Jump to content


Photo

CSIRO u borbi protiv 'sharana'


This topic has been archived. This means that you cannot reply to this topic.
19 replies to this topic

#1 iDemo

iDemo
  • Members
  • 5,385 posts

Posted 13 September 2006 - 07:45

U maniru pravih ekologa (sifra - donecemo mugose da istrebe zmije a onda cemo da ih iselimo da nam ne bi pojeli i kokoske) CSIRO (Aus) razvija virus ne bi li se odbrani od poshasti 'sharana' (valjda Cyprinus carpio) koje je neko drugi (valjda Aboridzani) doneo i posejao po Aus rekama/jezerima i potocima a koji su se (u nedostatku prirohnih neprijatelja, kao sto su lovci & ribolovci) razmnozili i udesetostrucili i upedesetostrucili...

Elem, CSIRO ozbiljno radi na razvoju virusa kojim ce da navale na sharane uz nadu da isti nece na ljude kad istrebi sharane...

QUOTE
Scientists study virus to control carp

CSIRO scientists are investigating a potential new biological control agent that could hold the key to eradicating carp, which has become one of Australia's most invasive aquatic pests.

Researchers at CSIRO Livestock Industries' Australian Animal Health Laboratory (AAHL) in Geelong - with the Department of Primary Industries Victoria - are investigating Koi herpesvirus as a means of controlling the introduced fish.

Supported with $355,000 from the newly formed Invasive Animals Cooperative Research Centre and the Murray-Darling Basin Commission, the two-year project, led by Dr Mark Crane, will investigate the effectiveness of Koi herpesvirus in controlling strains of carp present in Australia and will examine whether the virus will have any impact on certain native fauna.

"The virus works by attacking the carp's gills as well as other vital organs and eventually killing its host. Koi herpesvirus is attractive as a biological control agent as overseas studies suggest that it has a very limited host range, infecting only carp," Dr Crane said.

"If the laboratory studies show promise, the next step will be extensive government, public and industry consultation to determine the best course of action to control carp, while protecting and restoring Australia's valuable waterways.

The project is part of a larger pest fish control program under the Invasive Animals CRC and 50-year Native Fish Strategy at the Murray-Darling Basin Commission. Other technologies being developed in the pest fish program include 'daughterless' technology, carp-specific biocides, pheromone and sensory attractants.

Further information: Dr Mark Crane, CSIRO Livestock Industries 03 5227 5118, mark.crane@csiro.au


ps. molim vinogradara da (ovo) prokomentarishe sa naucne strane...

#2 iDemo

iDemo
  • Members
  • 5,385 posts

Posted 13 September 2006 - 07:51

Edit: treba da pishe mungose.


Inace, naletim onomad na dva ostrva - na jednom ptice u buljucima a na drugom nista osim par (desetina) praznih zelenih kutija. Sta je to - a lokalni (eksperti) kazu - to su vam kutije sto je neki CSIRO ostavio pre nego sto je krenuo brodovima da prevozi ptice sa jednog na drugo ostrvo - da proba da 'naseli' nesto od ptice i na ovo prazno (a kutijama obogaceno). Ptice mirno istrpele transport i naseljavanje a onda se, sto grupno sto pojedinacno, vratile na maticno ostrvo. Ono drugo ostalo naseljeno praznim ali ekoloshkim kutijama zelene boje...

#3 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 13 September 2006 - 10:59

QUOTE(iDemo @ 13 Sep 2006, 16:45)
ps. molim vinogradara da (ovo) prokomentarishe sa naucne strane...

Pa ne znam, dragi prijatelju, po vinogradima nas od uvoznih stetocina najvise muce zecevi (grizu instalacije za navodnjavanje, doduse to rade i domaci kenguri - zedne stokice). Nismo dosad imali problema sa saranima, tako da ne bih mogao da kazem bog zna sta ni naucno ni nenaucno (osim da mislim da bi odlicno isli uz rashladjeni Pinot gris).

PS. Kad smo kod ribolova, idi gledaj Jindabyne ako nisi (radi se o pecanju u mom komsiluku i dogodvstinama oko toga, a Gabriel Byrne i Laura Linney su odlicni kao i uvek).

#4 iDemo

iDemo
  • Members
  • 5,385 posts

Posted 13 September 2006 - 23:12

Gledam ja Jindabyne svake nedelje (ili svake druge), al' onaj pravi... innocent.gif

#5 barracuda

barracuda
  • Members
  • 8,995 posts

Posted 13 September 2006 - 23:18

vrlo rado bih se prikljucio akciji ciscenja reka i jezera po australiji od sharana. i to besplatno. smile.gif

samo mi nesto nije jasno-da li aussies znaju da je saran plemenita riba i izuzetno atraktivna za lov? i da li uopste jedu ribu iz slatkih voda?

edit: stuka se vrlo lako prima na svaki teren. nek je uvezu i resili su problem. izdrzava pustinjske vrucine (kao i sibirsku hladnocu) a bori se kao Tajson u najboljim godinama. wink.gif a oni, imbecili, istrazuju viruse. mrak. ph34r.gif

Edited by Undead, 13 September 2006 - 23:28.


#6 iDemo

iDemo
  • Members
  • 5,385 posts

Posted 13 September 2006 - 23:40

Ma da, a posle bilo bi "Imamo pune reke i jezera shtuke!!". biggrin.gif
nego, nisam bash sasvim (ono 101%) siguran da je carp (Cyprinus carpio) zaista sharana (srpski pravoslavni). Video sam ranije na slikama (ovdashnjim) i lici a nadao sam se da ce kolega imati neki komentar u tom smislu. Posto nema fer je da se nadam da je carp (Cyprinus carpio) zaista ono sto mi zovemo sharan...

#7 barracuda

barracuda
  • Members
  • 8,995 posts

Posted 13 September 2006 - 23:54

evo, objasnicu:

1.sharana ces prepoznati ako ima "brkove". ako ne, u pitanju je babushka. boja je nevazna jer saran moze biti i beo i zut. cak i da je babushka u pitanju, kod nas je ima kao pleve pa se niko ne zali. i, raste do 2 kg.

2. ako bi ubacili malo stuke po jezerima i rekama, to bi bio pravi raj za ribolovce. ipak, nije u pitanju sport vec ekoloski problem. ne postoji nikakva sansa da bilo koja vrsta "prevlada" ukoliko postoji prirodna selekcija, kao i izlov ribe. tako bi se i stuka nasla u svom "lancu". da dodam - ciprinidi su vrsta koja raste i do 50 kg. kako zamisljas da stuka moze pojesti sve zivo?

3.ne treba zaboraviti da (recimo) u Sibiru stuka predstavlja dominantnu vrstu uz tajmena pa i pored toga, ostale vrste opstaju i razvijaju se kako priroda nalaze.

4. najveca greska bi bila (posle kapitalnog greha razvijanja virusa) uvesti americkog soma, cverglana. e, TO je korov a ne saranska riba. svako ko je bar 10 puta drzao motku u ruci i trudio se da nesto upeca ce znati o cemu govorim.


edit: ne odgovori mi na pitanje - jedu li oni tamo recnu ribu?

Edited by Undead, 13 September 2006 - 23:56.


#8 barracuda

barracuda
  • Members
  • 8,995 posts

Posted 14 September 2006 - 00:09

Dodatak:

Stuka vazi za najnemilosrdnijeg i najprozdrljivijeg predatora slatkih voda. Za razliku od soma (koji je svastojed) i smudja (koji napada samo najcistiju ribu, i to samo kad je gladan), stuka napada svaku sitniju ribu koju moze pojesti. U stanju je da dnevno pojede (kolicinski) 3 puta preko svoje tezine, ali to cini uglavnom dok je u rapidnom rastu - u periodu prve 2 godine zivota. Uz to, ova vrsta grabljivice napada i "ostecenu" (bolesnu) ribu, kao i onu koja "nepravilno" pliva (ribu koja se cese o travu, ili se prosto "igra"). Dakle, u pitanju je i cistac reka i jezera. Izuzetno korisna sorta.

Da bi se njen razvoj kontrolisao, tu su ribolovci. Kao "slatkovodna barakuda", stuka je prava poslastica posto se radi o sjajnom borcu. I, ono najvaznije: predatori su uvek mnogo redji od vegetarijanaca po vodama. Iz tog razloga ne postoji gotovo nikakva sansa da pojedu sve zivo i postanu napast.

A tek sto je ukusna (doduse, ima kostiju)....

Edited by Undead, 14 September 2006 - 00:12.


#9 iDemo

iDemo
  • Members
  • 5,385 posts

Posted 14 September 2006 - 00:11

QUOTE(Undead @ 14 Sep 2006, 08:54)
ne odgovori mi na pitanje - jedu li oni tamo recnu ribu?


Jedu slatkovodnu al' je gaje po raznim ribnjacima (kol'ko sam ja jeo)... Nije losha. Istina, cenim da se ovde troshi (otprilike jedno 10:1) morska u odnosu na recnu (i slatkovodnu generalno). Mozda preterujem al' mi se cini da je to slucaj...

#10 barracuda

barracuda
  • Members
  • 8,995 posts

Posted 14 September 2006 - 00:14

QUOTE(iDemo @ 14 Sep 2006, 01:11)
Jedu slatkovodnu al' je gaje po raznim ribnjacima (kol'ko sam ja jeo)... Nije losha. Istina, cenim da se ovde troshi (otprilike jedno 10:1) morska u odnosu na recnu (i slatkovodnu generalno). Mozda preterujem al' mi se cini da je to slucaj...


pa da...klasika...zato i jesu u panici. umesto da malo besomucnije love ribu po rekama i jezerima i da se razvale od pecanja (a i klope smile.gif ), oni smisljaju viruscine. nisu ni svesni sta imaju vec bi da truju.

Edited by Undead, 14 September 2006 - 00:15.


#11 iDemo

iDemo
  • Members
  • 5,385 posts

Posted 14 September 2006 - 00:26

Sharan je, meni (a ja nisam neki specijalista), bez veze za jelo, posebno posle metara raznih pastrmki iz kojekakvih srpskih (i ostalih) potoka i planinskih recica. Onako laicki - mas(t)an je i 'prljav'. Mozda preterujem al', kao sto rekoh, to je moja procena. Licna & personalna ™.

#12 barracuda

barracuda
  • Members
  • 8,995 posts

Posted 14 September 2006 - 00:33

nisi daleko od istine, ali - kad je malo sitniji (do kilo) nit' je mas'an nit' smrdi na blato.smile.gif

ponavljam - ne razumem motive tih ljudi. umesto da to love i obogate reke stukom, somom i smudjem (mada, smudj je osetljiv na vrucinu ali nikad se ne zna), oni bi da virusima pobiju zdravu i cistu ribu. ph34r.gif

Edited by Undead, 14 September 2006 - 00:34.


#13 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 14 September 2006 - 01:21

Pa, ne znam sta ti je pricao ovaj drugar iz Jindabyna (koji bi ipak trebalo da vidi film, ali kako hoce), ali jede se ovde recna riba i te kako...

Ovaj murray cod je specijalitet br 1 po ovde slavnom kuvaru Stefano de Pieri-u.




E ovi nazovi-sharani (jer to nisu pravoslavni sharani, vec ih zovu recnim zecevima) su stetocine bas za ovog naseg junaka i njemu srodne domace ribe, a i za same reke. Inace i njih pecaju, ali ima ih jednostavno previse.

A evo i tog kriminalca:



Ovo sa virusom je zasad u fazi istrazivanja.

Edited by Indy, 14 September 2006 - 01:22.


#14 banacanin

banacanin
  • Members
  • 547 posts

Posted 14 September 2006 - 07:07

ma jesu, to su naši šarani
Cyprinus carpio i to pravi, takozvani divljak, odnosno oklagija ili torpedo. Nit je masan, nit debeo, nit smrdi na mulj
šarani identičnog oblika žive u Tisi, Dunavi i okolini i ukusni su do bola
e sad, što pravoslavni domaćini podrazumevaju pod šaranom samo masnu, natovljenu svinju iz ribnjačkog mulja, to je druga stvar
iako je i to Cyprinus carpio, sa šaranom nema veze
nažalost, pravog šarana je već jako teško uloviti, a kako vidim da u Australiji to nije problem, evo i ja se prijavljujem kao volonter u čišćenju tamošnjih voda
rod - pod, tri šimano kompleta i boile ću sam da ponesem smile.gif

a jesam čitao već da su šarani kod Ozija korov i da ih niko ne lovi i ne ceni ni kao sportsku ribu, ni sa gastronomske strane

ovo sa štukom (Esox lucius) je odlična ideja, ali zar u vodama Australije nema autohtonih ribljih predatora, bar nekih grgeččića da trebe mladj?

inače, ako se zove Cyprinus carpio, ne može da bude babuška. Iako pripada porodici ciprinida, latinski se babuška zove Carasius auratus.

i da, iDemo je u pravu, nikada ne uvesti cverglane (Nebulosus nebulosus). mnogo su korov i mnogo dosadni, premda veoma tejsti, ajoš bez kostiju - pogotovo u ribljem paprikašu (onom od kog se lepe prsti) u kombinaciji sa kečigom i par komada dimljenog šarana. Za uz ovo može jedan ozijevski šardone, jak i mirišljav - e kako bi se nosio sa saftom od luka i začina, mada bi ja preferiro neki jači game ili pino noar.

Edited by banacanin, 14 September 2006 - 07:08.


#15 Indy

Indy
  • Members
  • 21,392 posts

Posted 14 September 2006 - 07:20

QUOTE(banacanin @ 14 Sep 2006, 16:07)
ovo sa štukom (Esox lucius) je odlična ideja, ali zar u vodama Australije nema autohtonih ribljih predatora, bar nekih grgeččića da trebe mladj?

Jedu ih bas ovi Murray Cod, ali ne mogu da postignu koliko ih ima.