna muzika


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
231 replies to this topic

#61 Bane5

Bane5
  • Members
  • 1,620 posts

Posted 13 November 2006 - 00:53

Na ovoj ploci je zabelezen jedan muzicki nastup orkestra Friedricha Mayera uzivo na talasima Nemackog vojnog radija Beograd kako je glasio njegov naziv. Redak i vredan dokument, meni do sada apsolutno nepoznat.

Kada smo kod toga evo i nikad detaljno utvrdjene price o Lili Marleen.
O Lili Marleen i Beogradu postoje razlicite price.
Kako i zasto Beograd?
Zender nije bila obicna radio stanica. Imala je za nemacku vojsku veci znacaj jer je bila propagandni i informativni servis pre svega za Romelove trupe u Africi. Signal Zender-a se cuo dosta daleko i pokrivao i dobar deo Evrope.
Postoje dve verzije koje se prepricavaju.
Prva verzija tvrdi da je sve bilo slucajno i da je pri isporuci posiljki ploca greskom u paketu bila i jedna sa ovom pesmom. Zasto greskom? Zato sto je ona bila zabrenjivana u Nemackoj pod internom ocenom da prikazuje vojnika koji je boleciv prema svojoj dragoj. Smatralo se da takve pesme mogu imati poguban uticaj na vojnicke emocije, a pevala ju je pevacica "sumnjivog ponasanja" (navodno bila u vezi sa osobom jevrejskog porekla).
Kako se onda ta ploca nasla u paketu za Beograd, ne zna se. Stigla je i bila pustena i onda se po prici sve prolomilo. Stiglo je niz urgencija i mnogo zelja da se ona ponovo pusti. Trazili su je vojnici, ali i oficiri... Pustana je cesto i postala zastitni znak beogradske radio stanice pod okupacijom. Postala je i najavna spica (dzingl) ove stanice i pustana svakodnevno u isto vreme.
Druga verzija kaze da je nemacki upravnik Zendera, Karl-Heinz Reintgen imao prijatelja oficira u Africi i koji je od njega trazio da mu pusti tu pesmu jer je vec imao priliku da je cuje ranije u Nemackoj. Reintgen je ispunio zelju svom prijatelju, ali ubrzo bio zatrpan novim zeljama i sve postaje istorija.
Sudbina ove pesme je prilicno bizarna - smatrana je fasistickom (iako je bila obicna ljubavna) i nakon rata u SFRJ zabranjena kao i u jos nekim zemljama.
Bila je zabranjivana i pod Gebelsom u Nemackoj, a sem nemackih trupa osvojila je britance pa je ubrzo prepevana na engleski i cak postala zvanicna pema jedne od britanskih armija. Tu verziju je valjda otpevala Vera Lynn. Svakako je zanimljivo da ju je pevala Marlene Dietrich koja je definitivno napustila nacisticku Nemacku u trenutku zahuktavanja priprema za rat i kasnije bila medju prvim poznatim licnostima koje su posecivale americke trupe na frontu.

Edited by Bane5, 13 November 2006 - 00:55.


#62 mmilovan

mmilovan
  • Members
  • 507 posts

Posted 13 November 2006 - 01:08

Pesma (tekst) "Lili Marlen" nastao je još tokom Prvog svetskog rata, barem se tako tvrdi u promotivnom bookletu o istoriji Radio Beograda.

Moj prijatelj koji je slušao "Šarena popodneva", rekao mi je da se humor ovih emisiha svodio na skečeve sa benignim opservacijama, tipa... "Uh, dobro je, danas je oblačno pa "saveznici" neće baš moći da nam izručuju bombe na glavu" i tome slično.

Očigledno je da su Jovan Tanić i Aca Cvetković, poznati glumci onog doba nastradali nepravedno. Najlicemernije je bilo objašnjenje zašto su ih osudili na smrt - otprilike zato što su u svojim komentarima kritikovali, te iste, saveznike.

Za okvirnu ilustraciju kako su Majerov i slični orkestri onog vremena zvučali nudim ovde i sledeću ilustraciju (orkestar Will Glahe-a):

http://xxx.com/files...ekuest.mp3.html

A sačuvani isečak iz 1944. koji se može čuti i klavirske deonice mene ponajviše podsećaju na tipičnu muziku onog doba - ti opušteni, "neobavezni" istupi liče na muziku koju je izvodio Charlie Kunz u Londonu i po Britaniji:

http://home.wxs.nl/~bulteman/home.htm
http://home.wxs.nl/~...an/kunzmenu.htm

Jedan jazz standard posvećen je Charlie Kunz-u ("Clap Hands Here Comes Charlie"). Kunzove ploče na 78 obrtaja, iako redukovanog džez shvatanja, prodavale su se na kilo, snimio ih je beskraj. Teška sudbina ga je na kraju pogodila, oboleo je i prestao da nastupa...

I sad, još jedan zanimljiv detalj: Vera Lynn je imala veze sa Charlie Kunz-om.

Neke stvari se vezuju tananim nitima...


BTW, baš me zanima kako su Nemci sačuvali onaj Majerov segment. Ne liči mi da je to magnetofonski snimak, već opet i opet, acetatna ploča, jer se namah čuje krckanje u tempu kakvim se čuje i na pločama od 78 obrtaja. Znači, rezač najverovatnije.

Možda neko ko zna nemački ume da prevede šta se govori u konferansi. Liči mi da se pominje istočni deo okupirane zone (reči poput Vermaht, grupa, Ost=istok, kao i programi na bugarskom i rumunskom), možda je to išlo za ceo region... Takođe, prema akustici studija, izgleda da ovo nije Kolarac, nema čujne reverberacije - može biti da je išlo iz studija u Makedonskoj...

Edited by mmilovan, 13 November 2006 - 01:56.


#63 Bane5

Bane5
  • Members
  • 1,620 posts

Posted 13 November 2006 - 13:00

QUOTE
Takođe, prema akustici studija, izgleda da ovo nije Kolarac, nema čujne reverberacije - može biti da je išlo iz studija u Makedonskoj...


Nije postojao studio u Makedonskoj.
Zender je bio smesten u prostorijama predratne Kratkotalasne radio stanice Kraljevine Jugoslavije. Zasto u njoj? Zato sto je zgrada SANU u kojoj se pre rata nalazio Radio Beograd bila tesko ostecena u aprilskom bombardovanju 1941.
Preciznije nalazili su se u jednoj zgradi u Kneza Milosa. Provericu tacno u kojoj.

#64 mmilovan

mmilovan
  • Members
  • 507 posts

Posted 13 November 2006 - 14:22

QUOTE(Bane5 @ 13 Nov 2006, 13:00)
Nije postojao studio u Makedonskoj.
Zender je bio smesten u prostorijama predratne Kratkotalasne radio stanice Kraljevine Jugoslavije. Zasto u njoj? Zato sto je zgrada SANU u kojoj se pre rata nalazio Radio Beograd bila tesko ostecena u aprilskom bombardovanju 1941.
Preciznije nalazili su se u jednoj zgradi u Kneza Milosa. Provericu tacno u kojoj.


Dragi Petković tvrdi da jeste postojao studio u Makedonskoj i da su odatle emitovali emisije... Majer je dirigovao.

Taj studio je bio još od pre rata - zgrada je bila poslovna i namenjena Savezu nabavljačkih zadruga.

Nisam siguran šta je sve u Akademiji bilo i koliko je oštećena bombardovanjem. Mislim da je ceo prednji front sa kupolom bio srušen, ali prizemlje izgleda nije.

Ono što je zasada izvesno jeste da su te prostorije u Kneza Miloša koje Bane5 spominje bile u jednoj od kupola (ili u nekoj prostoriji pored kupole) zgrade Ministarstva šuma i ruda (sadašnji SMIP) - možda onoj bliže Birčaninovoj ulici. Tu se zasigurno nalazila diskoteka i studiji (tačan naziv osobe koja mi je to svedočila navešću kada preberem zabeleške, na vrh jezika mi je njegovo ime... bio je muzičar i docnije spiker Radio Beograda).

Kratkotalasna stanica otvorena je negde oko 1938. ili 1939. godine.

Namenska emisiona zgrada kratkotalasne stanice sa antenskim postrojenjem izgrađena je za ovu priliku u Makišu, zdanje zanimljive, moderne arhitekture, sa grbom Kraljevine iznad glavnog portala. Ne znam da li i danas postoji.

I opet jedan zanimljiv podatak oko diskoteke/fonoteke: u jednoj od knjiga o Beogradu (morao bih da proverim tačno u kojoj), tvrdi se da su ljotićevci uleteli neposredno pre oslobađanja grada i zapalili diskoteku radija.

Steva Markićević mi je tvrdio kako mu je neko dojavio neposredno po povlačenju Nemaca, da je radio nebranjen, signalizirajući da postoje ploče koje su "na izvolte". Tada je uzeo jednu ploču Mocarta, ali su neki drugi grabili u kamarama. Međutim, nekog eksplicitnog spaljivanja, tvrdio mi je, nije bilo.

Izgleda da je uništavanja bilo kasnije. Kojeg i u kakvom obimu - stvar je za istraživanje.

Edited by mmilovan, 13 November 2006 - 14:50.


#65 mmilovan

mmilovan
  • Members
  • 507 posts

Posted 13 November 2006 - 15:37

Setio sam se i imena koje sam namah zaboravio a koji mi je pričao o lokaciji u Kneza Miloša: Dušan Vidak.

#66 Bane5

Bane5
  • Members
  • 1,620 posts

Posted 13 November 2006 - 15:51

Odosmo u beskraj...
Mislio sam na prostorije radijskih studija Zendera. One su bile u Kneza Milosa.

#67 mmilovan

mmilovan
  • Members
  • 507 posts

Posted 13 November 2006 - 16:17

OK, mada smatram da nije nimalo odlaženje u beskraj, pošto je svaka informacija kao blago.

#68 Grazia

Grazia
  • Members
  • 2,714 posts

Posted 14 November 2006 - 02:06

QUOTE(mmilovan @ 13 Nov 2006, 16:17)
OK, mada smatram da nije nimalo odlaženje u beskraj, pošto je svaka informacija kao blago.

Naravno da nije. Meni je stvarno kao blago, uživam čitajući vas. Kao neko koga ova tema veoma interesuje, ne samo zbog mog zanimanja za sve što ima veze s istorijom Beograda, Radio Beograda, jazz-a, već što će najverovatnije ući na neki način i u moj sledeći roman, kome je jedna od tema Beograd. Stoga, samo nastavite, velika vam hvala na dragocenim informacijama.

#69 Bane5

Bane5
  • Members
  • 1,620 posts

Posted 14 November 2006 - 22:09

Prostor predratnog Radio Beograda je bio relativno mali (nalazio se na trecem spratu zgrade SANU i na mansardi zgrade), a razvoj orkestara koji su delovali u okviru radija uslovilo je da se za njih zakupe dodatne prostorije.
Od pocetka je bio problem i gde smestiti redakciju radija.
Pokusaj da se nadje dogovor sa upravom SANU nije urodio plodom i oni im nisu dozvolili prosirenje.
Tokom30-ih radio je zakupio dodatne prostorije, imam negde i spisak lokacija. Osim za redakcijske potrbe nove prostorije su iznajmljne za ansamble, ali nemam nikakvih podataka da su svi ti prostori imali bilo kakavu vezu sa Zenderom.
To vreme je bilo vreme kablova, a ne linkova. Svi prenosi su se obavljali putem kablovskih veza. Sa "kljucnim" institucijama radio je imao stalnu kablovsku vezu (Narodno pozoriste, Saborna crkva), a sa ostalih je prenose vrsio mozda nekim premoscivanjma ili telefonskim vezama.
Signal se do predajnika provodio podzemnim kablovskim putem.
Zender je cak imao problem sto su mu u jednoj diverziji kablovi bili iseceni, a onda su se dosetili pa postavili straze duz trase do Makisa, a strazu su cuvali mahom nasi ljudi koji su to radili pod prinudom.

#70 mmilovan

mmilovan
  • Members
  • 507 posts

Posted 14 November 2006 - 23:42

QUOTE(Bane5 @ 14 Nov 2006, 22:09)
a sa ostalih je prenose vrsio mozda nekim premoscivanjma ili telefonskim vezama.


Čisto kao podatak: transatlantske radio veze u USA tokom tog doba vršene su takođe telefonom! Ne smem ni da vam spomenem kako je to dobro zvučalo - imam jedan disk

(ovaj:
http://www.amazon.co.../dp/B00000IM65)

Frenka Sinatre sa orkestrom Tomi Dorsija sa početka četrdesetih snimljen live, putem iznajmljene telefonske linije od studija do rezača i to se bolesno dobro čuje. Tehnički mi nije najjasnije kako, sobzirom na uzan propusni opseg telefona, ali pretpostavljam da je bio primenjen neki drugi sistem modulacije u odnosu na standardni. Doduše, Stiv Hofman koji je radio remaster pomenutog diska mi eksplicitno tvrdi da su za ekstreman hi-fi kvalitet zaslužni i primenjeni ribbon RCA Type44 BX mikrofoni - http://www.coutant.org/2.html

Ipak, od svih stvari, najviše žalim što ne možemo danas da čujemo nešto od tog Radio Beograda, jer je evidentno da su se emisije snimale rezačima (najverovatnije za odloženo emitovanje, čemu je to snimanje i moglo da služi) i Radio Beograd ih je imao nekoliko što se eksplicitno tvrdi u katalogu izložbe o počecima radija, održanoj nedavno u Muzeju nauke i tehnike SANU. Instantno snimanje rezačima na mekane diskove nije bilo nikakva egzotika već od sredine tridesetih (često se, netačno, misli da jeste), niti je patilo od drugih problema imanentnih šelak pločama.

Sve je to najverovatnije propalo u bombardovanju i pravo je čudo kako je jedna nebitna emisija, jutarnji čas gimnastike, sačuvana.

Edited by mmilovan, 15 November 2006 - 00:36.


#71 DickOverfrick

DickOverfrick
  • Members
  • 249 posts

Posted 15 November 2006 - 17:04

Simjanoviceva nova kompilacija ima 4 dela. U jazz delu se nalazi kompozicija "Ne brini majcice mila" i ta pesma se nalazi u filmu "Balkan Express 2"

Edited by DickOverfrick, 15 November 2006 - 17:19.


#72 mmilovan

mmilovan
  • Members
  • 507 posts

Posted 15 November 2006 - 17:51

Baš sinoć sam upitao Simjanovića, da li su još živi ljudi koji su snimali boogie, blues i druge kompozicije iz prvog dela B.E. - highlight čitavog poprilično bledog filma - trio usnih harmonika (melodijska, ritmička i bas). Za glavnog se veli da je umro, dvojica su još živa, ali ne nastupaju više zajedno (čak ni) kao duet.

Iskreno, meni se nimalo sviđa kontekst u kojem jednu pesmu "Ne brini majčice mila" koja je unekoliko pokušavala da učini nemoguće u najgore vreme, stavili u kontekst javne kuće, poprilično je bezvezno upotrebljena.

Čija god to ideja bila.

Naravno, sve je to samo IMHO.

#73 BGhost

BGhost
  • Banned
  • 1,978 posts

Posted 15 November 2006 - 18:03

QUOTE(mmilovan @ 14 Nov 2006, 23:42)
Frenka Sinatre sa orkestrom Tomi Dorsija sa početka četrdesetih snimljen live, putem iznajmljene telefonske linije od studija do rezača i to se bolesno dobro čuje. Tehnički mi nije najjasnije kako, sobzirom na uzan propusni opseg telefona, ali pretpostavljam da je bio primenjen neki drugi sistem modulacije u odnosu na standardni. Doduše, Stiv Hofman koji je radio remaster pomenutog diska mi eksplicitno tvrdi da su za ekstreman hi-fi kvalitet zaslužni i primenjeni ribbon RCA Type44 BX mikrofoni - http://www.coutant.org/2.html

Sumnjam da je kroz telefonsku liniju koja ima propusni opseg 3.1KHz zapis mogao kvalitetno da se prenese. Tacnije, kakva god modulacija da se primeni, nemoguce je izvesti takav poduhvat. Pretpostavljam da su se pogresno odrazili u propratnoj knjizici, pa da je prenos isao preko telefonskog kabla (sasvim kvalitetan prenosnik BTW) sa cijih su krajeva skinuti filtri koji ogranicavaju opseg na 300-3400Hz.

#74 DickOverfrick

DickOverfrick
  • Members
  • 249 posts

Posted 15 November 2006 - 19:11

QUOTE(mmilovan @ 15 Nov 2006, 17:51)
Baš sinoć sam upitao Simjanovića, da li su još živi ljudi koji su snimali boogie, blues i druge kompozicije iz prvog dela B.E. - highlight čitavog poprilično bledog filma - trio usnih harmonika (melodijska, ritmička i bas). Za glavnog se veli da je umro, dvojica su još živa, ali ne nastupaju više zajedno (čak ni) kao duet.

Iskreno, meni se nimalo sviđa kontekst u kojem jednu pesmu "Ne brini majčice mila" koja je unekoliko pokušavala da učini nemoguće u najgore vreme, stavili u kontekst javne kuće, poprilično je bezvezno upotrebljena.

Čija god to ideja bila.

Naravno, sve je to samo IMHO.


ali prvi deo ima fantasticnu muziku. trebalo bi da ovih dana nabavim soundtrack. mada sam cuo da nedostaje "Lili Marleen". a ona scena sa Tomom je odlicna.
Aj pitaj Simjanovica da li je on komponovao pesme "Lilijana Lilly", "Maramica Markizet" i "Ta tvoja munt harmonika".
Inace je meni "Ta tvoja munt harmonika" jedna od omiljenih pesama na nasem maternjem. E to je slager!

#75 mmilovan

mmilovan
  • Members
  • 507 posts

Posted 15 November 2006 - 22:54

QUOTE(DickOverfrick @ 15 Nov 2006, 19:11)
Aj pitaj Simjanovica da li je on komponovao pesme "Lilijana Lilly", "Maramica Markizet" i "Ta tvoja munt harmonika".

Koliko znam, jeste. U pitanju je omaž njegovom ujaku ili stricu koji je baš negde u to vreme svirao usnu harmoniku.

Dr. Miša Radosavljević tvrdi mi da su mnogi tokom okupacije počinjali da sviraju gitaru ili usnu harmoniku zato što je to bilo jedino što je moglo da se kupi u ratnim prodavnicama muzičkih instrumenata, ostalo od instrumenata jednostavno ili nije bilo dodirljivo ili nije postojalo u ponudi.

Edited by mmilovan, 15 November 2006 - 23:16.